Pratite nas

Događaji

Miro Kovač: Hrvatska će jačati suradnju s BiH i poduprijeti opstanak Hrvata

Objavljeno

na

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač kazao je u subotu u Vitezu kako će sadašnja hrvatska vlada potaknuti jačanje suradnje s Bosnom i Hercegovinom koju smatra najvažnijim susjedom, u interesu njezina stabiliziranja ali i kroz potporu Hrvatima koji u njoj žive.

[ad id=”93788″]

“Hrvatska želi s BiH graditi snažne prijateljske odnose. Mi smo jedni na druge upućeni narodnosno, prometno, gospodarski, kulturološki i mi ćemo na toj povezanosti raditi vrlo aktivno”, kazao je Kovač, sudjelujući kao počasni gost u obilježavanju obljetnice uspostave dinamične poslovne zone kod Viteza te dana te općine u kojoj većinsko stanovništvo čine Hrvati.

Istaknuo je kako je snažna suradnja s BiH iznimno važna za Hrvatsku i za njenu sadašnju vladu.

Sadašnja će vlada, poručio je Kovač, na novi način profilirati odnose s BiH.

“Imamo mogućnost ponovo strukturirati odnose Hrvatske i BiH… Sada imamo šansu te odnose urediti i strukturirati”, kazao je Kovač. Nevjerojatnim je ocijenio to da godinama nije bilo zajedničkih sjednica vlada dvije države iako je to uobičajena praksa s drugim zemljama kojom se potiče brže rješavanje otvorenih pitanja.

“Red je da imamo redovite sjednice vlade Hrvatske i Vijeća ministara BiH kako bismo rješavali probleme koje imamo”, kazao je Kovač.

Dodao je kako je to u podjednakom interesu građana obje zemlje a podsjetio je kako je ranije dogovoreno potpisivanje ugovora o europskom partnerstvu BiH s ciljem da se toj zemlji olakša pristupanje Europskoj uniju.

Pozdravio je to što je BiH podnijela zahtjev za odobravanje statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji.

“Pokazalo se da se isplati biti hrabar”, kazao je Kovač, dodajući kako su vlasti u Hrvatskoj uvjerene da je za stabilnost BiH najbolji put integracija u EU i NATO.

Potpora Hrvatima u BiH također ostaje trajni cilj a Kovač je kazao kako je važno da oni svesrdno podupiru europske integracije zemlje u kojoj žive.

“Na neki način mi jamčimo za BiH”, kazao je Kovač podsjećajući kako je Hrvatska tijekom rata pomogla opstanku BiH baš kao što je poduprla i referendum o njezinoj neovisnosti 1992. godine.

Istaknuo je kako uloga Hrvatske nije djelovati umjesto Hrvata u BiH jer oni sami trebaju odrediti kakva će to biti država i sudjelovati u njezinu funkcionalnom uređenju koje će jamčiti i njihovu opstojnost.

“Mi ćemo na tragu toga djelovati vrlo aktivno i to je jedan racionalni odnos”, kazao je Kovač.

Ocijenio je kako je Hrvatima za takvu ulogu nužna gospodarska baza koja će služiti i svim drugim ljudima u BiH kako bi se moglo živjeti od vlastitih resursa i prihoda.

Podsjetio je kako je samo u Njemačku prošle godine otišlo 50 tisuća Hrvata iz Hrvatske i BiH i takvi su procesi, smatra on, zabrinjavajući. Jedini odgovor na to je jačanje gospodarstva, poručio je Kovač, ističući kako Hrvatska želi da Hrvati iz BiH ostanu živjeti u toj zemlji.

Poslovna zona u Vitezu, ocijenio je šef hrvatske diplomacije, jedan je od primjera kako to učiniti.

“Poslovna zona 96” osnovana je 1996. zalaganjima hrvatskih poduzetnika Lašvanske doline. Postupno se pretvorila u jedno od najvećih gospodarskih središta u BiH što je potaknulo i povratak brojnih prognanika te gradnju dobrih odnosa između Hrvata i Bošnjaka središnje Bosne gdje su tijekom rata vođene teške borbe i počinjeni okrutni ratni zločini poput onih u Ahmićima i Križančevu selu.

U toj poslovnoj zoni danas radi više od 5800 ljudi u 56 tvrtki. Sve zajedno u 2015. imale su promet veći od 400 milijuna eura.

Član Predsjedništva BiH Dragan Čović kazao je kako je gradnja poslovne zone u neizvjesnim poratnim godinama bila ravna čudu jer je predstavljala vizionarski pothvat optimističnih poduzetnika koji su čvrsto vjerovali u opstanak Hrvata na području središnje Bosne.

“To je bio vrlo jasan odgovor i na izazove koje imamo danas”, kazao je Čović dodajući kako bez poslovne zone ne bi bilo ni posla niti opstanka za tisuće ljudi.

Posebice je važnim ocijenio to što je time otvorena perspektiva ne samo za Hrvate nego i za sve druge koji žive u središnjoj Bosni.

Poručio je kako uz otvaranje radnih mjesta valja izgraditi optimistični ambijent u kojemu će ljudi osjećati BiH kao svoju domovinu i stoga odlučiti u njoj živjeti što će ujedno biti put koji će BiH brže voditi ka Europskoj uniji.

“Siguran sam da ćemo krajem naredne godine dobiti kandidatski status”, kazao je Čović poručivši kako je najvažnije da se Hrvati u BiH odrede kakvu zemlju žele i na tom tragu očekuju i potporu iz Hrvatske.

Ministar Kovač nazočio je i svetoj misi za blagdan sv. Jurja u Vitezu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Bremenitost i bogatstvo hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Održana dvodnevna konferencija posvećena hrvatskoj političkoj emigraciji

Dvodnevna međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću”, upriličena  21. i 22. veljače u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Hrvatske matice iseljenika, ponudila je jako zanimljiva predavanja iz povijesti hrvatske političke emigracije, koja, a prema organizatorima, nažalost u našoj domovini ima često negativan imidž, kako u široj hrvatskoj javnosti tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija.

U uvodnom tekstu  u konferenciju organizatori su istaknuli i činjenicu da je jedan od razloga organizacije ove konferencije želja da se pokaže  kako je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete, istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društvenopolitičkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u 20. stoljeću. Organizator je konferencijom želio demistificirati ulogu hrvatske političke emigracije  u dugoj borbi za neovisnost Hrvatske i upoznati hrvatsku javnost sa akterima i događajima iz toga vremena.

Na samom početku konferencije nazočne su pozdravili u ime organizatora: predsjednik Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva dr. sc. Marin Sopta i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika prof. Mijo Marić te ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu dr. Tomislav Markić te Vlatka Vukelić, u ime hrvatskih studija zagrebačkog Sveučilišta.

U dva dana vrlo kvalitetnih predavanja nazočni su mogli čuti mnogo činjenica i podataka iz života hrvatske političke emigracije, a predavači su bili Jure Krišto, Vladimir Šumanović, Tomislav Sunić, Danijel Jurković, Ante Beljo, Marina Perić Kaselj, Mario Jareb, Josip Jurčević, Mnarin  Sopta, Mijo Korade, Tomislav Đurasović, Wolfy Krešić, Nikola Štedul,  Miro Akmadđa, Ivan Miletić, Tanja Trošelj Miočević, Marko Zadravec, Jure Vujić, Marin Knezović, Bože Vukušić, Anđelko Mijatović, Vice John  Batarelo, Željko Glasnović, Ivan Tepeš, Marko Paradžik, Vlado Glavaš, Mislav Rubić, Krešimir Bušić, Stipe Ledić, Vlatko Smiljanić, Domogoj Novosel, Gojko Borić i Jakov Žižić.

Drugoga dana Međunarodne konferencije o povijesti hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću nazočni su mogli čuti vrlo zanimljivo predavanje dr. sc. Anđelka Mijatovića o Bruni Anti Bušiću, čovjeku kojega mnogi vide kao svojevrsni simbol hrvatskoga otpora i žrtve.

dr. sc. Anđelko Mijatović

U svom nadahnutom i činjenicama potkrijepljenom izlaganju dr. sc. Mijatović je sažeo cjelokupno Bušićevo djelovanje, govoreći o počecima i tradicionalnoj Imotskoj krajini, te obiteljskom kolektivnoj svijesti o stradanju Hrvata osobito u Drugom svjetskom ratu i poraću. Slikovito je opisao sve ono što su “drugovi” zamjerili mladom Bušiću i patnje kroz koje je prolazio. Spomenuo je i pomoć koju  je Bušiću u više navrata pružao dr. Franjo Tuđman, utemeljitelj moderne Hrvatske, a čiji je bliski suradnik bio dr. sc. Mijatović.

Prema Mijatovićevim riječima Bušić se književnošću zanio vrlo mlad a pisao je prozna djela, tako mu je 1955. godine nagrađena pripovjetka “Starac i život”. I tijekom bijega iz Hrvatske Bušić se bavio književnošću i aktivnim novinarskim radom, ma gdje živio. Bio je, kako reče dr. Mijatović, vijesnik skorašnje hrvatske borbe i slobode.

– Bušićev život i ukupno njegovo djelovanje ugrađeni su u temelje suverene hrvatske države, kazao je ovom prigodom dr. sc. Anđelko Mijatović.

Anto PRANJKIĆ

Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću – međunarodna konferencija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću – međunarodna konferencija

Objavljeno

na

Objavio

Danas je otvorena međunarodna konferencija POVIJEST HRVATSKE POLITIČKE EMIGRACIJE U 20. STOLJEĆU (21. – 22. veljače 2019.) u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva.

Pozdravni govor, uz Marina Soptu, predsjednika Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Miju Marića, ravnatelja Hrvatske matice iseljenika te Tomislava Markića, ravnatelja ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu, održala sam ispred Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, referirajući se na Odsjek za povijest i doktorski studij povijesti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari