Pratite nas

Intervju

MIRO KOVAČ: Bila bi povijesna perverzija da Srbija bude policajac i sudac svima iz bivše Jugoslavije

Objavljeno

na

Miro Kovač jedan je od ministara nove Vlade koji je bio više nego spreman uskočiti u novi posao vođenja hrvatske vanjske politike jer je već godinama u toj profesiji.

[ad id=”93788″]

Ministar s doktoratom iz Sorbone iz područja međunarodnih odnosa, koji je karijeru u Hrvatskoj počeo prije više od 20 godina, najprije u Uredu predsjednika države, a potom i u Ministarstvu vanjskih poslova, tijekom diplomatske karijere prošao je i Pariz i Bruxelles, a bio je i veleposlanik Hrvatske u Njemačkoj prije nego što je u HDZ-u postao tajnik za međunarodne odnose.

I u toj ulozi stekao je prilično iskustvo jer je sudjelovao na mnogim sastancima Europske pučke stranke. Zato se i doživljava kao ministar koji dolazi iz sustava kojem je na čelu.

Ministar Kovač u interviewu za Magazin Jutarnjeg lista govori o izazovima hrvatske vanjske politike i o prioritetima Europske unije i NATO-a, gdje je sada Hrvatska sudionik kreiranja politike. Govori i o izazovima s kojima se suočava u odnosima sa susjedima, uključujući otvorena pitanja sa Srbijom zbog kojih je Hrvatska i zaustavila napredak u pripremi otvaranja poglavlja 23 Srbiji u procesu pristupanja EU.

Migrantska kriza i dalje je najveći izazov Europske unije, a izazvala je i najdublje podjele u EU do sada. Koji je stav Hrvatske o mjerama koje je EU poduzela i koje je najavila za suočavanje s ovom krizom? Mislim i na kvote koje su za neke EU članice neprihvatljive.

Pokazalo se da je zatvaranje tzv. balkanske rute uvelike smanjilo priljev izbjeglica i migranata. Bila je to, dakle, nužna i učinkovita mjera, plod uspješne suradnje između Hrvatske, Austrije, Slovenije, Srbije i Makedonije. Na ovom primjeru vidimo da udruženim naporima srednje i manje zemlje mogu promijeniti stvarnost. Pomogli smo sebi i time Europskoj uniji, ako hoćete najviše onim zemljama koje su primile najviše izbjeglica, u prvom redu Njemačkoj. Za svojih posjeta inozemstvu uvijek ističem da Hrvatska smije i mora biti ponosna na svoje humano i učinkovito postupanje prema izbjeglicama i migrantima. Kad je riječ o samoj kvoti, najavili smo da smo spremni u Hrvatskoj primiti nešto manje od 500 izbjeglica i migranata iz Turske. Međutim, samo provođenje ovisit će o tome hoće li okvirni dogovor o kvotama biti ostvaren na razini cijele Europske unije. Kao što znamo, nisu baš sve zemlje članice voljne prihvatiti migrante. U Mađarskoj je, primjerice, predviđeno održavanje referenduma na tu temu. Na kraju krajeva, cilj nam mora biti postizanje održivog, zajedničkog europskog rješenja.

Je li balkanska ruta bespovratno zatvorena. Ima li Hrvatska plan u slučaju otvaranja rute iz Grčke prema Albaniji koja bi mogla ići i prema Hrvatskoj?

Za sada nema naznaka da bi moglo doći do povećanja priljeva migranata preko Albanije. Kad je o Hrvatskoj riječ, spremni smo na sve izazove. Imamo već dovoljno iskustva u upravljanju migrantskom krizom, zar ne?

Na početku mandata ste najavili ‘saniranje’ odnosa sa susjedima. Kako ih ocjenjujete s obzirom na to da su ključna otvorena pitanja i dalje neriješena: arbitraža sa Slovenijom, pitanje Ine u odnosima s Mađarskom i problemi u odnosima sa Srbijom?

miro kovač intervjuČim sam preuzeo dužnost ministra, rekao sam da je jedan od prioriteta hrvatske vanjske politike saniranje, tj. jačanje odnosa sa susjedima. To i radimo. Bitno smo promijenili ozračje, ono je sada pozitivno, nema više međusobnih vrijeđanja. Sa svim susjedima želimo imati uređene odnose, to ne ide preko noći, to je mukotrpan posao. Neriješenih pitanja sa susjedima će uvijek biti, no odbijam odnose s njima gledati kroz tu prizmu. Za moga posjeta Sloveniji kolega Karl Erjavec i moja malenkost složili smo se da granični spor ne bi trebao biti u središtu pozornosti i opterećivati općenito vrlo dobre odnose između naših dviju zemalja. Hrvatska je jasno rekla što nudi – strukturirane bilateralne razgovore kojima bi, na temelju međunarodnog prava i u duhu dobrosusjedskih odnosa, dvije prijateljske države kao što su Hrvatska i Slovenija došle do održivog rješenja. I na relaciji Zagreb – Budimpešta znatno smo promijenili klimu. Ponovno smo uspostavili željeznički promet, prijateljski komuniciramo. Ostaje, naravno, vrlo složeno pitanje odnosa između Ine i MOL-a. Dogovorili smo se da ćemo u tišini raditi na rješenju. Kad je o Srbiji riječ, odnosi su sve intenzivniji na području trgovinske razmjene, najavljen je i veći broj turista iz Srbije ove godine. U Srbiji traje izborna kampanja, mi se u to ne miješamo. Čekamo da se formira nova vlada. Nakon toga ćemo moći nastaviti strukturirano graditi bolje, po mogućnosti partnerske odnose i rješavati probleme – pitanja ratnog nasljeđa, nestalih, otetog kulturnog blaga, granice na području Dunava.

Kakva je uloga Hrvatske u promicanju procesa proširenja EU, procesa koji u Bruxellesu više nije omiljen, a u našem južnom susjedstvu i dalje se nadaju članstvu u EU?

Istina, s obzirom na teške izazove s kojima se suočava Europska unija – dužnička kriza, migrantska kriza, referendum u Velikoj Britaniji – proširenje nije tema koja zanima javnosti starih zemalja članica. Na toj temi tamošnji kolege političari ne mogu poentirati. Naprotiv, lako je poentirati na kampanjama kojima ukazujete na probleme u funkcioniranju Europske unije ili kojima se protivite daljnjem proširenju. Najsvježiji primjer je referendum u Nizozemskoj, kojim je izražena volja naroda da se ne potvrdi sporazum o pridruživanju između Europske unije i Ukrajine. Kratkoročno može, dakle, biti politički vrlo isplativo biti EU skeptik, protiviti se proširenju. Međutim, u našem je hrvatskom interesu da se za naše jugoistočne susjede zadrži europska perspektiva, da imaju šansu uključiti se u zajedničku europsku obitelj, dakako na temelju striktnog ispunjavanja pristupnih kriterija. Specifičnost zemalja jugoistočne Europe jest u tome da je sam pristupni proces u korelaciji s društvenom preobrazbom i stabilizacijom političkih prilika. Stoga Hrvatska aktivno podržava približavanje svojih jugoistočnih susjeda Europskoj uniji. To smo nedavno pokazali u odnosu na Bosnu i Hercegovini koja je predala zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.

Hrvatska još nije dala pristanak na napredak prema otvaranju poglavlja 23 u pristupnim pregovorima Srbije s EU, zbog čega se sada i govori o ‘hrvatskoj blokadi Srbije’. Zašto je to Hrvatska učinila i kada će dati svoj pristanak da se ide prema otvaranju tog poglavlja?

Ma kakva blokada. Riječ je o ispunjavanju kriterija u ‘poglavlju svih poglavlja’, onom posvećenom pravosuđu i temeljnim pravima. Radi se, dakle, o vrednotama koje čine identitet naše europske obitelji, među ostalim o poštovanju vladavine prava i ljudskih prava, uključujući prava manjina.

Jasno je da potpuna suradnja s Haaškim sudom kriterij u pregovorima. Isto tako je vrlo jasno da država iz koje su potekli planovi za ratove 1990-ih ne može biti sudac i policajac za ratne zločine za sve zemlje bivše Jugoslavije – uključujući Hrvatsku. Zamislite. To je apsurdno, pače povijesna perverzija, i onemogućava dobrosusjedsku suradnju. A jasno je i da Srbija mora primjenjivati načelo vladavina prava u slučaju međudržavnog sporazuma o zaštiti manjina. Mi svoju obvezu već dugo provodimo neovisno o tom sporazumu. Očekujemo da hrvatska manjina bude zastupljena u Narodnoj skupštini, i to na temelju zakona, kao što to predviđa međudržavni sporazum. Srbija će se tijekom pregovora mijenjati jer će usvajati zajedničke europske vrijednosti. I Hrvatska se promijenila na putu uključenja u Europsku uniju. Podsjećam da je hrvatski pregovarački proces bio mukotrpan, težak i bolan. Trebalo je provesti dosta teških i nezgodnih reformi. I Srbija će morati provesti određene reforme ako želi zaključiti pristupne pregovore s Europskom unijom. Usput rečeno, ne sjećam se da je itko od zapaženijih političara govorio o blokadi kada su osobito Njemačka i Velika Britanija – s pravom – inzistirale da se, prije nego što se otvore prva pregovaračka poglavlja, pokrene uređenje odnosa između Beograda i Prištine. Srbija je od formalnog početka pregovora do otvaranja prvih poglavlja ‘izgubila’ skoro dvije godine. Ne sjećam se da je itko iz državnog vodstva u Srbiji zbog toga kritizirao Njemačku ili Veliku Britaniju.

[ad id=”68099″]

Je li Hrvatska svoj stav obrazložila drugim članicama EU i Europskoj komisiji? Koliko je naša diplomacija sada angažirana u tome?

Naravno da su upoznate i naravno da je služba vanjskih poslova angažirana na tom planu.

Jesu li u tom pravcu koordinirani stavovi Ministarstva vanjskih, predsjednice, premijera i dvaju potpredsjednika Vlade, pa čak i oporbe jer se radi o pitanju koje ima važan nacionalni interes?

Imamo jasno definiran stav državne vlasti. A dijeli ga, kao što smo se ovih dana osvjedočili, i glavna oporbena stranka.

Što kažete na primjedbu Komisije da Hrvatski zahtjevi nisu dio EU zakonodavstva i da se trebaju rješavati bilateralno, a ne da budu na stolu u procesu proširenja EU?

To što je ovih dana objavljeno u hrvatskim novinama je papir Europske komisije za internu uporabu koji je izrađen u ljeto prošle godine nakon što je prihvaćena rezolucija Europskog parlamenta o Srbiji. Ni više, ni manje od toga. Ponovit ću stav Hrvatske. Zakon o nadležnosti srpskih sudova za ratne zločine predstavlja uplitanje u unutarnje stvari Hrvatske, ne služi uspostavi dobrosusjedskih odnosa i stoga mora biti izmijenjen. O napredovanju prema članstvu u Europskoj uniji odlučuju zemlje članice, znači i Hrvatska.

U Bruxellesu se govori da će na Hrvatsku biti ‘diplomatskog pritiska’. Osjećate li takav pritisak?

Ne.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

VIDEO – Thompson odgovorio na sva pitanja postavljena u medijima ovih dana

Objavljeno

na

Objavio

Marko Perković Thompson bio je dio apsolutne euforije i ludila koje je pratilo Vatrene od zračne luke pa do trga. Iz prve ruke za RTL otkriva kako je to doživio.

“Teško je teško još uvijek složiti te dojmove, bilo je nevjerojatno, tolika emocija kod igrača, naroda koji je silno htio mahnuti, pozdravit ih. Doživio sam svašta, ali ovo nisam doživio”, kazao je Thompson.

Otkriva i kako je završio u autobusu. “Izbornik Dalić i Modrić su me zvali i rekli da je to njihova želja da ja dođem u autobus i putujem s njima do Trga bana Jelačića, ja sam ih pitao jeste li vi sigurni”, prepričava Thompson.

“Rekli su ‘da molim te dođi’. Znam da ima tih nekih negativnosti, ali ovo nije vrijeme za negativnost”, kazao je Thompson komentiravši i negativne kritike koje su dolazile i od političara koji su ga nazvali “fašističkim smećem“.

“Mislim da to govori sve o njima svako ima pravo na izjavu, komentar ali nema pravo vrijeđati”, kazao je Thompson. S obzirom da je na trgu i zapjevao, kaže kako su mu igrači nabrajali pjesme koje žele čuti, a ne skriva ni da je bilo više prostora da bi otpjevao sve što igrači od njega traže, pa čak i Čavoglave.

Tvrdi kako nije strahova od fašističkih pozdrava i povika. “Ni na kraj pameti mi to nije bilo. Nikada naši navijači nisu to radili, vidjeli ste koliko je tu dostojanstvo, emocija”, kazao je Thompson. s Vatrenima će biti i u Varaždinu gdje će nastupiti, a tvrdi da će održati koncert gdje god ga igrači zovu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Predsjednica: ‘Ako se ponovno kandidiram, vjerujem da ću imati potporu HDZ-a’

Objavljeno

na

Objavio

Kolinda Grabar-Kitarović: Premijer i ja češće ćemo se sastajati

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u intervjuu za subotnje izdanje Jutarnjega lista kako vjeruje da će, ako se kandidira za još jedan petogodišnji mandat na Pantovčaku ponovno imati potporu HDZ-a, odnosno s premijerom Andrejom Plenkovićem smatra mnogo boljim nego što se prikazuje u javnosti te najavljuje češće sastanke kako bi se izbjegli nesporazumi.

Grabar-Kitarović je u razgovoru ponovila da u ovom trenutku o tome uopće ne razmišlja o kandidaturi za još jedan predsjednički mandat već je usredotočena na obnašanje sadašnjeg. “Do izbora je ostala godina i pol, a ovo nije izborna godina u bilo kojem smislu, i treba je maksimalno iskoristiti za reforme”, kazala je.

Na novinarsko pitanje kazala je i da nije razmišljala o tome da, ako se odluči kandidirati za novi mandat, to učini kao nezavisna kandidatkinja. „Nisam. Prvi mandat sam dobila kao kandidatkinja HDZ-a i ako se ponovno odlučim kandidirati, vjerujem da ću ponovno imati potporu stranke. U HDZ-u sam se učlanila u ranoj mladosti, stranku nisam napuštala u najtežim trenucima, nakon gubitka izbora 2000., niti 2011. godine. Da nije bilo potpore HDZ-a i tisuća vrijednih volontera, nikad ne bih bila izabrana za predsjednicu”.

Govoreći o odnosima s premijerom Andrejom Plenkovićem, navodi kako se ne moraju uvijek slagati, ali uvijek moraju raditi u interesu hrvatske države te smatra da to i čine.

“Rekla bih da su naši odnosi mnogo bolji nego što je to prikazano u javnosti. Nije problem u sadržaju naše komunikacije, jer mi komuniciramo vrlo dobro, problem je ponekad u nedostatku te komunikacije. Dogovorili smo se da ćemo se češće nalaziti i razgovarati kako ne bi dolazilo do nesporazuma”, ocijenila je hrvatska predsjednica nakon novinarske konstatacije kako je dojam da je u posljednje vrijeme odnos nje i premijera više hladan nego topao.

Na novinarsku opasku kako je bilo razmišljanja i o tome da želi postati predsjednicom HDZ-a te na pitanje ima li takve namjere, Grabar-Kitarović je odgovorila da ju trenutačno zanima dužnost koju obnaša te da je u potpunosti tome posvećena.

Moramo pogledati istini u oči

Analizirajući položaj Hrvatske, pet godina od kako smo ušli u EU, s obzirom na to da su nas, kako je istaknuto u pitanju, prestigle gotovo sve zemlje EU, u nekim segmentima i Rumunjska, a bliži se i Bugarska, predsjednica je ustvrdila da je “riječ o stanju u kojem smo se našli nakon godina i godina krivih politika”. „Rijetko je koja država još iza nas, a ako iz zemlje isele deseci tisuća ljudi ne možemo govoriti da nam je dobro. To naprosto nije istina, moramo pogledati istini u oči”, upozorila je.

Kao glavne razloge iseljavanja navodi preveliku tromost i birokratiziranost društva, nedovoljno vrednovanje znanja i sposobnosti, široko razvijenu kulturu takozvanog uhljebništva i nepotizma, nedovoljnu učinkovitost pravosuđa i opći otpor prema privatnoj inicijativi, poduzetništvu i investicijama.

“Pojednostavljeno rečeno u Hrvatskoj se uvijek traži stotinu razloga zašto je nešto nemoguće napraviti, a tek potom kako se nešto može napraviti. To nas doslovno uništava”, dodala je.

Upitana je li u vezi s iseljavanjem i sadašnja Vlada propustila obaviti svoj dio posla, odgovara: “Morate priznati da se u godinu i pol mandata ne može preokrenuti stanje koje se gomilalo godinama i desetljećima. To je prije svega kritika stanja u kojem smo se danas našli”.

Predsjednica smatra da moramo požuriti s pripremama za predsjedanje EU-om, a jedan od problema je i nedovršena zgrada veleposlanstva u Bruxellesu.

“S premijerom sam razgovarala o problemu zgrade i oboje smo konsternirani što ta zgrada, nakon toliko novca koji je utrošen na kupnju, još stoji nedovršena. Nije učinjeno gotovo ništa, a godina i pol dana još ostaje za pripreme, što je za predsjedanje EU-om jako malo. Smatram da smo dosta kasno počeli s pripremama, a usudila bih se reći da kasnimo i kod osposobljavanja tima za ovaj posao. Doista moramo požuriti”, ustvrdila je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori