Pratite nas

Vijesti

Miro Kovač: Ako Njemačka i Francuska procijene da smo zreli, onda ćemo uskoro ući u Schengen

Objavljeno

na

Gost Novog dana na N1 televiziji bio je predsjednik saborskog odbora za vanjsku politiku Miro Kovač. Komentirao je kada bi Hrvatska mogla u Schengen, transparentnost institucija, iznajmljivanje sabornice, štrajk prosvjetara i unutarstranačke izbore.

“Moje mišljenje, bazirano na političkom iskustvu, od pokušaja blokade neće biti puno jer su Slovenci 2008. pokušali zaustaviti Hrvatsku da uđe u NATO i EU pa im to nije pošlo za rukom. Što se Slovenije tiče srednjoročno sam optimist”, rekao je HDz-ov Miro Kovač.

“Temeljno je mišljenje najvećih zemalja poput Njemačke, Francuske i Nizozemske i ako ono bude pozitivno to će se preliti na druge”, rekao je i izrazio uvjerenje da će Hrvatska uskoro u Schengen, zajedno s Rumunjskom i Bugarskom koje čekaju osam godina. “Ako Njemačka i Francuska procijene da smo zreli, onda ćemo uskoro ući u Schengen”, rekao je.

Kada je riječ o preporukama Europske komisije oko Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kaže da sami moramo skrbiti i poštovati svoje institucije pa nije potrebno mišljenje nekoga iz EK “jer je to naša, Hrvatska stvar”, rekao je i dodao kako vjeruje da će svi dužnosnici poštovati institucije.

Kaže da smo u nekim stvarima vrlo, vrlo transparentni pa kao primjer navodi sjednice Vlade koje su otvorene za javnost dok tako nečega, kazao je Kovač, nema nigdje drugdje te da je riječ o nasljeđu od vremena Ivice Račana.

“Ne vidim potrebu da postoje otvorene sjednice Vlade, gradskog vijeća. To su nepotrebne stvari, imamo sjednice koje se održavaju, poslije imamo dokumente koji se moraju ili ne moraju objaviti i mi smo tu u Hrvatskoj transparentni.”

Za iznajmljivanje sabornice EPP-u, zbog čega je sinoć iz oporbe stizalo niz negativnih komentara, Kovač kaže da tu ništa nije sporno jer je primjerice 2008. bio na sastanku demokršćanske internacionale u Parizu u Senatu pa je gost bio i britanski premijer David Cameron.

“Moram vam reći da je to jedan argument koji ne stoji. Bio sam u Bundestagu kada je SPD napravio konferenciju s Francuzima, klub zastupnika CDU-a radi konferenciju u Bundestagu, predlažem kolegama iz oporbe da se sljedeći put bolje pripreme.”

Važno je da učitelji budu adekvatno plaćeni

Komentirajući stanje u prosvjeti, Kovač kaže:

“Nama treba strategija kako zadržati ljude u Hrvatskoj, kako imati obrazovanje koje će biti u interesu našeg tržišta rada, za to su potrebni motivirani učitelji, srednjoškolski nastavnici i sveučillišni profesori koji trebaju biti adekvatno plaćeni.”

Uvjeren je da će se naći rješenje na relaciji sindikati-Vlada. Kaže da su prosječne plaće u Njemačkoj 2000 eura, dok su plaće profesora 3000 eura. “Ako u Hrvatskoj imamo prosječnu plaću 6000 kuna, mislim da bi profesori trebali imati više. Važno je da budu kvalitetno plaćeni jer trebaju kvalitetno obrazovati djecu za tržište rada.”

Kada je riječ o situaciji u Vukovaru ističe da trebamo konstatirati da je rat završio prije 24 godine. Smatra da su ljudi u Vukovaru frustrirani zbog neriješenih ratnih zločina i da to treba razumijeti. “Donositi odluku preko noći i postavljati ploče bez dogovora, to se ne radi. Treba riješiti pitanje nasljeđa rata, zločina …”

O unutarstranačkim izborima u HDZ-u će govoriti nakon predsjedničkih izbora. “Ja sam, što se tiče unutarstranačkih izbora, svoje rekao, zalažem se za jačanje unutarstranačke demokracije, HDZ je temeljna snaga u Hrvatskoj. Kada prođu predsjednički izbori pokrenut će se proces unutarstranačkih izbora, ja sam za to da se ljudi kandidiraju i da pobijedi najbolji”, zaključio je Miro Kovač.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Željko Rohatinski iznenada preminuo u 68. godini

Objavljeno

na

Objavio

Iznenada je u 68. godini života preminuo bivši guverner središnje banke Željko Rohatinski, koji je u dva mandata obavljao dužnost guvernera Hrvatske narodne banke.

Osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1974. godine, gdje je i doktorirao 1988. godine.

Poslovnu karijeru započeo je kao pripravnik u Republičkom zavodu za društveno planiranje 1974. godine, da bi 1989. godine bio imenovan generalnim direktorom Zavoda. Godinu dana kasnije postao je voditeljem Odjela za makroekonomsku analizu i politiku Ekonomskog instituta u Zagrebu, koji je vodio do 1998. godine, kada je prešao na mjesto glavnog ekonomista Privredne banke Zagreb.

Na tom mjestu radi do travnja 2000. godine, kada preuzima mjesto direktora za makroekonomske analize koncerna Agrokor, a 12. srpnja iste godine imenovan je guvernerom HNB-a odlukom Zastupničkog doma Hrvatskog sabora. Drugi put na čelo HNB-a izabran je u srpnju 2006. godine.

Mjesečnik The Banker dodijelio je Rohatinskom 2009. godine dva priznanja – priznanje najboljeg guvernera Europe i najboljeg centralnog bankara godine 2008. u globalnim razmjerima.

Prije negoli će mu isteći drugi šestogdišnji mandat, u lipnju 20012. godine novinarima je rekao da ‘odlazi s mjesta guvernera jer više ne može uspješno surađivati s Vladom premijera Zorana Milanovića’.

Vijest o smrti bivšeg guvernera potvrđeno je Tportalu od izvora iz bankarskih krugova

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Petir: Ružno je slušati napade koji dolaze od protukandidata i njihovih podržavatelja prema predsjednici

Objavljeno

na

Objavio

Isječak/N1

Bivša europarlamentarka Marijana Petir u N1 Studiju uživo komentirala je predstojeće predsjedničke izbore.

Na pitanje hoće li iskoristiti svoj politički potencijal koji je zaradila na europskim izborima kako bi sugerirala onima koji su za nju glasali za koga bi trebali glasati na predsjedničkim izborima, Petir kaže da ona to ne može učiniti.

“Moja lista osvojila je 50.000 glasova na izborima za EU parlament i vjerujem da ćemo s tim glasovima ući u borbu za parlamentarne izbore. Potrebno nam je uvesti reda da nam se ne bi dogodilo da nemamo koga birati i da biramo manje zlo. U sljedećim mjesecima pripremamo se za parlamentarne izbore. Uvijek je izazovno nastupati kao nezavisna osoba, za sada nemamo u planu osnivanje nove stranke.

Na predsjedničkim izborima ne mogu reći ljudima za koga da glasaju, ali mislim da mogu reći svoje mišljenje. Čini mi se, zahvaljujući djelovanju predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, nema nikoga tko ne zna za Hrvatsku, ne samo u političkim krugovima, nego i kod običnih ljudi. Taj je dio posla predsjednica dobro odradila. Na unutrašnjem političkom planu je velik problem demografije digla na vidljivu razinu, natjerala je vladu da krene s konkretnim mjerama, bila je stalno na terenu, obilazila županije… To su neki argumetni koji idu u prilog aktualnoj predsjednici, ali ne treba umanjiti važnost ni vrijednost niti jednog kandidata. Na dnevnoj se razini stalno nešto događa i prilično je burno.

U ovoj mi se kampanji ne sviđa nedostatak međusobnog poštovanja među kandidatima. Ružno mi je slušati napade koji dolaze od protukandidata i njihovih podržavatelja prema predsjednici. Uvijek se može reći sve i bez vrijeđanja”, kazala je Marijana Petir.

Škoro kaže da je glas za Kolindu Grabar-Kitarović glas za Plenkovića.

“Ne vidim tu povezanost. Predsjednicu gledam kao neovisnu osobu, i neovisnu od establišmenta HDZ-a. Predsjednica je pokazala da zna obavljati svoj posao, a Zoran Milanović je pokazao što zna i ne zna dok je bio premijer i ne može dobiti moju podršku, a kod Škore nismo sigurni u kom smjeru ide.

Miroslav Škoro je rekao da će ići na Hod za život i to me oduševilo, a rekao je da Dan antifašističke borbe treba zadržati, dok se kod pitanja Titove biste u predsjedničkom uredu nije se odredio. Poruke koje šalje u diskoraku su s onim što se prezentira”, kazala je Petir.

Koga od kandidata vidite u drugom krugu?

“Birači će to najbolje odrediti. Sva su tri kandidata po anketama u razini statističke pogreške, ali smatram da Milanović nije kvalificiran biti predsjednik, jer je na mjestu predsjednika vlade pokazao da taj posao ne zna i ne želi obavljati i da mu nije pretjerano stalo do Hrvatskog naroda.

Kad analiziramo unazad nekoliko izbornih ciklusa, možemo zaključiti da neke populističke poruke padaju na plodno tlo. To nije čudno, ljudima je dosta establišmenta, ne dobivaju ono što su očekivali i traže nešto novo. U tom traženju se događa da se izaberu oni koji šalju  lijepe poruke i nemaju iskustvo vođenja vlasti, a kada dođu na vlast postanu destruktivni. Mislim da je jasno što nam se na parlamentarnim izborima dogodilo, te su se opcije ispuhale, a to se i na europskim izborima dogodilo.

Čini mi se da oko nekih važnih pitanja kandidati trebaju biti dovoljno hrabri i izreći svoje mišljenje”, kazala je Petir u N1 Studiju .

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari