Pratite nas

Događaji

Miro Kovač: Hrvatska će jačati suradnju s BiH i poduprijeti opstanak Hrvata

Objavljeno

na

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač kazao je u subotu u Vitezu kako će sadašnja hrvatska vlada potaknuti jačanje suradnje s Bosnom i Hercegovinom koju smatra najvažnijim susjedom, u interesu njezina stabiliziranja ali i kroz potporu Hrvatima koji u njoj žive.

[ad id=”93788″]

“Hrvatska želi s BiH graditi snažne prijateljske odnose. Mi smo jedni na druge upućeni narodnosno, prometno, gospodarski, kulturološki i mi ćemo na toj povezanosti raditi vrlo aktivno”, kazao je Kovač, sudjelujući kao počasni gost u obilježavanju obljetnice uspostave dinamične poslovne zone kod Viteza te dana te općine u kojoj većinsko stanovništvo čine Hrvati.

Istaknuo je kako je snažna suradnja s BiH iznimno važna za Hrvatsku i za njenu sadašnju vladu.

Sadašnja će vlada, poručio je Kovač, na novi način profilirati odnose s BiH.

“Imamo mogućnost ponovo strukturirati odnose Hrvatske i BiH… Sada imamo šansu te odnose urediti i strukturirati”, kazao je Kovač. Nevjerojatnim je ocijenio to da godinama nije bilo zajedničkih sjednica vlada dvije države iako je to uobičajena praksa s drugim zemljama kojom se potiče brže rješavanje otvorenih pitanja.

“Red je da imamo redovite sjednice vlade Hrvatske i Vijeća ministara BiH kako bismo rješavali probleme koje imamo”, kazao je Kovač.

Dodao je kako je to u podjednakom interesu građana obje zemlje a podsjetio je kako je ranije dogovoreno potpisivanje ugovora o europskom partnerstvu BiH s ciljem da se toj zemlji olakša pristupanje Europskoj uniju.

Pozdravio je to što je BiH podnijela zahtjev za odobravanje statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji.

“Pokazalo se da se isplati biti hrabar”, kazao je Kovač, dodajući kako su vlasti u Hrvatskoj uvjerene da je za stabilnost BiH najbolji put integracija u EU i NATO.

Potpora Hrvatima u BiH također ostaje trajni cilj a Kovač je kazao kako je važno da oni svesrdno podupiru europske integracije zemlje u kojoj žive.

“Na neki način mi jamčimo za BiH”, kazao je Kovač podsjećajući kako je Hrvatska tijekom rata pomogla opstanku BiH baš kao što je poduprla i referendum o njezinoj neovisnosti 1992. godine.

Istaknuo je kako uloga Hrvatske nije djelovati umjesto Hrvata u BiH jer oni sami trebaju odrediti kakva će to biti država i sudjelovati u njezinu funkcionalnom uređenju koje će jamčiti i njihovu opstojnost.

“Mi ćemo na tragu toga djelovati vrlo aktivno i to je jedan racionalni odnos”, kazao je Kovač.

Ocijenio je kako je Hrvatima za takvu ulogu nužna gospodarska baza koja će služiti i svim drugim ljudima u BiH kako bi se moglo živjeti od vlastitih resursa i prihoda.

Podsjetio je kako je samo u Njemačku prošle godine otišlo 50 tisuća Hrvata iz Hrvatske i BiH i takvi su procesi, smatra on, zabrinjavajući. Jedini odgovor na to je jačanje gospodarstva, poručio je Kovač, ističući kako Hrvatska želi da Hrvati iz BiH ostanu živjeti u toj zemlji.

Poslovna zona u Vitezu, ocijenio je šef hrvatske diplomacije, jedan je od primjera kako to učiniti.

“Poslovna zona 96” osnovana je 1996. zalaganjima hrvatskih poduzetnika Lašvanske doline. Postupno se pretvorila u jedno od najvećih gospodarskih središta u BiH što je potaknulo i povratak brojnih prognanika te gradnju dobrih odnosa između Hrvata i Bošnjaka središnje Bosne gdje su tijekom rata vođene teške borbe i počinjeni okrutni ratni zločini poput onih u Ahmićima i Križančevu selu.

U toj poslovnoj zoni danas radi više od 5800 ljudi u 56 tvrtki. Sve zajedno u 2015. imale su promet veći od 400 milijuna eura.

Član Predsjedništva BiH Dragan Čović kazao je kako je gradnja poslovne zone u neizvjesnim poratnim godinama bila ravna čudu jer je predstavljala vizionarski pothvat optimističnih poduzetnika koji su čvrsto vjerovali u opstanak Hrvata na području središnje Bosne.

“To je bio vrlo jasan odgovor i na izazove koje imamo danas”, kazao je Čović dodajući kako bez poslovne zone ne bi bilo ni posla niti opstanka za tisuće ljudi.

Posebice je važnim ocijenio to što je time otvorena perspektiva ne samo za Hrvate nego i za sve druge koji žive u središnjoj Bosni.

Poručio je kako uz otvaranje radnih mjesta valja izgraditi optimistični ambijent u kojemu će ljudi osjećati BiH kao svoju domovinu i stoga odlučiti u njoj živjeti što će ujedno biti put koji će BiH brže voditi ka Europskoj uniji.

“Siguran sam da ćemo krajem naredne godine dobiti kandidatski status”, kazao je Čović poručivši kako je najvažnije da se Hrvati u BiH odrede kakvu zemlju žele i na tom tragu očekuju i potporu iz Hrvatske.

Ministar Kovač nazočio je i svetoj misi za blagdan sv. Jurja u Vitezu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Gvatemala druga zemlja s veleposlanstvom u Jeruzalemu

Objavljeno

na

Objavio

Gvatemala je druga zemlja koja je svoje veleposlanstvo u Izraelu preselila u Jeruzalem, dva dana pošto su to učinile Sjedinjene Države što je izazvalo gnjev Palestinaca i kritike međunarodne zajednice.

Na otvorenju veleposlanstva u srijedu u Jeruzalemu bili su gvatemalski predsjednik Jimmy Morales i izraelski premijer Benjamin Netanyahu.

“Nije slučajno da Gvatemala otvara veleposlanstvo u Jeruzalemu među prvima. Uvijek ste bili među prvima. Bili ste druga zemlja koja je priznala Izrael”, kazao je Netanyahu Moralesu.

Gvatemalski predsjednik rekao je da njegova zemlju, Izrael i SAD “dijele prijateljstvo, hrabrost i odanost”.

Gvatemala je bila jedna od rijetkih zemalja koja je podržala odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da prizna Jeruzalem kao izraelski glavni grad.

Paragvaj bi trebao biti treća zemlja koja će iz Tel Aviva preseliti veleposlanstvo u Jeruzalem, do konca mjeseca.

Izraelski vojnici usmrtili su na desetke palestinskih prosvjednika na granici s Gazom nakon što je otvorenje američkog veleposlanstva u Jeruzalemu napetosti na Bliskom istoku dovelo do točke ključanja.

“Gvatemalska vlada odabrala je biti na pogrešnoj strani povijesti, na strani kršenja međunarodnih zakona i ljudskih prava”, kazao je palestinski dužnosnik Saeb Erekat.

Trumpova odluka da nakon više desetljeća promijeni američki stav prema Jeruzalemu uznemirila je i arapski svijet i američke zapadne saveznike.

Status Jeruzalema najspornije je pitanje u izraelsko-palestinskom prijeporu i glavna prepreka mirovnom sporazumu. Obje strane ga žele za svoj glavni grad, Izrael u cijelosti, a Palestinci njegov istočni dio.

Većina svjetskih zemalja ne priznaje izraelski suverenitet nad cijelim Jeruzalemom i želi da se njegov status riješi mirovnim pregovorima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Hrvati na Himalaji: Tata je sa sinovima osvojio nepalski vrh!

Objavljeno

na

Objavio

Planinarska ekspedicija u kojoj su sudjelovala tri Štefaneka, tata Željko (66) te sinovi Janko (38) i Blaž (36) iz Zagreba, u nedjelju je osvojila himalajski vrh Island Peak u Nepalu na 6200 metara.

Oni su cilj dostigli u 10 sati po lokalnom vremenu, oko 14 sati po našem vremenu.

– Do vrha im je trebalo osam sati od baznoga kampa, od kojeg su krenuli u nedjelju – rekla je Nada Škunca iz planinarskog društva KBC Maksimir.

Trojac je iz Zagreba krenuo 26. travnja i vratit će se nakon nepunih mjesec dana planinarenja po najvišem lancun svijeta.

– Tu su bile bitne pripreme. Na Himalaju su se morali penjati postupno. Prvo su s 3400 metara krenuli na visinu od 4300, pa potom na 4800 metara. Zatim su se morali spuštati, jedan dan su išli gore a jedan dan dolje kako bi se aklimatizirali – govori Nada.

Uspon je posljednjih pola kilometra vrlo zahtjevan. Morali su imati automatske dereze, krampove na čizmama, i tri sherpasa, a temperatura je, kaže Nada, ledenjak. Nakon osvojenog vrha, u nedjelju su se vratili u bazni kamp, koji je na 3950 metara, pa će se sljedećih dana spuštati na 3400, pa na 2800 metara i tako do kraja.

– Djeca su već od trbuha planinarila, potom sam ih nosila na planinarenje u klokanici, a sa 6 i 5 godina su prehodali cijeli Velebit i već su sudjelovali na utrkama – rekla nam je Vesnica Sučić, Željkova supruga te Jankova i Blaževa majka. Ona je supruga upoznala u izviđačima u ranoj mladosti, a u braku su 41 godinu. Cijela je obitelj posvećena planinarenju, a skupa su imali nekoliko velikih pohoda.

– Kilimandžaro smo svi četvero osvojili 1998. S nama je tad išla i obitelj Brečak, a iako je rijetkost da svi članovi osvoje vrh, mi smo tad svi došli do kraja. Nije bilo lako, ali smo se pripremili. Tad smo vidjeli i jednu Izraelku koja je u štiklama došla do vrha. One punije pete, ali opet su to štikle – smijala se Vesnica.

U istom su sastavu 2002. osvojili Mont Blanc. On, kaže, nije toliko visok, ali je vrlo opasan. Obitelj je obišla sve planine u Hrvatskoj i Sloveniji te većinu u BiH i Crnoj Gori.

– Najteže je bilo kad smo išli na Concavo u Kolumbiji. Falio nam je jedan dan da ga osvojimo, bile su oluje i dvoje je ljudi poginulo, a nije bilo više vremena da se ostaje tamo i morali smo se vratiti – kaže Vesnica. Dodaje da se za momke ne brine jer su se pripremili, ali ipak jedva čeka da ih vidi, prenosi 24sata

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati