Pratite nas

Politika

Miro Kovač: Europa se u 30 godina otkako je pao zid promijenila, nema više tog entuzijazma

Objavljeno

na

O tridesetoj obljetnici pada Berlinskom zida u Dnevniku u 18 govorio je Miro Kovač, bivši veleposlanik Hrvatske u Njemačkoj. Dotaknuo se i unutarstranačkih izbora u HDZ-u, ali i najnovijeg sukoba oko ponašanja članova stranke na društvenim mrežama.

Osvrnuo se na poruke njemačke kancelarke Angele Merkel i predsjenika Franka-Waltera Steinmeiera na obilježavanju godišnjice.

“Ono što su kancelarka Merkel i njemački predsjednik Steinmeier poručili u Berlinu oslikava današnju realnost. Europa se u 30 godina otkako je pao zid promijenila, nema više tog entuzijazma. 1989. godine ljudi su vjerovali da će preko noći biti bolje, da je došla sloboda, da je došla demokracija.

Međutim, danas vidimo da su izazovi veliki. U Europskoj uniji imamo procese koji su teški za samu EU – vrlo izvjestan izlazak Velike Britanije, migrantsku kriza koja se još uvijek osjeća, kriza eura, ako hoćete – i potpuno novu realnost s Njemačkom koja je neplanirano postala neka vrsta hegemona u Europi na gospodarskom planu. Eurozona na neki način odgovara njemačkom gospodarstvu, ne odgovara toliko gospodarstvima na jugu Europe – Španjolskoj, Grčkoj, Italiji.

Morat ćemo svi skupa sjesti, vidjeti kako dalje, koje su strateške smjernice, kako zamišljamo partnerstva u svijetu, tko su naši partneri. Vidimo da SAD sve više ima konkurentski odnos prema Europskoj uniji. Morat ćemo ozbiljno početi razmišljati kako skrbiti o vlastitoj sigurnosti, gdje želimo biti prisutni na vojnom, sigurnosnom planu, jer je i naša uloga da budemo u Siriji. Moramo početi razmišljati aktivno, ne dopustiti da netko drugi umjesto nas bude krizni menadžer, u ovom slučaju Turska i Rusija”, objašnjava Miro Kovač, prenosi N1

Kaže da je problem što se velike zemlje poput Španjolske i Italije bave same sobom i na taj način pasiviziraju svoju ulogu u Europskoj uniji. Poljska se, kaže Kovač, osjeća neshvaćenom. Tako da je Europska unija na neki način, smatra, reducirana na Francusku i Njemačku od velikih zemalja.

“Macron se pokušava nametnuti kao prvi igrač u Europi”

“Francuzi su ambiciozni, i to u osobi samog predsjednika Emmanuela Macrona”, kaže Kovač, koji je komentirao i Macronov intervju za The Economist.

“Smatram da je to jako dobro jer nas suočava s realnošću. Nije sve što je rekao izvedivo, ali je poticajno i bilo bi dobro da se u Njemačkoj situacija konsolidira i da se sjedne za stol, počne aktivno razmišljati o tome kako ćemo dalje kao Europska unija. Imamo s jedne strane Kinu koja jača.

Njemačkoj je Kina prvi gospodarski partner. SAD je partner ali se distancira od EU-a, tako da smo osuđeni na to da Njemci i Francuzi surađuju. Na Hrvatskoj i drugim zemljama je da ih javno upozorimo da se počnu odgovorno ponašati”, kazao je o izjavi da je NATO u “stanju moždane smrti”.

Odgoda otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom

“Kad je riječ o proširenju, među velikim članicama postoji zamor. Smatra se, iako je to vrlo često nepravedno, da su te zemlje neefikasne, krhke, slabe na planu državotvornosti. Međutim, nema drugog puta osim učlanjenja tih zemalja u Europsku uniju.

Macron posljednjim istupima sebe želi afirmirati kao prvu ličnost u Europskoj uniji. Njemačka je dosad imala Angelu Merkel koja više nije predsjednica stranke, događa se restrukturiranje njemačke političke scene, velike stranke gube na težini. Sve to skupa koristi gospodin Macron, koji u Francuskoj ima ustavno jaku poziciju, i pokušava sebe nametnuti kao prvog igrača u Europi, a to čini i ovakvim potezima kao što je blokiranje otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Ja sam uvjeren da će do otvaranja pregovora doći. Ne bih ga toliko osuđivao, smatram da Macron svojim potezima šalje poruku – probudimo se, shvatimo situaciju ozbiljno, sjednimo za stol, počnimo mijenjati situaciju i skrbimo sami o sebi.”

Najava kandidature Tomislava Karamarka na unutarstranačkim izborima

Osvrnuo se i na objavu Tomislava Karamarka o antifašizmu, ali i kandidaturi na unutarstranačkim izborima u HDZ-u.

“Hrvatska ima specifičnu prošlost. Smatram važnim da imamo dane u godini kada se moramo prisjetiti toga što to znači totalitaran sustav, što je značio fašizam, što je značio komunizam – to su bila vremena kada se niste mogli slobodno izjašnjavati, vremena jednopartijskih diktatura. Na sreću, ta su vremena iza nas. Ja bih preporučio da takve dane zaista organizirano u Hrvatskoj slavimo u cijeloj zemlji i da znamo cijeniti demokratski sustav u kojem danas živimo.”

“Demokracija je takva da ljudi imaju pravo kandidirati se. HDZ ima statut, svatko se može kandidirati, svatko tko plaća članarinu može biti kandidat, može birati. To je pozitivno. Sad su predsjednički izbori, nakon kojih će krenuti proces unutarstranačkih izbora. Drago mi je da kandidata ima. Ako gospodin Karamarko ima tu ambiciju, što se mene tiče, neka je ima. Bit će zanimljivo.”

O mogućim sankcijama za ponašanje na društvenim mrežama

“U demokraciji nema verbalnog delikta. On je prestao postojati uspostavom Hrvatske demokracije. Nema zakona o zaštiti lika i djela Josipa Broza Tita, nestao je 1991. godine. Imamo mogućnost slobodno se izražavati – i u strankama pa i u HDZ-u.

Ali naravno da na tom planu moramo biti savjesni, znati se ponašati. Mi kao HDZ-ovci borimo se protiv govora mržnje. Dakle, govor mržnje ne, ali sloboda izražavanja uvijek da. Nitko nikoga u demokraciji ne može natjerati da nekoga voli ili ne voli.”

 

Kršćani, pogotovo u Europi, umukli su. I dolazi vrijeme da kamenje progovori…

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Istraživanje Nove TV donosi veliki anketni preokret, tri predsjednička kandidata su gotovo izjednačeni, unutar statističke greške

Objavljeno

na

Objavio

Dnevnik Nove TV donosi prvo veliko istraživanje nakon što je poznato svih 11 kandidatkinja i kandidata. Ovo su njihove startne pozicije, ali već sada je jasno kako će završnica biti nepredvidljiva i krajnje neizvjesna.

Da se danas održavaju izbori, Kolinda Grabar-Kitarović dobila bi 27,4 posto glasova, odmah iza nje su Zoran Milanović s 24 posto te Miroslav Škoro s 23 posto.

Prva tri kandidata tako se nalaze unutar statističke pogreške. Što znači da sljedeća 2 tjedna mogu dovesti do značajnih promjena u ovom poretku.

Kako prolaze drugi kandidati

Mislav Kolakušić je na 8,2 posto. Slijede Ivan Pernar s 2,9 posto, Dejan Kovač bi dobio 2,6 posto, a Dalija Orešković 1,3 posto te na kraju tu je i Dario Juričan s 1,2 posto.

Ostali predsjednički kandidati dobivaju ispod 1 posto potpore: Nedjeljko Babić, Anto Đapić i Katarina Peović. Među biračima koji su se izjasnili da će sigurno izaći na izbore još uvijek ima 8 posto neodlučnih. S obzirom na odnose među prva tri kandidata, predstoji nam bitka za svaki glas.

Hrvatska će odlučiti u drugom krugu, a tko tada pobjeđuje

Kolinda Grabar-Kitarović vodi i u drugom krugu predsjedničkih izbora s 44,2 posto ispred Zorana Milanovića koji bi dobio 39,2 posto. Na birališta neće izaći 10,9 posto, a ne zna 5,8 posto ispitanika.

Grabar-Kitarović, naravno, ima 100 posto potpore birača HDZ-a, ali i 56 posto birača Miroslava Škore. Zoran Milanović može računati na više glasova lijevo liberalnih i populističkih kandidata.

Kolakušićevi birači, njih 57 posto, dali bi glas Milanoviću. Tu je i većina birača HSLS-ova kandidata Dejana Kovača pa do 100 posto birača Ante Đapića.

Miroslav Škoro pobjeđuje kolindu Grabar-Kitarović

U slučaju drugog kruga i sraza Miroslava Škore i Kolinde Grabar-Kitarović – Miroslav Škoro dobiva 45,2 posto, a Kolinda Grabar-Kitarović 34,4 posto. Na birališta u tom slučaju ne izlazi 14,7 posto ispitanika, a ne zna njih 5,7 posto.

Miroslav Škoro u drugom bi krugu dobio, među ostalim, i 31 posto HDZ-ovih birača, ali i većinu birača Zorana Milanovića, Mislava Kolakušića ili Ivana Pernara. Kolinda Grabar-Kitarović može računati na 66 posto birača HDZ-a i samo u drugom krugu većina birača Dalije Orešković bila bi uz Kolindu Grabar-Kitarović.

Škoro sigurno pobjeđuje i Zorana Milanovića

Miroslav Škoro bi pobijedio i Zorana Milanovića s 47,1 posto, a Zoran Milanović bi osvojio 36,9 posto birača. Nikoga ne bi biralo 10,3 posto ispitanika, a njih 5,7 posto ne zna.

Miroslav Škoro dobiva većinu birača HDZ-a, njih 74 posto. Očekivano i 61 posto birača Kolinde Grabar-Kitarović glasovalo bi za Miroslava Škoru. Birači Mislava Kolakušića blago naginju Škori, ali su podijeljeni, baš kao i birači Dejana Kovača. Zoran Milanović može računati na većinu birača Dalije Orešković ili Ivana Pernara.

Tko su birači vodeća tri kandidata

Kolinda Grabar-Kitarović većinom glasove može dobiti među biračima starijim od 60 godina i tu osvaja 33 posto. Isto tako je i s onima koji imaju osnovnu školu, gdje može dobiti 37 posto, a tu je i Dalmacija gdje vodi s 31 posto.

Zoran Milanović pak veću zastupljenost ima među ženama, gdje može dobiti 27 posto, tu su također birači iznad 60 godina, a kada bi samo oni glasovali, Milanović bi dobio 35 posto glasova i Zagreb je sredina u kojoj Milanović trenutačno vodi s 28 posto.

Birači Miroslava Škore su od 30 do 44 godine i tu bi Škoro dobio 32 posto, isto je i među biračima sa srednjom školom gdje može računati na 25 posto i na kraju vodi u Slavoniji s 30 posto.

Tko će odlučiti izbore

Neodlučni, ali i disciplinirani birači. Vidljivo je kako veću želju za izlaskom na birališta imaju birači HDZ-a i SDP-a.

Veći je interes među starijim biračima, točnije onima iznad 60 godina, ali i visokoobrazovanim biračima. Veću želju za izlaskom na birališta imaju ispitanici u Istri i Primorju, Zagrebu te sjeveru Hrvatske.

NAPOMENA:
Istraživanje je provela agencija IPSOS na uzorku od 1000 građana Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno između 4. i 6. prosinca 2019. godine telefonskom metodom. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,1%, a za rejtinge stranaka +/-3,7%.
Važno je napomenuti kako su testirani samo sigurni birači koji misle izaći na birališta.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Bandić: Podržat ću Divjak samo zato što je interpelaciju protiv nje pokrenuo SDP

Objavljeno

na

Objavio

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić obećao je u petak građanima da od druge polovice iduće godine neće oko kontejnera više biti nereda i pod cijenu da otpad odvoze tri puta dnevno.

Bandić je na konferenciji za novinare rekao da, koliko je informiran od čelnika Zagrebačkog holdinga, Čistoće i ostalih, stvari s odvozom otpada svaki dan idu nabolje, a trebat će im još najmanje šest mjeseci da uvedu reda u Čistoći.

Bandić je na “Aktima gradonačelnika”, održanim uoči sjednice Gradske skupštine, odgovarajući na pitanje može li obećati da se u Zagrebu neće ponoviti slike prepunih kontejnera poručio da će građani, uključujući i njega, morati od sada sami oporabljati i zbrinjavati otpad.

Na sjednici skupštine, uz rebalans ovogodišnjeg proračuna i prijedloga proračuna za iduću godinu, naći će se odluka o prikupljanju otpada, koja je izmijenjena slijedom Vladine uredbe.

Pročelnica za gospodarstvo Mirka Jozić rekla je da se uvode kategorije koje nisu kućanstva, koje se razvrstavaju u sedam potkategorija, a novost je i fiksni dio cijene, odnosno minimalni dio javne usluge.

Za predloženi novi proračun gradonačelnik je rekao da je težak 8,540 milijardi kuna, a sve ostalo reći će na sjednici. Mogu samo reći da je realan i skroman, kazao je Bandić.

Saga oko Adventa diže se kako bi se minimizirao uspjeh

Vezano za aferu oko iznajmljivanja kućica na Adventu, Bandić je ustvrdio da se “saga oko Adventa diže kako bi se minimalizirao evidentan uspjeh jer je Zagreb triput iza sebe ostavio sve europske metropole i sad će biti najbolji na svijetu” te kako bi se njega “pokušalo uvaliti u kokošarnik”.

“Sve ste dobili napismeno, zamislite mene da se ja bavim prodajom karata ili da dilam kućice”, kazao je Bandić, dodavši da nije spao na to.

Na novinarske napomene kako se ugostitelji žale na skupi najam, rekao je da se prostor sad iznajmljuje 50 posto ispod cijene, a bit će 100 posto, odnosno besplatan. Dodao da grad o najmu prostora još samo sklapa ugovor s organizatorima sajma Adventa.

Za ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak rekao je da će je podržati samo zato što je interpelaciju protiv nje pokrenuo SDP, a što god oni predlažu nije dobro za grad ni za zemlju.

Predsjedniku HNS-a Ivanu Vrdoljaku, koji je rekao da bi Kolindi Grabar Kitarović bilo bolje da je nosila kolače u školu umjesto njemu u zatvor, Bandić je rekao da Vrdoljaku “želi puno političkog uspjeha te da pusti pobjednicu i buduću predsjednicu na miru”.

Sadašnjoj predsjednici bi, kazao je, jedino on bio ozbiljni protukandidat, ali on je podupire, zbog čega će pobijediti.

Za plakate SNV-a na ćirilici Bandić je rekao kako je, s obzirom da se radi o ćirilici, to “demokratija”. Tko voli neka izvoli, nije to problem ove zemlje, zaključio je Bandić. (Hina)

 

Milan Bandić: Blatite najmoralniju ženu u hrvatskoj politici. Odakle takva drskost?

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari