Pratite nas

Pregled

Mirjana Hrga tuži srpske ”Novosti”

Objavljeno

na

Novosti su ocijenile da je Hrgino dovođenje na RTL “najveće medijsko samoubojstvo u povijesti Hrvatske, koja inače ne oskudijeva sličnim anomalijama”

U sporu koji je novinarka Mirjana Hrga pokrenula protiv nakladnika portala ”Novosti”, Srpskog narodnog vijeća, zbog teksta u kojem je Hrgino dovođenje na RTL opisano kao “najveće medijsko samoubojstvo u povijesti Hrvatske” svjedočili su njezin suprug Staša Stefanović i HRT-ov novinar Damir Smrtić koji su ustvrdili da je novinarka teško primila navode iz spornog teksta zbog kojega potražuje naknadu od 40.000 kuna.

Hrga je spor pokrenula zbog TV kritike emisije “RTL Danas”, koju je do nedavno uređivala, objavljene 5. svibnja 2016. na web-portalu Novosti pod naslovom “Suicid iz zasjede”. U satiričnoj rubrici “Katran i perje” autor Petar Glodić među ostalim je napisao kako Hrga i “dalje rutinski vozi na autopilotu iz vremena Motrišta” te ocijenio da je njezino dovođenje na RTL “najveće medijsko samoubojstvo u povijesti Hrvatske, koja inače ne oskudijeva sličnim anomalijama”.

Hrgin suprug Staša Stefanović ocijenio je da je u spornom tekstu novinarki ”zalijepljena” etiketa zbog rada u Motrištima te je posvjedočio kako je nakon objave teksta bila “turobna, jadna i potištena” i tjednima se propitivala je li “nacionalist, šovinist, mrzi li Srbe i ljude druge vjere”.

Na ročištu u srijedu održanom na zagrebačkom Općinskom građanskom sudu Stefanović je kazao i kako su je nakon objave spornog teksta ljudi počeli gledati s podozrenjem te da “nije mogla izaći na kavu bez da je netko zaustavi na cesti”.

“Kao mlada novinarka bila je etiketirana zbog rada u Motrištima i odlaskom u Sarajevo to se promijenilo, tamo je mogla obavljati svoj posao bez da joj netko broji krvna zrnca. Kada se vratila u Hrvatsku vjerovala je da se ta priča neće nastaviti, međutim nakon objave ovog članka sve je ponovno počelo”, rekao je Stefanović. Dodao je da se, za razliku od ostalih novinara u Motrištima, Hrga nikada nije javno ograđivala od te HRT-ove emisije iz 90-ih, smatrajući da to nije potrebno jer je bila mlada novinarka i voditeljica i tu emisiju nije uređivala ni koncipirala.

Kazao je da se “motrištara” implicira kao osobu koja nekog mrzi, ne priznaje druge nacije te je izrazito nacionalistički opredijeljena, a to sve, kako je rekao, za njegovu suprugu nije istina.

“Kad god se radi o nečijim interesima bilo financijskim, bilo političkim ili inim, onda se nju naziva desničarkom te joj se imputira cijela ta konotacija s Motrištima”, rekao je Stefanović.

Na upit sutkinje kako komentira Hrginu objavu na Facebooku gdje je napisala: ”Simpa su mi ovi jurišnici. Nadam se da imaju dovoljno para da pokriju štetu ovakvog ‘odgovnog’ novinarstva”, Stefanović je kazao kako je to bio “očito neki očajnički čin jer ona u tom trenutku nije imala nikakvih obrambenih mehanizama s obzirom na svoje radne obveze i nije mogla ništa posebno poduzimati bez suglasnosti poslodavca”.

Posvjedočio je i da su joj nakon objave spornog članka njezini kolege iz Al Jazeere dali podršku, ali i da su nazvali “neki Srbi iz Srpskog narodnog vijeća koji su joj rekli da stvarno nema smisla ovo što su objavile Novosti”. Demantirao je i navode obrane da je na RTL-u smijenjena zbog pada gledanosti i narušenih međuljudskih odnosa.

Novinar HRT-a Damir Smrtić prisjetio se da je u telefonskom razgovoru nakon objave utuženog članka Hrga bila “uznemirena, pod stresom i općenito joj je bilo vrlo neugodno”.

Smrtić je kazao da “etiketa Motrištara” znači povezivanje s desničarima i HDZ-om što je, prema njegovu sudu, neispravna percepcija. Na pitanje odvjetnice SNV-a je li u spornom tekstu zapravo sadržan vrijednosni sud u sklopu novinarske slobode u kojoj je uključeno pretjerivanje i provokacije, Smrtić je odgovorio kako smatra da je “dopušteno korištenje metafora, hiperbola i preuveličavanja, ali bez uvreda i etiketiranja”.

Iduće ročište u ovom sporu najavljeno je za siječanj iduće godine kada bi, među ostalim svoje viđenje spora trebala iznijeti i Mirjana Hrga.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Hrast poziva predsjednicu RH da zatraži raspisivanje referenduma

Objavljeno

na

Objavio

Saborski zastupnik i potpredsjednik Hrasta Hrvoje Zekanović pozvao je u četvrtak predsjednicu Republike Kolindu Grabar-Kitarović da od premijera Andreja Plenkovića zatraži raspisivanje referenduma o ukidanju Istanbulske konvencije i promjeni izbornog sustava, ističući kako se ne smije zanemariti jasna volja građana izražena u referendumskim inicijativama.

“S obzirom da je nepobitna činjenica da postoji volja građana da se referendumi raspišu, preko 350 tisuća građana prema ministru Kuščeviću reklo je da želi referendum, pozivam predsjednicu Republike Hrvatske koja ima ustavne i zakonske mogućnosti za raspisivanje referenduma neka zatraži od premijera Plenkovića da se referendumi raspišu”, kazao je Zekanović na konferenciji za novinare u Saboru.

Naglasio je kako je krajnje vrijeme da se predsjednica uključi u cijeli proces.

Zekanović: Plenković i Kuščević su pristrani i ne mogu odlučivati o vjerodostojnosti potpisa

Zekanović je ocijenio da su Plenković i ministar uprave Lovro Kuščević pristrani te ne mogu odlučivati o vjerodostojnosti potpisa, optuživši ih da su od početka imali strategiju diskreditacije referendumskih inicijativa “Narod odlučuje” i “Istina o Istanbulskoj”.

U prilog tim optužbama naveo je da su potpisi oko tri mjeseca ležali u Ministarstvu uprave, dok su s druge strane pregledani za samo 20 dana. Nadalje, dodao je, konstantno su curile informacije od navodnim mrtvima i tek rođenima koji su potpisivali za referendumske inicijative.

“Kako inače objasniti to što je partnerica od kolege Pupovca mogla znati neke informacije puno prije od svih drugih ako je sve bilo u strogo kontroliranim uvjetima”, zapitao se Zekanović.

Sumnjiv mu je i tajming objave Ivana Vrdoljaka o HNS-ovoj kaznenoj prijavi protiv organizatora inicijativa zbog krivotvorenja potpisa, i to samo par sekundi nakon sjednice Vlade.

“Nedopustivo je da vlast koristi svoju poziciju i napada legitimno izražavanje volje građana u referendumskim inicijativama”, naglasio je Zekanović.

Ilčić: Zašto APIS nije provjerio potpise odmah nakon što su predani?

Predsjednik Hrasta Ladislav Ilčić upitao je zašto APIS nije provjerio potpise 21. lipnja, odmah nakon što su predani. Sporna mu je i brzina kojom je APIS provjerio potpise, u samo 20 dana. “Jedan zaposlenik je pregledavao i preko 2000 potpisa dnevno, što je oko 11 sekundi po potpisu”, kazao je.

Ilčić je najavio da će predstavnici obiju inicijativa pregledati eliminirane potpise te zaključio kako će i dalje ostati sumnja u to što se događalo s potpisima ranije.

(Hina)

BITKA ZA REFERENDUM JOŠ NIJE IZGUBLJENA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Lovas: Obilježena 27. obljetnica stradanja mještana u minskom polju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomen-obilježja mještani srijemskog mjesta Lovasa prisjetili su se 18. listopada 1991., kada su pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi nakon okupacije mjesta izdvojili skupinu od 51 mještana i natjerali ih u minsko polje na ulazu u Lovas, pri čemu je poginula 21 osoba, 14 ih je ranjeno, a za taj zločin dosad nitko nije odgovarao.

“Danas je jedan od najtužnijih dana u Lovasu. I pored ratnih strahota, žvot se u Lovas vratio i žrtva nije bila uzaludna. No, ono što s velikom žalošću ističemo i što nas boli je činjenica da za brojne lovaške žrtve nitko nije odgovarao, jer znamo da je prvostupanjska presuda protiv 14 osoba kojima je na beogradskom suđenju bilo dosuđeno ukupno 128 godina zatvora poništena i suđenje je vraćeno na početak. To već traje godinama, a da još uvijek nitko nije odgovarao, dok se istodobno zločinci brane sa slobode”, naglasila je načelnica Općine Lovas Tanja Cirba.

Vukovarsko-srijemski župana Božo Galić rekao je kako su u Lovasu stradale nevine žrtve, kao simbol mukotrpnog stvaranja neovisne hrvatske države čija je neovisnost i samostalnost plaćena krvlju.

“Mislimo da je suđenje pred Specijalnim sudom u Beogradu jedan od načina povrjeđivanja žrtava, njihovog daljnjeg ponižavanja jer puno je dokaza da se ovaj slučaj zatvori”, poručila je Staša Zajović iz beogradske nevladine udruge “Žene u crnom”, dodajući kako zločin u Lovasu ima sva obilježja stravičnoga.

U spomen na ta tragična zbivanja vijence su podno spomen-obilježja u nekadašnjem minskom polju na ulazu u Lovas položila i svijeće zapalila brojna izaslanstva. Molilo se i kod spomen obilježja na mjestu masovne grobnice na mjesnom groblju, dok će u Župnoj crkvi sv. Mihaela arkanđela navečer biti služena misa zadušnica.

U spomen na lovaške žrtve, u srijedu navečer u Lovasu je upriličeno molitveno bdijenje.

Srbijansko Tužilaštvo za ratne zločine podiglo je 28. studenoga 2007. optužnicu protiv 14 okrivljenika zbog ratnog zločina u Lovasu protiv civilnog stanovništva, a 26. lipnja 2012. Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu donijelo je presudu kojom je sve okrivljenike proglasilo krivima i osudilo na bezuvjetne kazne zatvora. Međutim, 9. prosinca 2013. godine presuda je ukinuta i postupak je vraćen na ponovno suđenje. Do danas prvostupanjski postupak nije završen.

U agresiji i okupaciji općine Lovas ubijeno je 87 osoba od kojih je 85 iz Lovasa, a dvoje iz susjednog Opatovca.

(Hina)

 

18. listopada 1991. – Masakr u Lovasu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari