Connect with us

Politika

Miro Kovač: Europa se u 30 godina otkako je pao zid promijenila, nema više tog entuzijazma

Objavljeno

on

O tridesetoj obljetnici pada Berlinskom zida u Dnevniku u 18 govorio je Miro Kovač, bivši veleposlanik Hrvatske u Njemačkoj. Dotaknuo se i unutarstranačkih izbora u HDZ-u, ali i najnovijeg sukoba oko ponašanja članova stranke na društvenim mrežama.

Osvrnuo se na poruke njemačke kancelarke Angele Merkel i predsjenika Franka-Waltera Steinmeiera na obilježavanju godišnjice.

“Ono što su kancelarka Merkel i njemački predsjednik Steinmeier poručili u Berlinu oslikava današnju realnost. Europa se u 30 godina otkako je pao zid promijenila, nema više tog entuzijazma. 1989. godine ljudi su vjerovali da će preko noći biti bolje, da je došla sloboda, da je došla demokracija.

Međutim, danas vidimo da su izazovi veliki. U Europskoj uniji imamo procese koji su teški za samu EU – vrlo izvjestan izlazak Velike Britanije, migrantsku kriza koja se još uvijek osjeća, kriza eura, ako hoćete – i potpuno novu realnost s Njemačkom koja je neplanirano postala neka vrsta hegemona u Europi na gospodarskom planu. Eurozona na neki način odgovara njemačkom gospodarstvu, ne odgovara toliko gospodarstvima na jugu Europe – Španjolskoj, Grčkoj, Italiji.

Morat ćemo svi skupa sjesti, vidjeti kako dalje, koje su strateške smjernice, kako zamišljamo partnerstva u svijetu, tko su naši partneri. Vidimo da SAD sve više ima konkurentski odnos prema Europskoj uniji. Morat ćemo ozbiljno početi razmišljati kako skrbiti o vlastitoj sigurnosti, gdje želimo biti prisutni na vojnom, sigurnosnom planu, jer je i naša uloga da budemo u Siriji. Moramo početi razmišljati aktivno, ne dopustiti da netko drugi umjesto nas bude krizni menadžer, u ovom slučaju Turska i Rusija”, objašnjava Miro Kovač, prenosi N1

Kaže da je problem što se velike zemlje poput Španjolske i Italije bave same sobom i na taj način pasiviziraju svoju ulogu u Europskoj uniji. Poljska se, kaže Kovač, osjeća neshvaćenom. Tako da je Europska unija na neki način, smatra, reducirana na Francusku i Njemačku od velikih zemalja.

“Macron se pokušava nametnuti kao prvi igrač u Europi”

“Francuzi su ambiciozni, i to u osobi samog predsjednika Emmanuela Macrona”, kaže Kovač, koji je komentirao i Macronov intervju za The Economist.

“Smatram da je to jako dobro jer nas suočava s realnošću. Nije sve što je rekao izvedivo, ali je poticajno i bilo bi dobro da se u Njemačkoj situacija konsolidira i da se sjedne za stol, počne aktivno razmišljati o tome kako ćemo dalje kao Europska unija. Imamo s jedne strane Kinu koja jača.

Njemačkoj je Kina prvi gospodarski partner. SAD je partner ali se distancira od EU-a, tako da smo osuđeni na to da Njemci i Francuzi surađuju. Na Hrvatskoj i drugim zemljama je da ih javno upozorimo da se počnu odgovorno ponašati”, kazao je o izjavi da je NATO u “stanju moždane smrti”.

Odgoda otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom

“Kad je riječ o proširenju, među velikim članicama postoji zamor. Smatra se, iako je to vrlo često nepravedno, da su te zemlje neefikasne, krhke, slabe na planu državotvornosti. Međutim, nema drugog puta osim učlanjenja tih zemalja u Europsku uniju.

Macron posljednjim istupima sebe želi afirmirati kao prvu ličnost u Europskoj uniji. Njemačka je dosad imala Angelu Merkel koja više nije predsjednica stranke, događa se restrukturiranje njemačke političke scene, velike stranke gube na težini. Sve to skupa koristi gospodin Macron, koji u Francuskoj ima ustavno jaku poziciju, i pokušava sebe nametnuti kao prvog igrača u Europi, a to čini i ovakvim potezima kao što je blokiranje otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Ja sam uvjeren da će do otvaranja pregovora doći. Ne bih ga toliko osuđivao, smatram da Macron svojim potezima šalje poruku – probudimo se, shvatimo situaciju ozbiljno, sjednimo za stol, počnimo mijenjati situaciju i skrbimo sami o sebi.”

Najava kandidature Tomislava Karamarka na unutarstranačkim izborima

Osvrnuo se i na objavu Tomislava Karamarka o antifašizmu, ali i kandidaturi na unutarstranačkim izborima u HDZ-u.

“Hrvatska ima specifičnu prošlost. Smatram važnim da imamo dane u godini kada se moramo prisjetiti toga što to znači totalitaran sustav, što je značio fašizam, što je značio komunizam – to su bila vremena kada se niste mogli slobodno izjašnjavati, vremena jednopartijskih diktatura. Na sreću, ta su vremena iza nas. Ja bih preporučio da takve dane zaista organizirano u Hrvatskoj slavimo u cijeloj zemlji i da znamo cijeniti demokratski sustav u kojem danas živimo.”

“Demokracija je takva da ljudi imaju pravo kandidirati se. HDZ ima statut, svatko se može kandidirati, svatko tko plaća članarinu može biti kandidat, može birati. To je pozitivno. Sad su predsjednički izbori, nakon kojih će krenuti proces unutarstranačkih izbora. Drago mi je da kandidata ima. Ako gospodin Karamarko ima tu ambiciju, što se mene tiče, neka je ima. Bit će zanimljivo.”

O mogućim sankcijama za ponašanje na društvenim mrežama

“U demokraciji nema verbalnog delikta. On je prestao postojati uspostavom Hrvatske demokracije. Nema zakona o zaštiti lika i djela Josipa Broza Tita, nestao je 1991. godine. Imamo mogućnost slobodno se izražavati – i u strankama pa i u HDZ-u.

Ali naravno da na tom planu moramo biti savjesni, znati se ponašati. Mi kao HDZ-ovci borimo se protiv govora mržnje. Dakle, govor mržnje ne, ali sloboda izražavanja uvijek da. Nitko nikoga u demokraciji ne može natjerati da nekoga voli ili ne voli.”

 

Kršćani, pogotovo u Europi, umukli su. I dolazi vrijeme da kamenje progovori…

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari