Pratite nas

Pregled

Mirjana Hrga tuži srpske ”Novosti”

Objavljeno

na

Novosti su ocijenile da je Hrgino dovođenje na RTL “najveće medijsko samoubojstvo u povijesti Hrvatske, koja inače ne oskudijeva sličnim anomalijama”

U sporu koji je novinarka Mirjana Hrga pokrenula protiv nakladnika portala ”Novosti”, Srpskog narodnog vijeća, zbog teksta u kojem je Hrgino dovođenje na RTL opisano kao “najveće medijsko samoubojstvo u povijesti Hrvatske” svjedočili su njezin suprug Staša Stefanović i HRT-ov novinar Damir Smrtić koji su ustvrdili da je novinarka teško primila navode iz spornog teksta zbog kojega potražuje naknadu od 40.000 kuna.

Hrga je spor pokrenula zbog TV kritike emisije “RTL Danas”, koju je do nedavno uređivala, objavljene 5. svibnja 2016. na web-portalu Novosti pod naslovom “Suicid iz zasjede”. U satiričnoj rubrici “Katran i perje” autor Petar Glodić među ostalim je napisao kako Hrga i “dalje rutinski vozi na autopilotu iz vremena Motrišta” te ocijenio da je njezino dovođenje na RTL “najveće medijsko samoubojstvo u povijesti Hrvatske, koja inače ne oskudijeva sličnim anomalijama”.

Hrgin suprug Staša Stefanović ocijenio je da je u spornom tekstu novinarki ”zalijepljena” etiketa zbog rada u Motrištima te je posvjedočio kako je nakon objave teksta bila “turobna, jadna i potištena” i tjednima se propitivala je li “nacionalist, šovinist, mrzi li Srbe i ljude druge vjere”.

Na ročištu u srijedu održanom na zagrebačkom Općinskom građanskom sudu Stefanović je kazao i kako su je nakon objave spornog teksta ljudi počeli gledati s podozrenjem te da “nije mogla izaći na kavu bez da je netko zaustavi na cesti”.

“Kao mlada novinarka bila je etiketirana zbog rada u Motrištima i odlaskom u Sarajevo to se promijenilo, tamo je mogla obavljati svoj posao bez da joj netko broji krvna zrnca. Kada se vratila u Hrvatsku vjerovala je da se ta priča neće nastaviti, međutim nakon objave ovog članka sve je ponovno počelo”, rekao je Stefanović. Dodao je da se, za razliku od ostalih novinara u Motrištima, Hrga nikada nije javno ograđivala od te HRT-ove emisije iz 90-ih, smatrajući da to nije potrebno jer je bila mlada novinarka i voditeljica i tu emisiju nije uređivala ni koncipirala.

Kazao je da se “motrištara” implicira kao osobu koja nekog mrzi, ne priznaje druge nacije te je izrazito nacionalistički opredijeljena, a to sve, kako je rekao, za njegovu suprugu nije istina.

“Kad god se radi o nečijim interesima bilo financijskim, bilo političkim ili inim, onda se nju naziva desničarkom te joj se imputira cijela ta konotacija s Motrištima”, rekao je Stefanović.

Na upit sutkinje kako komentira Hrginu objavu na Facebooku gdje je napisala: ”Simpa su mi ovi jurišnici. Nadam se da imaju dovoljno para da pokriju štetu ovakvog ‘odgovnog’ novinarstva”, Stefanović je kazao kako je to bio “očito neki očajnički čin jer ona u tom trenutku nije imala nikakvih obrambenih mehanizama s obzirom na svoje radne obveze i nije mogla ništa posebno poduzimati bez suglasnosti poslodavca”.

Posvjedočio je i da su joj nakon objave spornog članka njezini kolege iz Al Jazeere dali podršku, ali i da su nazvali “neki Srbi iz Srpskog narodnog vijeća koji su joj rekli da stvarno nema smisla ovo što su objavile Novosti”. Demantirao je i navode obrane da je na RTL-u smijenjena zbog pada gledanosti i narušenih međuljudskih odnosa.

Novinar HRT-a Damir Smrtić prisjetio se da je u telefonskom razgovoru nakon objave utuženog članka Hrga bila “uznemirena, pod stresom i općenito joj je bilo vrlo neugodno”.

Smrtić je kazao da “etiketa Motrištara” znači povezivanje s desničarima i HDZ-om što je, prema njegovu sudu, neispravna percepcija. Na pitanje odvjetnice SNV-a je li u spornom tekstu zapravo sadržan vrijednosni sud u sklopu novinarske slobode u kojoj je uključeno pretjerivanje i provokacije, Smrtić je odgovorio kako smatra da je “dopušteno korištenje metafora, hiperbola i preuveličavanja, ali bez uvreda i etiketiranja”.

Iduće ročište u ovom sporu najavljeno je za siječanj iduće godine kada bi, među ostalim svoje viđenje spora trebala iznijeti i Mirjana Hrga.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Izetbegović i Čović prepirali se pred Tuskom oko Pelješkog mosta

Objavljeno

na

Objavio

Posjet predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska BiH u četvrtak je bio novi povod za javnu polemiku dvojice najviših bošnjačkih i hrvatskih dužnosnika u toj zemlji oko Pelješkog mosta.

Tusk je u Sarajevu bio u sklopu turneje po državama zapadnog Balkana. Sastao se s članovima predsjedništva i prisustvovao potpisivanju ugovora između predstavnika Vijeća ministara BiH i Europske investicijske banke (EIB) o kreditima vrijednima oko 150 milijuna eura za gradnju dvije nove dionice autoceste na koridoru V c koji povezuje Ploče i Budimpeštu.

Predsjedatelj predsjedništva Bakir Izetbegović izjave za novinare iskoristio je kako bi ponovo istaknuo pitanje Pelješkog mosta zatraživši javno od Tuska “da pomogne” kako bi se našlo zadovoljavajuće rješenje.

“Zamolio sam Tuska da nam pomogne naći obostrano prihvatljivo rješenje koje će zadovoljiti interese i Hrvatske i BiH… Ništa ni više ni manje od toga”, kazao je Izetbegović pojašnjavajući kako to u slučaju njegove zemlje znači ostvarenje onih prava koja proistječu iz Konvencije UN o pravu mora.

Time je aludirao na raniji zahtjev da se prije gradnje mosta utvrdi granica na moru i definira koridor iz Neumskog zaljeva prema međunarodnim vodama u Jadranskom moru.

Mimo uobičajenog protokola intervenirao je hrvatski član predsjedništa Dragan Čović koji je poručio kako ono što je kazao Iztebegović nije stajalište BiH nego njegovo osobno.

“Pelješki most je pitanje Republike Hrvatske, ne i Bosne i Hercegovine”, kazao je Čović dodajući kako je neprimjereno polemiziranje o takvim pitanjima pred prijateljima.

“Zahvaljujemo Europskoj uniji što je podržala takav projekt. Mi moramo svoja stajališta usaglasiti u BiH pa onda s njima izlaziti u javnost. To je, uz ostalo, rezultat izborne kampanje”, rekao Čović.

Najavio je kako će službeno i usuglašeno stajalište BiH o tome biti predstavljeno na summitu EU-zapadni Balkan koji se 17. svibnja održava u Sofiji.

Tusk je pitanje Pelješkog mosta ignorirao, a za skup u Sofiji je rekao da će biti dobra prilika da se potvrdil europska perspektiva za cijeli zapadni Balkan.

“EU je najpouzdaniji partner i najveći donator regije”, kazao je predsjednik Europskog vijeća ističući kako je to slučaj i sa BiH koja 70 posto svog izvoza plasira upravo na tržište Unije no još je važnijim ocijenio to što EU i države regije dijele zajedničke vrijednosti.

Pozvao je ipak da se već sada bolje surađuje na sigurnosnom planu radi učinkovitijeg suočavanja s izazovima poput migrantske krize, organiziranog kriminala i terorizma.

U odnosu na BiH, potvrdio je Tusk, EU je spremna nastaviti provoditi svoja obećanja i pomoći ali i kazati što je brine.

“Brine nas izborna reforma. EU doista želi da se ovaj trenuti zastoj (u izmjeni izbornog zakona) adekvatno riješi u najboljem interesu BiH. EU uči da međuetničke i međuvjerske napetosti stvaraju problem i ne pridonose dobru ali i da pomirenje doista jeste moguće čak i među zakletim neprijateljima a rezultat toga je napredak i bolji život za sve građane”, kazao je Tusk.

Izetbegović se Tusku zahvalio na kontinuiranoj potpori BiH u procesu europskih integracija istčući kako složeni ustroj njegove zemlje uvjetuje njenu sporost na europskom putu i u provedbi reformi.

“Ponekad se čini da krize u BiH ne prestaju no stanje je puno bolje nego što se to percipira i nego što to mediji izveštavaju”, ustvrdio je Iztebegović koji cijeni kako je za protekle tri godine ipak ostvaren značajan napredak, posebice na gospodarskom planu.

Dodao je kako za BiH nema drugog puta osim europskoga, ponoviši ocjenu kako BiH unatoč svim zaprekama do 2025. može biti spremna za punopravno članstvo u Uniji

Tusk je iz Sarajeva otputovao u Skoplje, zadnje odredište turneje po zemljama regije.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Tjednik Novosti mora platiti Mirjani Hrgi 40.000 kn

Objavljeno

na

Objavio

Općinski građanski sud u Zagrebu u sporu novinarke Mirjane Hrge protiv Srpskog narodnog vijeća (SNV), izdavača tjednika Novosti, u četvrtak je donio nepravomoćnu presudu kojom se nalaže SNV-u da Mirjani Hrgi isplati 40.000 kuna zbog povrede osobnosti tekstom “Suicid iz zasjede”, objavljenog u svibnju 2016.

Osim tog novčanog iznosa, SNV-u je naloženo da Hrgi nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 7750 kuna, uvećanom za zatezne kamate.

Nepravomoćna presuda uslijedila je nakon postupka kojeg je Hrga pokrenula zbog teksta objavljenog u rubrici “Katran i perje” u kojem je autor Petar Glodić napisao da “u vrijeme kada je HTV okupiran desničarskim fanaticima, dovođenje Mirjane Hrge na RTL najveće je medijsko samoubojstvo u povijesti Hrvatske”, te kako Hrga “i dalje rutinski vozi na autopilotu iz vremena Motrišta”.

Hrga je kasnije napustila mjesto urednice i voditeljice emisije RTL Danas. Kako se navodi u obrazloženju presude, nakladnik Novosti u ovom postupku nije dokazao da postoje pretpostavke koje bi ga oslobodile od odgovornosti za štetu koja je prouzročena tužiteljici.

“Tvrdnja da se radi o vrijednosnim sudovima autora članka nije osnovana iz razloga što navođenje tvrdnje da je dovođenje nekog novinara na neku televiziju najveće medijsko samoubojstvo u povijesti Hrvatske još i može predstavljati vrijednosni sud, ali kada se taj vrijednosni sud stavi u kontekst informacije prikazivanjem tužiteljice kao desničarskog fanatika, tada se ne radi o vrijednosnom sudu”, ističe se u obrazloženju u kojem se navodi kako se ne radi o “vrijednosnom sudu čije je objavljivanje bilo u javnom interesu”.

Prikazivanje Hrge u uvredljivom i negativnom kontekstu

Osim toga, navodi se u obrazloženju, ta informacija nije dana u dobroj vjeri, već isključivo s ciljem da se Hrga prikaže u uvredljivom i negativnom kontekstu.

Presuda je uslijedila nakon što je Hrga početkom travnja svjedočila pred sudom, gdje je ocijenila da “u Hrvatskoj trenutno postoji jedna nova vrsta fašizma”, spominjući novinare koji su navikli na jedan način izvještavanja i čim im je ponuđen novi kut gledanja, koji se ne poklapa s njihovim mišljenjima i navikama, to im postaje nedopustivo.

Time se jasno novinaru daje do znanja da se takvo ponašanje neće tolerirati i da mu “više nema kruha u Hrvatskoj”, rekla je Hrga. Navela je kako od prošle jeseni više nije zaposlena kao novinarka, trenutno se “čisti od sve zagađenosti u hrvatskom novinarstvu” i sumnja da bi je nakon svega ijedna redakcija zaposlila, i to isključivo zato “što je pritisak koji se stvori objavom ovakvih tekstova nepodnošljiv”.

Ustvrdila je kako ju je nakon šest godina izbivanja iz Hrvatske iznenadio animozitet među kolegama, te da je diskriminirana “jer se u nekom trenutku izjasnila kao Hrvatica i katolkinja”. U postupku je svjedočio Hrgin suprug Staša Stefanović, koji je izjavio kako je zbog etiketiranja bila “turobna, jadna i potištena” i tjednima se propitivala je li “nacionalist, šovinist, mrzi li Srbe i ljude druge vjere”, a da ju je kumica na Dolcu kod koje kupuje voće i povrće “počela gledati s podozrenjem”.

Također je svjedočio novinar HRT-a Damir Smrtić, koji je ustvrdio kako je u telefonskom razgovoru nakon objave utuženog članka Hrga bila “uznemirena, pod stresom i općenito joj je bilo vrlo neugodno”.

Kako je potvrdila odvjetnica SNV-a, na prvostupanjsku presudu bit će uložena žalba u zakonskom roku.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati