Pratite nas

Razgovor

Miro Kovač: ‘Hoćemo li zabraniti petokraku i rušiti takve spomenike!? Onda ćemo rušiti i na groblju’

Objavljeno

na

Gost Novog dana bio je HDZ-ov zastupnik i bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač koji je dao svoje viđenje ideoloških podjela koje u posljednje vrijeme vladaju na politčkoj sceni i u društvu zbog ploče HOS-a u Jasenovcu.

U centru Zagreba tijekom vikenda došlo je do ‘prosvjeda’ u kojem su zapaljene ‘Novosti’. Koliko je to štetno?

U Hrvatskoj imate mogućnost javnog okupljanja i možete izraziti svoj stav. Policija je bila tamo, zapalili su nekoliko primjeraka ‘Novosti’. Daje se tome previše pažnje, naravno da moramo napraviti sve da štitimo prava svih svojih građana, ali raditi veliku priču oko toga je pretjerano. To je je učinila manja skupina političkih aktivista. Nekim pojavama se daje previše značenja.

Nije li problem u neodlučnosti oko tema poput ploče HOS-a u Jasenovcu?

Treba gledati zakone u Hrvatskoj. Kad smo kod HOS-a ako pogledate zakone o braniteljima tu stoji da su pripadnici HOS-a bili branitelji. I tu stoji da imaju pravo u svečanim prigodama nositi svoje odore. Trenutno je sve lege artis. Imamo određene prigovore i zahtjeve kad je u pitanju ploča u Jasenovcu.

Kako biste vi to riješili?

Zasad je sve po zakonima. Naravno da treba razumjeti ljude da su povrijeđeni njihovi osjećaju kad je riječ o Jasenovcu gdje je bio koncentracijski logor. HOS-ovci nisu bili ustaše i nisu se borili za ustašku državu nego za Hrvatsku i protiv agresije na Hrvatsku. To je bio motiv onih koji su se borili u HOS-u.

Spominje se rješenje da bi posebno područje mogao biti i Vukovar koji bi zabranio petokraku. Kako tim parcijalnim rješenjima doći do konačnog rješenja?

Ovo je sve nezgodno. Ali na neki način je čak i dobro da imamo ovu temu jer moramo konačno to odraditi. Moramo definirati neke stvari. To sve sada jest po zakonu… Ali hoćemo li zabraniti petokraku i rušiti sve takve spomenike? Hoćemo li u tu krajnost ići? Onda ćemo rušiti i spomenike na groblju. Moramo razuman stav uzeti, a za to treba vremena.

U Poljskoj su zabranjeni komunistički simboli, u Njemčkoj nisu. Treba vidjeti što je za nas najbolje rješenje koje će zadovoljiti očekivanja naših ljudi i građana i koje je kompatibilno s našom povijesti. Moramo naći rješenje koje neće vrijeđati potomke pogubljenih u Jasenovcu, ali neće vrijeđati ni branitelje.

Milijan Brkić: Oko HOS-ove ploče u Jasenovcu postupat će se po zakonu

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Hasanbegović: 22. lipnja 1941. nije utemeljen nikakav partizanski odred. To je izmišljen događaj

Objavljeno

na

Objavio

O tome koliko je podijeljeno hrvatsko društvo, u emisiji Hrvatskog radija “Poligraf” govorili su povjesničari Tvrtko Jakovina s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović.

Jakovina je rekao da se danas obilježava Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj te je on još u vrijeme Jugoslavije imao donekle kontroverzan status zbog toga što je Hrvatska sve do devedesetih godina slavila 27. srpnja zajedno s BiH, kada je bio masovni ustanak u Srbu. Dolaskom Franje Tuđmana na vlast otišlo se na ovaj datum, gdje je skupina od 40-ak ljudi, uglavnom Hrvata, svoj ilegalni rad koji je bio vezan kroz partijsku organizaciju zamijenio organizacijom partizanskog odreda. Zbog toga se, možda ne do kraja precizno, govori o najstarijem odredu u okupiranoj Europi, kazao je.

Rat je trajao već neko vrijeme i pitanje je možemo li po toj logici mjeriti taj odred prvim u okupiranoj Europi. S obzirom dna to a je bio tako snažan otpor i da je došlo do velike gerile koja se organizirala, ja bih rekao, da bih se uz neke ograde, složio s takvim opisom, rekao je Jakovina.

Hasanbegović je rekao da se danas obilježava “apokrifni događaj”. Slušat ćemo papagajska ponavljanja o tome što se dogodilo 22. lipnja. Povijesna stvarnost je banalna.

Naime, 22. lipnja 1941. nije utemeljen nikakav partizanski odred. To je izmišljen događaj. Ne postoje nikakvi dokumentarni dokazi.

Toga datuma Hitleova je Njemačka napala Sovjetski Savez. Prekinula je dotadašnje savezništvo, političko i vojno. Skupina sisačkih komunista taj dan odlazi u šumu, a to nije Brezovica. Oni odlaze na neku vrstu konzultacijskog ladanja – što učiniti u novonastalim okolnostima.

Kako god vrednovali tu baštinu, nije se dogodilo apsolutno ništa. Na lažima se ne može temeljiti historiografija, a još manje moderni nacionalni državni identitet. To trebao jasno istaknuti, kazao je Hasanbegović.

 

Umjesto veličanstvene pobjede nad Osmanlijama, slavi se ‘događaj’ koji se nije niti dogodio

 

 

Svjedočanstvo: Što se zaista dogodilo 22. lipnja 1941. u šumi Brezovica?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Plenković: Referendum nije najbolji način za odlučivanje o izbornom sustavu

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Andrej Plenković smatra kako je važno da se vidi supstanca dogovora postignutog na Privremenom vjerovničkom vijeću za Agrokor a to je, kako je ocijenio u srijedu u intervjuu za Novu TV, činjenica da je tekst nagodbe podržan jednoglasno.

Premijer Plenković odgovorio je na više aktualnih pitanja, među kojima je prvo bilo ono o dogovoru postignutom na Privremenome vjerovničkom vijeću za Agrokor, dodavši kako tekst nagodbe sada, nakon što za nekoliko dana sud odredi ročište svih vjerovnika, ‘ide’ na izglasavanje svim vjerovnicima. Istaknuo je kako može prije svega biti izrazito zadovoljan s aspekta vlade i hrvatske države, te odvažnosti parlamentarne većine koja je donijela takav zakon.

Nakon novinarske konstatacije kako su postojala dva koncepta – ‘ruski’ i ‘američki’ te da je bilo dosta ‘šamaranja’ u javnosti, među ostalim i između njega i predsjednice Republike, slijedilo je i pitanje – smatra li da je normalno da dvojica stranih veleposlanika raspravljaju o nečemu što je bitno za hrvatsku državu.

Premijerov odgovor počeo je ocjenom kako ta spomenuta rasprava i mjedijski komentari nisu bitni, već je bitno da je pravni okvir koji je predložila vlada u kratkom roku spriječio gospodarsku katastrofu kompanije, dobavljača, malih poljoprivrednika i cijeloga financijskog sustava, dao kompaniji ekonomsku budućnost, održao radna mjesta i ekonomsku budućnost svih partnera Agrokora.

Plenković smatra kako se danas situacija oko Agrokora percipira kroz ‘trivije’ – je li nešto rekao veleposlanik Rusije ili SAD-a, a ne smije se zaboraviti da cijeli kontekst vjerovnika i njihovu strukturu možemo ‘zahvaliti’ bivšoj upravi i vlasniku Agrokora.

Niječno je odgovorio na novinarsku konstataciju da je “preuzeo cijeli posao oko Agrokora”, a na pitanje je li razgovarao s bivšom potpredsjednicom vlade Martinom Dalić odgovorio je kako nisu razgovarali o Agrokoru, te ocijenio kako je Dalić odradila odličan posao, a za njega je važno što su zajedničkim snagama spriječili da “hrvatska ekonomija ‘ode nadolje'”.

Široka ‘lepeza pitanja’ – od porezne reforme, odnosa s predsjednicom…

U nastavku intervjua slijedio je niz pitanja – od porezne reforme, odnosa s predsjednicom Republike, stajalištu o mogućim referendumima o izbornom zakonu i Istanbulskoj konvenciji.

Hoćemo li najprije imati veće plaće ili manji PDV, bilo je prvo pitanje vezano za poreznu reformu, a premijer je ustvrdio kako to nije ili – ili, te podsjetio da je HDZ imao izborni program u kojemu je 2016. stajalo da će to biti prva vlada koja će smanjiti PDV. Dodao je kako vlada smatra da sada možemo realizirati to predizborno obećanje od 1. siječnja iduće godine, te da je u ovome trenutku izgledno da će to biti smanjenje za jedan posto. Podsjetio je kako Hrvatska od PDV godišnje prikupi 50 milijarda kuna što je ozbiljan iznos, a Hrvatska je jedna od zemalja s najvećom stopom PDV-a.

Premijer je apelirao na odgovornost sviju u ovome trenutku i dodao kako će se u poreznoj reformi razmatrati i može li se dodatno smanjiti porez na dohodak, na doprinose i najavio da će se vlada tijekom jeseni izaći s vrlo detaljnim prijedlozima pred Hrvatski sabor.

Na pitanje razgovara li s predsjednicom Grabar-Kitarović, premijer je najavio da će se s njom čuti ovih dana, ocijenio je da je njihov odnos u redu, da razgovaraju o bitnim pitanjima, te podsjetio da se jednom mjesečno održavaju redoviti susreti premijera, predsjednice Republike i predsjednika Hrvatskoga sabora.

Što se pak tiče moguće potpore HDZ-a Kolindi Grabar-Kitarović za novi predsjednički mandat, Plenković je istaknuo kako je ta odluka na predsjednici i dodao da je već toliko puta rekao da “HDZ mora kao najveća i najodgovornija stranka znati želi li predsjednica, koja je izabrana kao kandidatkinja HDZ-a, uz potporu niza drugih stranka prije tri i pol godine, u novi mandat. Bilo bi više nego korektno da tu informaciju znamo”.

Vlada želi pomoći blokiranima; Referendum nije najbolji način za odlučivanje o izbornom sustavu

Premijer je odgovorio i na pitanje vezano za pomoć blokiranima, odnosno o trima zakonima koji bi im trebali pomoći, a o kojima će Vlada raspravljati na sjednici u četvrtak. Podsjetio je kako je već prilikom prezentacije javnoga savjetovanja o tim zakonima, vlada jasno rekla kako smatra da se sve obaveze i svi preuzeti aranžmani i dugovi moraju podmiriti i platiti. Međutim, ustvrdio je, ako imate 326.000 ljudi koji su blokirani i više od 40 milijarda kuna duga onda Vlada želi napraviti određene iskorake koji će direktno pomoći jednom krugu ljudi otpisom 10.000 kuna plus kamate, te potaknuti jedinice lokalne i područne samouprave da naprave isto, kao i s njima povezana poduzeća.

Istaknuo je kako vlada sada ‘ide’ na tri zakona: o otpisu dugova, o ovrsi na novčanim sredstvima, te o stečaju potrošača. Premijer vjeruje da će taj paket bitno olakšati situaciju poslovanja Fine, a ljudi koji žele proglasiti osobni stečaj imat će proceduru kojom će to moći riješiti.

Vezano za referendumske inicijative o promjenama izbornog zakona i odustajanju od Istanbulske konvencije, premijer je ponovio kako smatra da referendum nije najbolji način za odlučivanje o izbornom sustava neke zemlje, jer o tomu odlučuju Hrvatski sabor i Vlada, a postoje i političke stranke koje mogu na puno precizniji i detaljniji način regulirati izborni sustav.

Za premijera nije upitan broj zastupnika u Hrvatskome saboru jer, rekao je, Slovenija koja ma duplo manje stanovnika od Hrvatske ima 90 zastupnika, ali smatra da je smanjivanje prava zastupnicima manjina korak nazad.

“To rade ljudi koji ne znaju ništa o tome što je bilo 90-ih. Mi smo morali donijeti ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina kako bi se omogućilo međunarodno priznanje Hrvatske”, istaknuo je.

Po napomeni kako je gotovo milijun građana potpisalo spomenute dvije inicijative, novinar ga je upitao može li se ta inicijativa pretvoriti u referendum o njemu osobno.

“Ne bih rekao. Mislim da postoje određene nevladine udruge koje puzajući žele postati političke stranke pa bi htjele izborni prag kako bi konačno ostvarile svoje ambicije. Općenito, taj trend transformacije udruga u stranke je nešto što se viđa i u Europi, a ne samo u Hrvatskoj. Međutim, jasno je koja politička opcija stoji iza ovih referendumskih inicijativa. Imate gospodina Petrova koji to podržava, gospodina Hasanbegovića, gospođu Markić i Živi zid. To su šampioni protiv cijepljenja. Sjajna ekipa”, odgovorio je Plenković.

Na pitanje o odnosima s bivšim političkim tajnikom HDZ-a Davorom Ivom Stierom, predsjednik HDZ-a odgovorio je kako su njihovi odnosi korektni te da on vodi stranku po savjesti. Ocijenio je da stranka nije debatni klub te dodao kako iz HDZ-a nije izbačen nitko tko je glasovao po savjesti.

Intevuju je zaključen pitanjem hoće li ići na utakmice hrvatske reprezentacije u Rusiju, a premijerov odgovor bio je kako u prvome krugu sigurno neće ići, ali se nada da će Hrvatska ući u drugi krug, a onda mogućnost puta na utakmicu u Rusiju bila i realna.

 

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori