Pratite nas

Komentar

Miro Kovač: Hrvatska ne blokira Srbiju već joj pomaže da se transformira

Objavljeno

na

Hrvatska ne blokira Srbiju na putu prema europskim integracijama, već joj pomaže da se transformira i postane zrela za članstvo u Europskoj uniji, a to je dugoročno korisno za partnerske odnose Hrvatske i Srbije, rekao je u ponedjeljak u Varšavi hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač.

[ad id=”93788″]

Kovač je u uglednoj Državnoj školi javne administracije u Varšavi bio gost na tribini posvećenoj Hrvatskoj kao najmlađoj članici Europske unije, a u razgovoru s moderatoricom i publikom osvrnuo se na politiku Hrvatske prema izbjeglicama, izbor glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, sigurnosti i stabilnosti u Europi, te stajališta Hrvatske prema pristupanju zemalja jugoistočne Europe Europskoj uniji.

Odgovarajući na pitanje iz publike o tome blokira li Hrvatska Srbiju na putu prema EU-u, Kovač je podsjetio da je Srbija formalno počela pregovore u ulasku u siječnju 2014., a prva dva pregovaračka poglavlja je otvorila tek u prosincu 2015. godine.

‘Znate li zašto? Bila je riječ o Kosovu. Zapravo su Njemačka i Velika Britanija inzistirale da Srbija otvori dijalog i uspostavi odnose s Kosovom. Jeste li ikada čuli da je itko u Srbiji ili u Europskoj uniji govorio o blokadi Srbije? Niste!’, kazao je Kovač na tribini pod nazivom ‘Hrvatska – najmlađa članica Europske unije: novi partner na raskršću središnje i jugoistočne Europe’, koju je organizirala Europska diplomatska akademija.

‘Dakle, Hrvatska pomaže Srbiji da ispuni kriterije koji su ključni za najvažnije poglavlje u pregovorima, a to je poglavlje koje se tiče pravosuđa, temeljnih prava i sloboda. Hrvatska ima vrlo prijateljski pristup’, naglasio je hrvatski ministar.

Kovač je rekao da nizozemsko predsjedništvo EU-a ima ambiciju da se poglavlje 23 u pristupnim pregovorima sa Srbijom otvori u lipnju. ‘To je još uvijek moguće, ali želimo da se neke stvari uključe u pregovaračka mjerila’, rekao je ministar. ‘Dat ću vam primjer. Devedesetih godina imali smo ratove u bivšoj Jugoslaviji, imali smo rat u Sloveniji, rat u Hrvatskoj, rat u BiH i rat na Kosovu. Na sreću, svi su ti ratovi sada iza nas. Ti ratovi koji nisu vođeni u Srbiji’, rekao je, dodajući da ‘Srbija ima zakon koji omogućuje srbijanskim sudovima da progone ratne zločine na teritoriju čitave bivše Jugoslavije’.

‘To znači da su srbijanski sudovi na neki način i mentori i policajci i suci za cijelu bivšu Jugoslaviju. Zamislite da su nakon Drugog svjetskog rata sudovi u Njemačkoj bili nadležni za ratne zločine u cijeloj Europi. Bi li to imalo smisla?’, upitao se Kovač.

‘Ono što mi kažemo je da Srbija zbog regionalne sigurnosti, zbog vladavine zakona, zbog načela dobrosusjedskih odnosa, što je jedno od temeljnih načela pregovaračkog procesa, mora promijeniti taj zakon. Želimo dugoročno partnerstvo sa Srbijom, a to nije kompatibilno s takvim zakonom’, naglasio je.

‘U osnovi, Hrvatska pomaže Srbiji da se transformira i da postane zrela za članstvo u Europskoj uniji. Mogu vam obećati da ćemo uskoro biti blizu rješenja’, rekao je.

‘Pregovarački proces je težak i traje puno vremena, morate se promijeniti kao što se i Hrvatska morala promijeniti tijekom pregovora od 2005. do 2011., a to je dugoročno korisno’, kazao je i dodao da se ‘nada da će i sljedeća srbijanska vlada, koja će biti sastavljena nakon nedavnih izbora, biti proeuropska i da će Srbija ostati na europskom putu’.

Odgovarajući na pitanje o tome tko će biti novi glavni tajnik Ujedinjenih naroda, s obzirom da se vjeruje kako će biti izabran netko iz regije istočne Euope, a među kandidatima je i bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, Kovač je rekao da je ‘procedura poznata, ali da će na kraju to biti odluka Vijeća sigurnosti’.

‘Bit će jedan kandidat o kojemu će glasovati Opća skupština … na temelju razgovora s kolegama, smatram da postoji volja da konačno glavni tajnik bude iz skupine zemalja istočne Europe’, rekao je Kovač.

‘Mislim da će novi glavni tajnik biti iz istočne Europe, ali samo ako bude postignut konsenzus unutar te skupine … a druga stvar koju vjerujem je da ćemo dobiti novog kandidata iz istočne Europe i da će to biti kandidat koji će imati potporu stalnih članica Vijeća sigurnosti’, dodao je.

Kovač je također govorio o izbjegličkoj krizi kroz koju prolazi Europa, te se zauzeo za osmišljavanje jedinstvene strategije Europske unije o tom pitanju. Hrvatska je uspostavila dobru suradnju sa susjednim zemljama, Austrijom, Slovenijom, Srbijom i Makedonijom, što je doprinijelo, zajedno sa sporazumom EU-a i Turske, usporavanju dolaska izbjeglica s Bliskog istoka takozvanom balkanskom rutom, i ublažilo izbjegličku krizu, rekao je Kovač.

Također se osvrnuo na stabilnost Europe, ustvrdivši da je NATO jedini jamac sigurnosti. ‘Trenutačno je NATO jedina organizacija koja može jamčiti sigurnost, a europske zemlje bi trebale povećati svoje obrambene proračune na najmanje dva posto BDP-a’, rekao je Kovač, te dodao da je ‘Europa previše ovisna o Sjedinjenim Državama koje osiguravaju 75 posto proračuna NATO-a’.

Kovač, koji boravi u službenom posjetu Poljskoj, trebao bi se kasnije u ponedjeljak sastati s poljskim kolegom Witoldom Wasczykowskim, a predviđeni su i njegovi razgovori s članovima Odbora za vanjske poslove i Poljsko-hrvatske skupine prijateljstva u Sejmu, donjem domu poljskog parlamenta.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Kuljiš se obrušio na Škoru: Nisam odavno u hrvatskoj politici vidio toliki nesrazmjer programa i osobe

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednički izbori potkraj godine mogli bi biti najzanimljiviji do sada. Posebno se na političkoj sceni zahuktalo nakon objave kandidature pjevača Miroslava Škore. Nekoliko dana prije isto je učinio Zoran Milanović. Još se čeka odluka aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Ove teme komentirao je politički komentator, novinar Denis Kuljiš.

– Mene dosta začudilo da je Škoro išao s tom platformom gdje je on zapravo prepisao kompletno ustavna rješenja 5. republike. Znači one ovlasti koje je dobio Charles de Gaulle kad je francuska vojska doslovce izvršila državni udar zbog situacije u Alžiru, 1958. godine.

– Ja ne vidim da je kod nas situacija takva da bi prvi mehanizirani gardijski zdrug došao tu na političku pozornicu i nametnuo taj tip predsjedničkih ovlasti koji zapravo dokida Republiku. 5. francuska republika nije demokratska republika u smislu parlamentarne demokracije. Tamo predsjednik imenuje premijera, parlament ima samo zakonodavnu moć, nema izvršnu.

– To je više nego predsjednički sustav. To je tip ovlasti koje nije imao Tuđman.

– Osnovno u tim ovlastima je da on supotpisuje zakone. To je imao drug Tito. On je supotpisivao svaki zakon koji je donosila savezna skupština. I imao je pravo izdavati svoje ukaze. Dobro to Škoro nije rekao, ali zapravo ove referendumske ovlasti su isto što i ukazi. Znači ako dovoljno skineš cenzus za održavanje referenduma onda možeš kupiti na bilo kojem pitanju 10 000 ljudi koji će potpisati bilo kakvu referendumsku inicicjativu, onda to daš na referendum na koji izađe 17 posto ljudi i onda ako je 50 posto ZA ti imaš zakonodavnu incijativu. Znači to je isto kao da izdaješ ukaze. To je sve skupa jedan monstruozni koncept stvaranja personalne vlasti u demokratskoj parlamentarnoj državi.

– To je zapravo i Josipovićev koncept i program koji je sad produbljen i radikaliziran.

– Mislim da u Hrvatskoj ne može pobijediti personalna diktatura, demokratsko parlamentrano uređenje. Mi smo imali predsjednički sustav koji je imao jedan oblik autoritarne vlasti sa svim ovlastima u rukama predsjednika Tuđmana, ali on je napravio tu državu, on je napravio te zakone. On je to sve sam složio kako je njemu pasalo. A onda poslije više nije bilo potrebe. Nije bilo rata, nije se pravila država od nule.

– Ja razumijem da je Tuđman to imao u ratu. Razumijem da je Charles de Gaulle to dobio isto u Alžirskom ratu, ali ne razumijem zašto bi pjevač iz Slavonije dobio takve ovlasti u miru. I to u Europi gdje dominira demokratski ustroj. Takav oblik personalizacije vlasti imate samo u Srbiji, Crnoj Gori, Republici Srpskoj. Ali kad gledate te likove koji imaju tamo tu vlast oni su izraz lokalne politike. I to su ljudi od 2 metra koji nemaju poziciju. Škoro se ne uklapa u taj opis.

– Ja nemam ništa protiv da on bude predsjednik, ali imam protiv da bude diktator.

– Koliko ja vidim predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nije izašla s objavom kandidature. Ja ne vidim da ona izlazi. Valjda će izaći ali nigdje nisam vidio da je rekla da hoće. Očito je neki problem. Kad ona izađe onda ćemo moći pričati o izbornoj utakmici. Zasad imamo tri kandidata.

– Ne radi se o tome što želi HDZ i što želi Plenković. Pitanje je što ona želi.

– Ja nisam vidio ni jednu izjavu ili gestu koja bi upućivala na to da je ona u kampanji i da se sprema izaći na izbore.
– Mislim da ona ima jako dobru mogućnost nastupa na izborima i pobjede na njima, ako se drži dalje od politike. Da promovira ovaj svoj nastup simpatične žene, obitelj, opće vrijednosti, znači da se kloni politike.

– Milanović je u jednoj vrlo snažnoj poziciji jer cijelo lijevo građansko tijelo nema za koga glasati. On je populist.

– Kolakušić će bazirati kampanju na reviziji zakonodavstva i ovršnim zakonima. To je strahovito moćna platforma koja će mu donijeti znatan broj glasova.

– Ako Kolinda Grabar-Kitarović ide ona bi se trebala držati svog vlastitog biračkog tijela. Gospođe, razne žene. To je njezina primarna obiteljska publika. A Škorina su desničari. Njih nema puno. 15 posto svugdje u Europi, ne vidim da bi u Hrvatskoj bilo drugačije.

– Škoro je desničar s mekanim glasnom. Ne vidim kod njega velik politički potencijal i ne znam što su se svi odjednom za njega zapalili. Nisam davno u hrvatskoj politici vidio toliki nesrazmjer programa i osobe, tj. političke ideje koju iznosi iljudi koje mobilizira i onoga što on objektivno jest. Ja mislim da on nije nikakav ektremist, mislim da se s njim možeš sve dogovoriti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. donio dvije važne odluke

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. donio dvije važne odluke – Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske te Ustavnu odluku o suverenosti i samostalosti Republike Hrvatske.

Prije početka same sjednice Ivica Račan (SKH-SDP) predložio je amandman Vladimiru Šeksu, tada predsjedniku Ustavne komisije, a u kojemu je tražio da se Hrvatska proglasi suverenom i samostalnom državom te da se pokrene postupak razdruživanja, ali i da se istovremeno pokrene postupak udruživanja u novi savez jugoslavenskih republika.

Vladimir Šeks amandman je odbio uz obrazloženje da nakon 70 godina Hrvatska definitivno izlazi iz Jugoslavije i da narod ne namjerava sada ponovno ulaziti u novu.

Nakon toga, zastupnici SDP-a demonstrativno napuštaju Sabor, a i onaj dio koji je ostao glasovao je većinski protiv nezavisnosti Republike Hrvatske.

Kada su odluke napokon usvojene, tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan uskliknuo je: “Rođena je država Hrvatska! Neka joj je dug i sretan život!”

Iz govora predsjednika Tuđmana:

“Mi ne možemo više podržavati život u zajedničkoj državi, u kojoj postoji neprekidna, pritajena i javna agresija, patološka mržnja i zloća prema svemu izvornome hrvatskom. U državnoj zajednici, u kojoj smo suočeni s uzastopnim prijetnjama upotrebe sile, kako one zajedničke, tako i ilegalne u obliku buntovništva i terorizma. Proglašujući samostalnost Hrvatske, mi činimo isto ono što i svi narodi svijeta na putu postizanja svoje neovisnosti i to iz istih, prirodnih i vrhonaravnih razloga.”

“S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom, te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta.”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari