Pratite nas

Pregled

Mirjana Hrga tuži srpske ”Novosti”

Objavljeno

na

Novosti su ocijenile da je Hrgino dovođenje na RTL “najveće medijsko samoubojstvo u povijesti Hrvatske, koja inače ne oskudijeva sličnim anomalijama”

U sporu koji je novinarka Mirjana Hrga pokrenula protiv nakladnika portala ”Novosti”, Srpskog narodnog vijeća, zbog teksta u kojem je Hrgino dovođenje na RTL opisano kao “najveće medijsko samoubojstvo u povijesti Hrvatske” svjedočili su njezin suprug Staša Stefanović i HRT-ov novinar Damir Smrtić koji su ustvrdili da je novinarka teško primila navode iz spornog teksta zbog kojega potražuje naknadu od 40.000 kuna.

Hrga je spor pokrenula zbog TV kritike emisije “RTL Danas”, koju je do nedavno uređivala, objavljene 5. svibnja 2016. na web-portalu Novosti pod naslovom “Suicid iz zasjede”. U satiričnoj rubrici “Katran i perje” autor Petar Glodić među ostalim je napisao kako Hrga i “dalje rutinski vozi na autopilotu iz vremena Motrišta” te ocijenio da je njezino dovođenje na RTL “najveće medijsko samoubojstvo u povijesti Hrvatske, koja inače ne oskudijeva sličnim anomalijama”.

Hrgin suprug Staša Stefanović ocijenio je da je u spornom tekstu novinarki ”zalijepljena” etiketa zbog rada u Motrištima te je posvjedočio kako je nakon objave teksta bila “turobna, jadna i potištena” i tjednima se propitivala je li “nacionalist, šovinist, mrzi li Srbe i ljude druge vjere”.

Na ročištu u srijedu održanom na zagrebačkom Općinskom građanskom sudu Stefanović je kazao i kako su je nakon objave spornog teksta ljudi počeli gledati s podozrenjem te da “nije mogla izaći na kavu bez da je netko zaustavi na cesti”.

“Kao mlada novinarka bila je etiketirana zbog rada u Motrištima i odlaskom u Sarajevo to se promijenilo, tamo je mogla obavljati svoj posao bez da joj netko broji krvna zrnca. Kada se vratila u Hrvatsku vjerovala je da se ta priča neće nastaviti, međutim nakon objave ovog članka sve je ponovno počelo”, rekao je Stefanović. Dodao je da se, za razliku od ostalih novinara u Motrištima, Hrga nikada nije javno ograđivala od te HRT-ove emisije iz 90-ih, smatrajući da to nije potrebno jer je bila mlada novinarka i voditeljica i tu emisiju nije uređivala ni koncipirala.

Kazao je da se “motrištara” implicira kao osobu koja nekog mrzi, ne priznaje druge nacije te je izrazito nacionalistički opredijeljena, a to sve, kako je rekao, za njegovu suprugu nije istina.

“Kad god se radi o nečijim interesima bilo financijskim, bilo političkim ili inim, onda se nju naziva desničarkom te joj se imputira cijela ta konotacija s Motrištima”, rekao je Stefanović.

Na upit sutkinje kako komentira Hrginu objavu na Facebooku gdje je napisala: ”Simpa su mi ovi jurišnici. Nadam se da imaju dovoljno para da pokriju štetu ovakvog ‘odgovnog’ novinarstva”, Stefanović je kazao kako je to bio “očito neki očajnički čin jer ona u tom trenutku nije imala nikakvih obrambenih mehanizama s obzirom na svoje radne obveze i nije mogla ništa posebno poduzimati bez suglasnosti poslodavca”.

Posvjedočio je i da su joj nakon objave spornog članka njezini kolege iz Al Jazeere dali podršku, ali i da su nazvali “neki Srbi iz Srpskog narodnog vijeća koji su joj rekli da stvarno nema smisla ovo što su objavile Novosti”. Demantirao je i navode obrane da je na RTL-u smijenjena zbog pada gledanosti i narušenih međuljudskih odnosa.

Novinar HRT-a Damir Smrtić prisjetio se da je u telefonskom razgovoru nakon objave utuženog članka Hrga bila “uznemirena, pod stresom i općenito joj je bilo vrlo neugodno”.

Smrtić je kazao da “etiketa Motrištara” znači povezivanje s desničarima i HDZ-om što je, prema njegovu sudu, neispravna percepcija. Na pitanje odvjetnice SNV-a je li u spornom tekstu zapravo sadržan vrijednosni sud u sklopu novinarske slobode u kojoj je uključeno pretjerivanje i provokacije, Smrtić je odgovorio kako smatra da je “dopušteno korištenje metafora, hiperbola i preuveličavanja, ali bez uvreda i etiketiranja”.

Iduće ročište u ovom sporu najavljeno je za siječanj iduće godine kada bi, među ostalim svoje viđenje spora trebala iznijeti i Mirjana Hrga.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Damir Krstičević: Područje jugoistoka Europe i dalje je nestabilno

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ K. Brigljević

Područje jugoistoka Europe i dalje je nestabilno, a za jačanje sigurnosti potrebna je veća sinergija institucija unutar države, kao i jača suradnja između zemalja, istaknuo je u četvrtak ministar obrane Damir Krstičević na otvaranju konferencije “Sigurnosni izazovi za Europu” koja se održava u Zagrebu u organizaciji RACVIAC-a i Zaklade Konrad Adenauer.

Cilj ove pete po redu konferencije o sigurnosti je s geopolitičkog stajališta razmotriti sadašnje i buduće sigurnosne izazove i prijetnje za zemlje jugoistočne Europe, kao i mogućnost prevencije istih, imajući u vidu postojeće sigurnosne procjene NATO saveza i vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije, stoji u opisu tog dvodnevnog skupa.

“Europa je danas puno drugačija nego što je bila prije samo nekoliko godina”, rekao je u uvodnom govoru ministar obrane i potpredsjednik vlade Damir Krstičević.

Ministar trenutnim sigurnosnim trendovima u Europi smatra rast nestabilnosti, ubrzane i teško predvidljive promjene, te blisku povezanost unutarnje i vanjske sigurnosti.

Govoreći o sigurnosnoj situaciji na jugoistoku Europe, Krstičević je naglasio kako je po njemu ona i dalje pod utjecajem posljedica raspada Jugoslavije, geopolitičkih interesa na tom području i prelijevanju kriza iz europskog susjedstva.

Situacija je dodatno pogoršana dolaskom novih tehnologija i taktika, ekonomskom nerazvijenošću tih prostora, energetskom ovisnošću, političkim podjelama unutar Europske unije i rastom ekstremističkih ideologija i radikalizama, smatra ministar.

“Na ovom području i dalje nema potpune stabilnosti. Postoje značajna neriješena unutarnja politička pitanja, međuetničke tenzije, sve jači nacionalni i vjerski ekstremizmi, loši ekonomski uvjeti, korupcija unutar državnih institucija i nedostatak konsenzusa o članstvu u euroatlantskim integracijama. Sve to predstavlja izvor pogoršanja sigurnosne situacije”, rekao je Krstičević.

Usprkos tome, ministar naglašava kako je suradnja između država jugoistoka Europe jako dobra.

“U utorak je u Zagrebu bila ministrica obrane Makedonije, prije nekoliko mjeseci ministri obrane Crne Gore i Bosne i Hercegovine, a idućeg četvrtka idem u Ohrid gdje se održava sastanak ministara obrane Američko-jadranske inicijative. Intenzivno surađujemo u korist mira, stabilnosti i sigurnosti na ovom području”.

Govoreći o Europi općenito, najveće prijetnje njezinoj sigurnosti za Krstičevića su terorizam i ilegalne migracije.

“Ključno je pitanje kako integrirati izbjeglice, kao i drugu generaciju migranata, kako oni ne bi postali članovi izoliranih zajednica u kojima bujaju kriminalne aktivnosti”.

Istaknuo je kako je Hrvatska zbog tih prijetnji prilagodila svoju Strategiju nacionalne sigurnosti i donijela Zakon o sustavu domovinske sigurnosti kako bi se stvorila bolja sinergija između svih uključenih institucija i stvorio koordiniran sustav.

Na međunarodnoj razini potrebno je jačanje bilateralnog i multilateralnog dijaloga i suradnje, a NATO savez, Europska unija i OESS daju dobre okvire za to, zaključio je ministar.

Prvog dana konferencije održavaju se dva panela, “Suvremeni sigurnosni izazovi za Jugoistočnu Europu” i “Terorizam – podrijetlo i učinak”, dok je drugi dan zamišljen kao znanstveni forum na kojem će predstavnici akademske zajednice i stručnjaci iz vladinih i nevladinih organizacija i institucija raspravljati o lekcijama naučenim iz migranske krize i nekontroliranog kretanja izbjeglica u 2015. i 2016. godini.

Na konferenciji, između ostalih, sudjeluju predstavnici Fakulteta političkih znanosti i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za istraživanje migracija iz Mađarske, njemačkog Federalnog ureda za migracije i izbjeglice, Sveučilišta AKEV iz Turske, Vojne akademije “Gen. Mihailo Apostolski” iz Skoplja i Fakulteta za sigurnosne studije Sveučilišta u Beogradu.

Skup organizira RACVIAC – Središte za sigurnosnu suradnju, institucija osnovana 2000. čiji je cilj promicanje dijaloga i suradnje na području sigurnosti na jugoistoku Europe, te Zaklada Konrad Adenauer povezana s Kršćansko-demokratskom unijom (CDU) njemačke kancelarke Angele Merkel. (Hina)

Damir Krstičević: U ratu odlučnost, u poslu ustrajnost, u politici poniznost

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Ante Nazor: Da nije bilo Hrvatske i Hrvata, ne bi bilo ni današnje BiH (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Haški sud prvostupanjskom je presudom osudio ratnog zločinca Ratka Mladića na doživotni zatvor.

Optužen je za genocid u Srebrenici, ubojstva, silovanja i druge zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini od svibnja 92. do potkraj 95. Je li pravda zadovoljena?

Bila je to tema emisije Otvoreno urednika Damira Smrtića. Gosotovali su odvjetnik Goran Mikuličić, bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt, povjesničari Ante Nazor i Tvrtko Jakovina i predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak.

Antu Nazora muči je li je iz presude vidljivo za koga je Mladić radio, tj. je li upozoreno na vezu Srbije i što je Mladić činio u Hrvatskoj. Spomenuo je kako je Mladić bio načelnik štaba 9. korpus JNA, tj. kninskog korpusa. Cilj je bio istrebljenje nesrpskog stanovništva na području Hrvatske. Problem je što ostaje Mladićev projekt, a to je Republika Srpska. Da nije bilo Hrvatske i Hrvata, ne bi bilo ni današnje BiH, smatra Nazor. Pročitao je i transkripte Mladića sa zapovjednicima koji su rušili BiH i Hrvatsku.

Goran Mikuličić kaže da je ovakva presuda Mladiću očekivana, s obzirom da je Srebrenica bila eklatantan primjer genocida. Slijedi najava žalbe pa njena izrada, a pravomoćnu presudu Mikuličić misli da možemo očekivati tek za četiri ili pet godina. Haaški sud uskoro se zatvara, a Mikuličić njegovo djelovanje ocjenjuje pozitivnim. Kao najveći razlog njegove sporosti istaknuo je prevodilački odjel koji mora prevoditi svaki dokument.

Vesna Škare Ožbolt smatra da je presuda stigla prekasno u odnosu na cijelu situaciju u BiH. Osim što Mladić nije pokazao kajanje, nije ni Republika Srpska. Za očekivati je da će ova presuda još više radikalizirati i produbiti tenzije koje mogu otići u krajnje opasnim smjerovima, istaknula je Škare Ožbolt.  Jedini preostali postupak koji bi mogao Srbiju dovesti u izravnu povezanost sa zločinima su Stanišić i Simatović, generatori zla i Miloševićevi nalogodavci, rekla je Škare Ožbolt. Rad suda završava, ali priča nije gotova – slijede novi postupci, smatra Škare Ožbolt.

Ivan Zvonimir Čičak kaže da je čudna slučajnost da se presuda hercegovačkoj šestorki očekuje 29.studenog, na nekadašnji Dan Republike. Najviše ga muči što iz presude Mladiću i ostalima ispada da je Hrvatska bila jedini agresor u ovome ratu. Za to krivi nedovoljnu pristutnost i zalaganje Hrvatske u Haagu da se nešto progura.

Tvrtko Jakovina kaže da je presuda donekle satisfakcija onima iz Srebrenice koji su najviše izgubili, ali politički nismo dobili ništa jer ona nije uspjela uzdrmati Dodiga u Banja Luci. Ova presuda je izuzela Srbiju od prave odgovornosti i to je najveći propust, smatra Jakovina. Iako je srpska premijerka nakon presude rekla da gledaju u budućnost, Jakovina smatra da prvo moraju pogledati što je bilo prije.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari