Pratite nas

Intervju

Miro Kovač: Iza napada na Karamarka stoje opozicija i interesne skupine

Objavljeno

na

Do sastanka između američkog državnog tajnika Kerryja i mene nije došlo samo zato što smo obojica imali obaveze. Inače, vidjeli smo se neki dan u Bruxellesu. I dogovorili da ćemo se uskoro sastati u Washingtonu. Na tome upravo rade naše ambasade

 [ad id=”93788″]

Za šefa hrvatske diplomacije Miru Kovača bio je ovo buran tjedan. Prvo su iz Bruxellesa stigle vijesti da je postignut politički dogovor između Hrvatske i Europske komisije za otvaranje poglavlja 23. između EU i Srbije, što bi značilo odustajanje Hrvatske od blokade, a onda je Zagreb pojasnio da je povjerenik Johannes Hahn požurio to priopćiti.

Kovač je ovaj tjedan bio i u Parizu gdje je mogao konstatirati da su hrvatsko-francuski odnosi više nego zadovoljavajući, a kao jedan od najbližih suradnika Tomislava Karamarka budno je pratio i sve turbulencije na domaćoj političkoj sceni. Dr. Kovač je i kandidat za jednog od potpredsjednika HDZ-a na današnjem izbornom Saboru stranke.

Razgovarali smo u danu kada je ministar vanjskih poslova imao drugu press konferenciju u samo dva dana, i to kako bi objasnio međunarodni položaj Hrvatske i odnose sa Srbijom, potom glasao na telefonskoj sjednici Vlade za ostanak Karamarka u Oreškovićevu kabinetu i sudjelovao na sjednici Predsjedništva HDZ-a. “Ova će Vlada opstati”, rekao mi je optimistično, ne želeći ulaziti u bilo koju drugu kombinatoriku.

Političke igre

Kako komentirate ovo što se događa s prvim potpredsjednikom Vlade i predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom i doživljavate li to kao sukob interesa? Može li to sve imati i posljedice za zemlju na vanjskom planu?

– Gospodin Tomislav Karamarko je o tome već sve jasno rekao. Sam je tražio da Povjerenstvo za sukob interesa provede istragu. Uvjeren sam da će se nakon objave zaključaka Povjerenstva ambijent u javnom prostoru promijeniti. Ove stvari koje se događaju su političke igre u koje je uključena oporba koja time prikriva svoju neefikasnost i bezidejnost, ali i određene skupine – to je tako u životu, ne samo u Hrvatskoj – koje imaju konkretne financijske interese. Sve je to već viđeno. Pratim aktivno međunarodni tisak i razne slične igre i u drugim zemljama. Ništa neobično.

Što očekujete, kakav će biti stav Povjerenstva i rezultat glasanja u Saboru?

– Vjerujem u opstanak Vlade, u kojoj će Hrvatska demokratska zajednica s Domoljubnom koalicijom predvođeni Tomislavom Karamarkom biti glavni dioničar i time glavni čimbenik.

Dođe li do uskraćivanja podrške gospodinu Karamarku, može li sadašnja Vlada opstati?

– Odgovarati na ovakvo hipotetsko pitanje je gubitak vremena.

HDZ čeka nastavak izbornog procesa, a mediji stalno špekuliraju o sukobu Tomislava Karamarka i Milijana Brkića. Postoji li stvarno sukob ili razmimoilaženja dvojice čelnih ljudi stranke?

– Tračevi i konstrukcije me ne zanimaju. Dođite na današnji Opći sabor i uvjerite se u snagu i jedinstvo Hrvatske demokratske zajednice. Mi smo najjača stranka s daleko najbrojnijim članstvom. To ćete osjetiti ako dođete.

Potvrda iz komisije

Problemi ove Vlade, čini se, traju predugo. Može li jesen ili proljeće sljedeće godine donijeti jače turbulencije, pa čak i izvanredne izbore?

– Dobili smo mandat od svojih građana da Hrvatsku gospodarski i društveno preporodimo. Neki dan je Europska komisija svojom ocjenom Nacionalnog programa reformi dala potvrdu kvalitetnog rada hrvatske Vlade. To potvrđuje da smo na pravom putu, da radimo dobro. Nema straha, reforme će se provesti i rezultati će uskoro biti vidljivi. Potrebna nam je politička stabilnost. Stoga nisam za nove izbore. Ali ako do toga dođe, HDZ će opet pobijediti. U to sam uvjeren.

Hrvatska i dalje, bez obzira na neke reakcije iz Bruxellesa, nije dala suglasnost za otvaranje poglavlja 23. u pregovorima EU i Srbije. Postoje li kontakti sa srpskom stranom i kako na situaciju reagiraju hrvatski partneri unutar EU?

– Mi smo u tijesnom kontaktu s nizozemskim predsjedništvom Europske unije, sa zemljama članicama i, naravno, s Europskom komisijom. Želimo pomoći da se pronađe rješenje. A u tom rješenju moraju, to se podrazumijeva, biti zastupljeni hrvatski interesi koji su i europski interesi. Ti naši interesi su poznati hrvatskoj javnosti. O napredovanju kandidatkinje prema članstvu u Europskoj uniji odlučuju zemlje članice, znači i Hrvatska. Ako nekoga primamo u svoju obitelj, mi moramo bdjeti nad tim procesom. To i činimo. Ako Srbija želi u Europsku uniju, a očito želi, što mi pozdravljamo i podupiremo, morat će se prilagoditi standardima Europske unije. Na kraju krajeva, sve ovisi o Srbiji i njezinoj spremnosti da primjenjuje načelo vladavine prava, što, dakako, uključuje i punu suradnju s Haaškim sudom, konkretno priznavanje njegovih presuda i odluka.

Lažni heroizam

Može li se očekivati da će tijekom nizozemskog predsjedanja biti otvoren pregovarački proces za Srbiju?

– Može se očekivati, jasno pod uvjetom da naši interesi budu prikladno zastupljeni u pregovaračkom okviru. Čini se da smo blizu raspleta.

Kakav ugled danas Hrvatska uživa u Europi i svijetu?

– Nakon više od 16 godina Hrvatska konačno opet ima jedinstvenu vanjsku politiku. Hrvatsku pozicioniramo kao aktivnu, samosvjesnu i konstruktivnu državu, čvrsto ukorijenjenu u europskoj i atlantskoj obitelji. A jedan od primjera da nam to uspijeva jest naša značajna uloga u izbjegličkoj i migrantskoj krizi, konkretno u zatvaranju tzv. balkanske rute. Udružili smo se nekoliko manjih i srednjih država i time pokazali da možemo promijeniti stvari, da imamo određenu težinu. Suradnja, dijalog, konstruktivno partnerstvo, njegovanje odnosa i aktivno djelovanje otvaraju mnoga vrata. Na tom tragu ćemo nastaviti raditi. A svađalački dani sa susjedima su daleko iza nas. Jeste li primijetili da nema više vrijeđanja i nadvikivanja kada su susjedi u pitanju? Lažni heroizam koji je završavao raznim kapitulacijama bio je uža specijalnost naših prethodnika. Vikali su, vrijeđali su – i na kraju nekoliko puta kapitulirali.

Jesu li neki događaji o kojima su pisali i strani mediji – a spominjale su se i teške riječi poput ‘fašizacije’ – ostavili posljedice za vanjskopolitički ugled zemlje?

– Strogo odbacujem takve interpretacije o ugledu Hrvatske. Svima onima u Hrvatskoj koji se takvom rabotom bave poručujem ‘uzalud vam trud svirači’. Hrvatska je visoko tolerantno društvo, budimo na to ponosni i širimo to postignuće. Međutim, moramo biti budni i aktivno štititi i njegovati svoje temeljne vrednote zapisane – pod palicom HDZ-a i predsjednika Tuđmana – u hrvatskom Ustavu već od 1990. godine, a među kojima su sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, vladavina prava i demokratski višestranački sustav. Na nama je u izvršnoj vlasti da svaku ozbiljnu pojavu dovođenja u pitanje svojih temeljnih vrednota javno osudimo i aktivno suzbijamo. Možda su naši prijatelji u zapadnoj Europi na tom planu, na planu javnog općenja, efikasniji od nas, ali što se tiče tolerancije u društvu, u mnogo smo slučajeva napredniji od mnogo njih. Na kraju krajeva, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja se u preambuli Ustava izričito određuje protiv svakog totalitarizma, i desnog i lijevog – protiv fašizma i komunizma.

Bilo je različitih komentara prolongiranja vašeg susreta s američkim državnim tajnikom Kerryjem. Što je prava istina svega što se događalo?

– Zajedno smo službenim priopćenjima svoje javnosti obavijestili o tome da je sastanak odgođen jer smo obojica imali neodložne obveze. Vidjeli smo se inače prošlog tjedna u Bruxellesu na ministarskom sastanku NATO-a i dogovorili da ćemo uskoro održati bilateralni sastanak u Washingtonu. Na tome sada rade naši kabineti i naša veleposlanstva.

Na Clintonovu tragu

Kada je riječ o hrvatsko-američkim odnosima kako biste ih ocijenili i koliko je Amerika zainteresirana za ovaj dio svijeta, prije svega kada je riječ i energetskom aspektu?

– Kada sam prije tri tjedna telefonski razgovarao s gospodinom Kerryjem o hrvatsko-američkim odnosima, ustvrdili smo zajedno da su naši odnosi prijateljski i vrlo tijesni. Posebno smo se dotakli suradnje na području energetike u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Tu postoji velik potencijal. Naravno, razgovarali smo i o intenzivnoj suradnji na stabilizaciji prilika u našem jugoistočnom susjedstvu.

Što je s gospodarskom diplomacijom?

– Naš je moto u službi vanjskih poslova ‘The economy, stupid’. To je bio i lajtmotiv Billa Clintona u predsjedničkoj kampanji 1992. godine.

Ponosan sam da smo prvi od svih ministarstava napravili preustroj. Formirali smo posebnu upravu za gospodarske poslove. Gospodarstvo ide ruku pod ruku s diplomacijom, takva sinergija je jednostavno potrebna i dobitna. A u svakom razgovoru koji vodim sa svojim kolegama razgovaram, u prvom redu, o gospodarstvu. Služba vanjskih poslova mora biti u potpunosti u funkciji razvoja Hrvatske, mora aktivno promicati naše gospodarske interese u inozemstvu.

Odnos Ine i Mola

Posljednjih dana mnogo se govori o našim odnosima s Mađarima, prije svega MOL-om. Imali ste razgovore s mađarskim šefom diplomacije, koliko se spominjao MOL i arbitraža?

– Na relaciji Zagreb-Budimpešta znatno smo promijenili klimu. Ponovno smo uspostavili željeznički promet, prijateljski komuniciramo. Ostaje, naravno, vrlo složeno pitanje odnosa između Ine i MOL-a. Dogovorili smo se da ćemo u tišini raditi na rješenju.

Smatrate li da arbitražu treba nastaviti?

– Arbitraža se nastavlja. Hrvatska ima svoje nacionalne interese, Mađari svoje. Uvjeren sam da ćemo pronaći rješenje za Inu, ali ne preko javnih glasila nego u direktnim razgovorima između dviju vlada.

Uskoro slijedi imenovanje novih hrvatskih veleposlanika, možete li, bez obzira što je riječ o procesu koji nije u niti jednoj zemlji otvoren za medije, nešto pobliže reći? Hoće li biti opoziva prije kraja mandata veleposlanika koji su po političkoj liniji postavljeni od prošle vlasti?

– Na ljeto će doći do redovne zamjene šefova diplomatskih misija i konzularnih ureda. Svatko tko je odradio tri godine mandata može biti – redovno – zamijenjen. Mi smo uređena zemlja, a ova hrvatska Vlada sa mnom kao ministrom vanjskih poslova dat će doprinos daljnjem uređenju odnosa u Hrvatskoj. Inzistirat ću da sve ide prema pravilima i procedurama sukladno poznatim kriterijima – učinkovitost, profesionalnost i, podrazumijeva se, odanost državi.

Jutarnji List

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Kolinda Grabar-Kitarović – ‘Navijat ću u kockicama i ako ne budem predsjednica’

Objavljeno

na

Objavio

Portal njemačke inicijative Lica demokracije (Faces of Democracy) objavio je danas veliki intervju s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović u kojem je ona ponovila svoju poznatu tvrdnju kako je demokraciju sanjala još dok je, kao djevojčica, odrastala u komunističkoj Jugoslaviji.

– Sjećam se koliko sam, kao djevojčica koja je odrastala u komunističkoj Jugoslaviji, čeznula za demokracijom. Željela sam pobjeći od opresije, nedostatka slobode i manjka prava na osobni izbor. To me motiviralo da postanem studentica na razmjeni u Sjedinjenim Američkim Državama. Kada sam se vratila, bilo mi je još teže prihvatiti sustav promašenih ekonomskih politika, nedostatak vrijednosti, nedostatak poštovanja i demokratskih institucija te nejednakost građana pred državom i zakonom. Tada sam se pridružila pokretu za nezavisnost Hrvatske koja je željela postati dijelom obitelji demokratskih zemalja – rekla je Grabar-Kitarović za Faces of Democracy.

Ulazak u Schengen i Eurozonu su prioriteti

Predsjednica je istaknula kako najvažnijim europskim postignućima smatra mir, slobodu, demokraciju, jednakost i ljudska prava.

– Lako je slobodu koja nam je dana uzeti zdravo za gotovo. Lako je zaboraviti snažnu želju zemalja iza takozvane Željezne zavjese, iza visokog zida koji je razdvajao Europu, da postanu dijelom slobodnog svijeta. Ali ta nas je želja vodila i ohrabrivala u borbi za demokraciju. Hrvatska se toga dobro sjeća, a moje osobno iskustvo učinilo je da mnogo više poštujem demokraciju i demokratske vrijednosti. Kao zemlja koja je imala tešku povijest, komunizam i rat kojim je morala steći svoju slobodu, mi itekako cijenimo mir, slobodu, demokraciju, prosperitet i stabilnost – rekla je Kolinda Grabar-Kitarović.

U nastavku je komentirala i predstojeće hrvatsko predsjedanje Europskom Unijom u prvoj polovici 2020., odgovarajući na pitanje što je s ulaskom u Eurozonu te u Schengen.

– Ulazak u Schengen i Eurozonu neki su od naših nacionalnih prioriteta na kojima ćemo raditi u narednom periodu, a na globalnoj razini smo spremni započeti proces pridruživanja OECD-u. Tijekom hrvatskog predsjedanja Unijom fokusirat ćemo se na rast i razvoj, naročito mladih, energetiku, prijevoz, digitalizaciju, te na osnaživanje sigurnosti naših građana. Trudit ćemo se učiniti vidljivima naše politike u kojima možemo demonstrirati svoj “know-how”, poput turizma i pomorstva. Naš je cilj i proširenje Europske Unije, ili – kako ja to volim zvati – njena konsolidacija. Stoga ćemo dvadeset i dvije godine nakon prvog Zagreb summita održati EU-WB summit u svibnju iduće godine, kako bismo vidjeli i proširili perspektive zemalja Jugoistočne Europe – kazala je hrvatska predsjednica.

‘Val iseljavanja je usporio’

Osvrnula se i na hrvatsko članstvo u NATO savezu komentiravši kako je NATO desetljećima ključni stup euroatlantske sigurnosti.

– U našem su okruženju izazovi nestabilnosti koji se protežu od juga do istoka, bilo da se radi o tradicionalnim opasnostima ili novim sigurnosnim izazovima poput hibridnih prijetnji, terorizma, ekstremizma ili nekontrolirane migracije masa. U takvim okolnostima važnost NATO-a za Europu i Hrvatsku, za sigurnost i stabilnost, ostaje neupitna. Hrvatska predanost NATO-u rezultat je želje za postizanjem europskih ciljeva – slobode i mira. To smo dokazali svojim aktivnim sudjelovanjem u svim većim NATO-ovim misijama i operacijama, u Afganistanu, Kosovu i na Mediteranu, kao i u akciji Forward Presence u Litvi i Poljskoj – pojasnila je predsjednica.

Iako je načelno podržala osnivanje europskih sigurnosnih snaga, Grabar-Kitarović rekla je kako smatra da će NATO ostati ključnim elementom europske sigurnosti.

Novinar u pitanju ističe i problem iseljavanja s kojima se Hrvatska suočava, navodeći bez citiranja izvora podatak o 50 tisuća iseljenih iz Hrvatske, od kojih mnogo odlazi baš u Njemačku. Stoga ga je zanimalo kako predsjednica namjerava zaustaviti taj odljev mozgova.

– Odljev mozgova prisutan je kao posljedica našeg ulaska u EU. Sve nove zemlje članice iskusile su taj fenomen. Demografija je visoko na mojoj agendi kao predsjednice od početka mandata. Hrvatska ima talentirane i obrazovane mlade ljude koji dobro prolaze na tržištu rada širom Europe. Uvjerena sam da se postupak iseljavanja usporava, no pred nama je još mnogo posla. Važno je da usvojimo politike koje će mlade zadržati u Hrvatskoj. Povećanje broja radnih mjesta i rast BDP-a u kombinaciji sa specifičnim, ciljanim mjerama za mlade krucijalni su u ovom trenutku. Također, moramo početi stimulirati povratak naših nedavnih iseljenika – rekla je predsjednica.

Navela je i kako je Hrvatska zemlja jednakosti po spolu.

– Mi smo jedna od samo četiri od 193 zemlje članice UN-a na svijetu koja ima ženu na čelu države izabranu voljom naroda. Imali smo ženu premijerku, ministrice vanjskih poslova, obrane… Ponosna sam što sam nedavno preuzela predsjedavajuće mjesto u Vijeću žena lidera (CWWL), jedine organizacije na svijetu koja okuplja sadašnje i bivše predsjednice država i vlade. U Hrvatskoj je rodna ravnopravnost zacrtana Ustavom kao jedna od najvažnijih ustavnih vrijednosti. Imamo čitav raspon institucionalnih mehanizama kojima štitimo građane od diskriminacije temeljene na spolu kao i od svih oblika obiteljskog nasilja. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja na svijetu koja ima Pučku pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova. Naš posao nije gotov sve dok nije postignuta puna ravnopravnost spolova, u Europi i u cijelom svijetu – rekla je.

‘Navijat ću u kockicama i ako ne budem predsjednica’

Predsjednica je podsjetila da je hrvatska zahvaljujući poduzetim mjerama povećala broj žena poduzetnica za 23 posto u proteklih 15 godina. Imamo manju razliku u plaćama između muškaraca i žene nego što je to europski prosjek (10 posto u odnosu na europskih 16 posto). Od 2003. 344 žene iz Hrvatske sudjelovale su u mirovnim misijama i operacijama diljem svijeta. Naravno, mislim da nema dana kada ne primijetim barem neki oblik diskriminacije, rodnih stereotipa i jezika koji je na granici govora mržnje – istaknula je Grabar-Kitarović.

Portal Faces of Democracy podsjeća da je predsjednica “osvojila srca ljudi diljem svijeta” kao vatrena navijačica tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji. Stoga ih je zanimalo hoće li i na prvenstvu u Kataru osvanuti u kockicama ako osvoji drugi predsjednički mandat.

– Prvo moram još jednom reći koliko sam, neizmjerno ponosna na našu reprezentaciju i povijesno drugo mjesto na SP-u u Rusiji. Ponosna sam na način kojim su igrali, ali i na njihovu strast te srce koje su ostavili na terenu. Ponosna sam i na ljude u Hrvatskoj, njihov osjećaj ponosa, zajedništva, pripadnosti i ljubavi prema Hrvatskoj, što se tih dana moglo osjetiti u cijeloj zemlji. Naravno da se tome nadam i u Kataru. Bila predsjednica ili ne, sigurno ću u kockastom dresu navijati za Hrvatsku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Škoro misli ozbiljno!? – ‘Neću bježati od odgovornosti ako to moj narod traži od mene’

Objavljeno

na

Objavio

Miroslav Škoro misli ozbiljno. To je dojam koji se stekne kada dva sata s ovim estradnim umjetnikom razgovarate o njegovoj mogućoj predsjedničkoj kandidaturi. Na nedavnoj HRT-ovoj izbornoj anketi osvojio je 9 posto glasova, a da nitko nije ni znao da bi on mogao ući u bitku za Pantovčak, piše JutarnjiList.

Škoro još uvijek ne otkriva hoće li se uistinu upustiti u utrku protiv aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i najvjerojatnije bivšeg premijera Zorana Milanovića, no sudeći prema njegovim odgovorima, to je zapravo vrlo izgledno. I vrlo je jasno tko ga gura i čijoj se potpori nada ovaj pjevač, doktor znanosti, narodni zabavljač s fakultetskim diplomama iz građevine i ekonomije, televizijski voditelj, nekadašnji član HDZ-a na čijoj je listi 2008. izabran u Sabor i koji je još 90-ih obavljao dužnost generalnog konzula u Mađarskoj.

Koliko je ovo ozbiljno?

– U životu je sve ozbiljno. U sve što radim ulazim ozbiljno i volio bih da ljudi onda to shvate tako. Baš kao što to shvaća moja publika. Ne volim površnost ni kad su u pitanju moje pjesme, moji koncerti ili moji studenti.

No mnogi vas smatraju neozbiljnim.

– Znate, uvijek je sve pitanje forme i sadržaja. Vodim se temeljnim vrijednostima koje sam popio s majčinim mlijekom. Ne rasuđujem ljude po članskim iskaznicama, izgledu, obrazovanju, vjeri, naciji, po onome što čujem o njima, nego na temelju vlastitog dojma i sposobnosti. Stvar je tog sadržaja i forme. Ja taj sadržaj, neke ozbiljne stvari ponekad zapakiram u neku zafrkanciju, neku ironiju, no to je već stvar forme i mog karaktera. Takav sam. Kao što je takav bio moj otac, posebno moj stric Pero, pa moj djed i brat od mog djeda, čuveni stric Andrija. Za njega kažu da je bio zafrkant, ali mudar zafrkant. On kada bi nešto okrenuo na šalu, trebalo bi dva, tri puta okrenuti i vidjeti što se nalazi ispod kamena. Ovo je ozbiljno, no trebalo bi dva, tri puta okrenuti kamen da se vidi što se nalazi ispod kamena. Bez ikakve primisli, bez fige u džepu.

Golica li vas ta mogućnost da početkom sljedeće godine stanete na Trg svetog Marka i krenete čitati ‘prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda…’.

– Sviđa mi se riječ golica. No nisam razmišljao ni približno tako daleko. Dapače, do prije neki dan nisam uopće ozbiljno razmišljao o mogućnosti kandidature. Puno toga bih se trebao odreći i žrtvovati da bih radio posao u kojem znam da će mi raditi sve ono što će mi raditi. A opet, nisam od onih koji će bježati od odgovornosti ako to moj narod traži od mene, kazao je Škoro, piše JutarnjiList.

Thompson o Škori kao predsjedničkom kandidatu i bi li se možda i on kandidirao

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari