Pratite nas

Intervju

Miro Kovač: Iza napada na Karamarka stoje opozicija i interesne skupine

Objavljeno

na

Do sastanka između američkog državnog tajnika Kerryja i mene nije došlo samo zato što smo obojica imali obaveze. Inače, vidjeli smo se neki dan u Bruxellesu. I dogovorili da ćemo se uskoro sastati u Washingtonu. Na tome upravo rade naše ambasade

 [ad id=”93788″]

Za šefa hrvatske diplomacije Miru Kovača bio je ovo buran tjedan. Prvo su iz Bruxellesa stigle vijesti da je postignut politički dogovor između Hrvatske i Europske komisije za otvaranje poglavlja 23. između EU i Srbije, što bi značilo odustajanje Hrvatske od blokade, a onda je Zagreb pojasnio da je povjerenik Johannes Hahn požurio to priopćiti.

Kovač je ovaj tjedan bio i u Parizu gdje je mogao konstatirati da su hrvatsko-francuski odnosi više nego zadovoljavajući, a kao jedan od najbližih suradnika Tomislava Karamarka budno je pratio i sve turbulencije na domaćoj političkoj sceni. Dr. Kovač je i kandidat za jednog od potpredsjednika HDZ-a na današnjem izbornom Saboru stranke.

Razgovarali smo u danu kada je ministar vanjskih poslova imao drugu press konferenciju u samo dva dana, i to kako bi objasnio međunarodni položaj Hrvatske i odnose sa Srbijom, potom glasao na telefonskoj sjednici Vlade za ostanak Karamarka u Oreškovićevu kabinetu i sudjelovao na sjednici Predsjedništva HDZ-a. “Ova će Vlada opstati”, rekao mi je optimistično, ne želeći ulaziti u bilo koju drugu kombinatoriku.

Političke igre

Kako komentirate ovo što se događa s prvim potpredsjednikom Vlade i predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom i doživljavate li to kao sukob interesa? Može li to sve imati i posljedice za zemlju na vanjskom planu?

– Gospodin Tomislav Karamarko je o tome već sve jasno rekao. Sam je tražio da Povjerenstvo za sukob interesa provede istragu. Uvjeren sam da će se nakon objave zaključaka Povjerenstva ambijent u javnom prostoru promijeniti. Ove stvari koje se događaju su političke igre u koje je uključena oporba koja time prikriva svoju neefikasnost i bezidejnost, ali i određene skupine – to je tako u životu, ne samo u Hrvatskoj – koje imaju konkretne financijske interese. Sve je to već viđeno. Pratim aktivno međunarodni tisak i razne slične igre i u drugim zemljama. Ništa neobično.

Što očekujete, kakav će biti stav Povjerenstva i rezultat glasanja u Saboru?

– Vjerujem u opstanak Vlade, u kojoj će Hrvatska demokratska zajednica s Domoljubnom koalicijom predvođeni Tomislavom Karamarkom biti glavni dioničar i time glavni čimbenik.

Dođe li do uskraćivanja podrške gospodinu Karamarku, može li sadašnja Vlada opstati?

– Odgovarati na ovakvo hipotetsko pitanje je gubitak vremena.

HDZ čeka nastavak izbornog procesa, a mediji stalno špekuliraju o sukobu Tomislava Karamarka i Milijana Brkića. Postoji li stvarno sukob ili razmimoilaženja dvojice čelnih ljudi stranke?

– Tračevi i konstrukcije me ne zanimaju. Dođite na današnji Opći sabor i uvjerite se u snagu i jedinstvo Hrvatske demokratske zajednice. Mi smo najjača stranka s daleko najbrojnijim članstvom. To ćete osjetiti ako dođete.

Potvrda iz komisije

Problemi ove Vlade, čini se, traju predugo. Može li jesen ili proljeće sljedeće godine donijeti jače turbulencije, pa čak i izvanredne izbore?

– Dobili smo mandat od svojih građana da Hrvatsku gospodarski i društveno preporodimo. Neki dan je Europska komisija svojom ocjenom Nacionalnog programa reformi dala potvrdu kvalitetnog rada hrvatske Vlade. To potvrđuje da smo na pravom putu, da radimo dobro. Nema straha, reforme će se provesti i rezultati će uskoro biti vidljivi. Potrebna nam je politička stabilnost. Stoga nisam za nove izbore. Ali ako do toga dođe, HDZ će opet pobijediti. U to sam uvjeren.

Hrvatska i dalje, bez obzira na neke reakcije iz Bruxellesa, nije dala suglasnost za otvaranje poglavlja 23. u pregovorima EU i Srbije. Postoje li kontakti sa srpskom stranom i kako na situaciju reagiraju hrvatski partneri unutar EU?

– Mi smo u tijesnom kontaktu s nizozemskim predsjedništvom Europske unije, sa zemljama članicama i, naravno, s Europskom komisijom. Želimo pomoći da se pronađe rješenje. A u tom rješenju moraju, to se podrazumijeva, biti zastupljeni hrvatski interesi koji su i europski interesi. Ti naši interesi su poznati hrvatskoj javnosti. O napredovanju kandidatkinje prema članstvu u Europskoj uniji odlučuju zemlje članice, znači i Hrvatska. Ako nekoga primamo u svoju obitelj, mi moramo bdjeti nad tim procesom. To i činimo. Ako Srbija želi u Europsku uniju, a očito želi, što mi pozdravljamo i podupiremo, morat će se prilagoditi standardima Europske unije. Na kraju krajeva, sve ovisi o Srbiji i njezinoj spremnosti da primjenjuje načelo vladavine prava, što, dakako, uključuje i punu suradnju s Haaškim sudom, konkretno priznavanje njegovih presuda i odluka.

Lažni heroizam

Može li se očekivati da će tijekom nizozemskog predsjedanja biti otvoren pregovarački proces za Srbiju?

– Može se očekivati, jasno pod uvjetom da naši interesi budu prikladno zastupljeni u pregovaračkom okviru. Čini se da smo blizu raspleta.

Kakav ugled danas Hrvatska uživa u Europi i svijetu?

– Nakon više od 16 godina Hrvatska konačno opet ima jedinstvenu vanjsku politiku. Hrvatsku pozicioniramo kao aktivnu, samosvjesnu i konstruktivnu državu, čvrsto ukorijenjenu u europskoj i atlantskoj obitelji. A jedan od primjera da nam to uspijeva jest naša značajna uloga u izbjegličkoj i migrantskoj krizi, konkretno u zatvaranju tzv. balkanske rute. Udružili smo se nekoliko manjih i srednjih država i time pokazali da možemo promijeniti stvari, da imamo određenu težinu. Suradnja, dijalog, konstruktivno partnerstvo, njegovanje odnosa i aktivno djelovanje otvaraju mnoga vrata. Na tom tragu ćemo nastaviti raditi. A svađalački dani sa susjedima su daleko iza nas. Jeste li primijetili da nema više vrijeđanja i nadvikivanja kada su susjedi u pitanju? Lažni heroizam koji je završavao raznim kapitulacijama bio je uža specijalnost naših prethodnika. Vikali su, vrijeđali su – i na kraju nekoliko puta kapitulirali.

Jesu li neki događaji o kojima su pisali i strani mediji – a spominjale su se i teške riječi poput ‘fašizacije’ – ostavili posljedice za vanjskopolitički ugled zemlje?

– Strogo odbacujem takve interpretacije o ugledu Hrvatske. Svima onima u Hrvatskoj koji se takvom rabotom bave poručujem ‘uzalud vam trud svirači’. Hrvatska je visoko tolerantno društvo, budimo na to ponosni i širimo to postignuće. Međutim, moramo biti budni i aktivno štititi i njegovati svoje temeljne vrednote zapisane – pod palicom HDZ-a i predsjednika Tuđmana – u hrvatskom Ustavu već od 1990. godine, a među kojima su sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, vladavina prava i demokratski višestranački sustav. Na nama je u izvršnoj vlasti da svaku ozbiljnu pojavu dovođenja u pitanje svojih temeljnih vrednota javno osudimo i aktivno suzbijamo. Možda su naši prijatelji u zapadnoj Europi na tom planu, na planu javnog općenja, efikasniji od nas, ali što se tiče tolerancije u društvu, u mnogo smo slučajeva napredniji od mnogo njih. Na kraju krajeva, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja se u preambuli Ustava izričito određuje protiv svakog totalitarizma, i desnog i lijevog – protiv fašizma i komunizma.

Bilo je različitih komentara prolongiranja vašeg susreta s američkim državnim tajnikom Kerryjem. Što je prava istina svega što se događalo?

– Zajedno smo službenim priopćenjima svoje javnosti obavijestili o tome da je sastanak odgođen jer smo obojica imali neodložne obveze. Vidjeli smo se inače prošlog tjedna u Bruxellesu na ministarskom sastanku NATO-a i dogovorili da ćemo uskoro održati bilateralni sastanak u Washingtonu. Na tome sada rade naši kabineti i naša veleposlanstva.

Na Clintonovu tragu

Kada je riječ o hrvatsko-američkim odnosima kako biste ih ocijenili i koliko je Amerika zainteresirana za ovaj dio svijeta, prije svega kada je riječ i energetskom aspektu?

– Kada sam prije tri tjedna telefonski razgovarao s gospodinom Kerryjem o hrvatsko-američkim odnosima, ustvrdili smo zajedno da su naši odnosi prijateljski i vrlo tijesni. Posebno smo se dotakli suradnje na području energetike u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Tu postoji velik potencijal. Naravno, razgovarali smo i o intenzivnoj suradnji na stabilizaciji prilika u našem jugoistočnom susjedstvu.

Što je s gospodarskom diplomacijom?

– Naš je moto u službi vanjskih poslova ‘The economy, stupid’. To je bio i lajtmotiv Billa Clintona u predsjedničkoj kampanji 1992. godine.

Ponosan sam da smo prvi od svih ministarstava napravili preustroj. Formirali smo posebnu upravu za gospodarske poslove. Gospodarstvo ide ruku pod ruku s diplomacijom, takva sinergija je jednostavno potrebna i dobitna. A u svakom razgovoru koji vodim sa svojim kolegama razgovaram, u prvom redu, o gospodarstvu. Služba vanjskih poslova mora biti u potpunosti u funkciji razvoja Hrvatske, mora aktivno promicati naše gospodarske interese u inozemstvu.

Odnos Ine i Mola

Posljednjih dana mnogo se govori o našim odnosima s Mađarima, prije svega MOL-om. Imali ste razgovore s mađarskim šefom diplomacije, koliko se spominjao MOL i arbitraža?

– Na relaciji Zagreb-Budimpešta znatno smo promijenili klimu. Ponovno smo uspostavili željeznički promet, prijateljski komuniciramo. Ostaje, naravno, vrlo složeno pitanje odnosa između Ine i MOL-a. Dogovorili smo se da ćemo u tišini raditi na rješenju.

Smatrate li da arbitražu treba nastaviti?

– Arbitraža se nastavlja. Hrvatska ima svoje nacionalne interese, Mađari svoje. Uvjeren sam da ćemo pronaći rješenje za Inu, ali ne preko javnih glasila nego u direktnim razgovorima između dviju vlada.

Uskoro slijedi imenovanje novih hrvatskih veleposlanika, možete li, bez obzira što je riječ o procesu koji nije u niti jednoj zemlji otvoren za medije, nešto pobliže reći? Hoće li biti opoziva prije kraja mandata veleposlanika koji su po političkoj liniji postavljeni od prošle vlasti?

– Na ljeto će doći do redovne zamjene šefova diplomatskih misija i konzularnih ureda. Svatko tko je odradio tri godine mandata može biti – redovno – zamijenjen. Mi smo uređena zemlja, a ova hrvatska Vlada sa mnom kao ministrom vanjskih poslova dat će doprinos daljnjem uređenju odnosa u Hrvatskoj. Inzistirat ću da sve ide prema pravilima i procedurama sukladno poznatim kriterijima – učinkovitost, profesionalnost i, podrazumijeva se, odanost državi.

Jutarnji List

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Bariša Čolak – SDA je zaoštrila stavove nakon što je ‘ljevica’ otišla još desnije

Objavljeno

na

Objavio

Ne prestaju komentari na donesene dokumente Stranke demokratske akcije na stranačkome kongresu prošlog vikenda. Prvo pitanje koje je na dnevnome redu jest je li moguće naći alternativu ovakvoj politici iz Sarajeva. Visoki dužnosnik HDZ-a Bariša Čolak trenutačno je ne vidi.

Kako ste doživjeli poruke SDA s posljednjeg kongresa stranke?

Nažalost, te poruke ne ohrabruju. Ne ohrabruju iz jednostavnog razloga što je BiH višenacionalna država u kojoj žive tri konstitutivna naroda, ali i građani koji se tako ne izjašnjavaju. Na bilo koji način definirati jedan narod kao dominantan, bilo izravno ili neizravno, a pri tome zanemariti ovu realnost Bosne i Hercegovine, ne vodi rješenju problema u BiH. Zato mislim da ove poruke, neće, po mom dubokom uvjerenju, naići na plodno tlo u BiH. No, problem je svakako što će one još dodatno u ovom vremenu koje je pred nama onemogućiti ili barem usporiti mogućnost konačnog dogovora i uspostavu vlasti. Ponajprije tu mislim na razinu Bosne i Hercegovine. Bilo bi puno primjerenije da su poruke drukčije i da na jednak način uvažavaju sva tri konstitutivna naroda, odnosno da se svi uvažavamo i konačno priznamo kao politički narodi koji žive na teritoriju BiH. To, nažalost, nije slučaj. Postoji i niz drugih poruka koje su također neprihvatljive.

Na koje poruke mislite?

Ponajprije su to poruke, prijedlozi o ustroju i uređenju Bosne i Hercegovine. U deklaraciji jasno stoji da bi se BiH trebala preustrojiti na regionalnom temelju, odnosno regionalnom ključu.

Ali, zar se i HDZ, odnosno politika HNS-a BiH, na zauzima za preustroj srednje razine vlasti? Moguće da SDA nudi federalne jedinice?!

Ja bih prihvatio takvu mogućnost kad bi se barem jednom rečenicom uvažavalo i nacionalno načelo, odnosno načelo da u ovoj zemlji žive tri naroda. Nije prihvatljivo da zemlju ustrojite na pet, šest regija u kojima je uvijek jedan narod većinski, a uvijek drugi ili druga dva manjinska. To nije dobar princip. Nisam pročitao da postoji intencija u tome smjeru.

Nakon subotnje deklaracije postoje komentari da je SDA morao dokazati da je zelenija od bošnjačke ljevice SDP-a, DF-a koja je preuzela snažniji nacionalistički narativ?!

Vjerujem da jednim dobrim dijelom sadržaj ove deklaracije jest takav i zbog tog razloga. Neću reći da je to jedini razlog, ali jest činjenica da su ove druge stranke političkog Sarajeva u posljednjih godinu dana u svojim stavovima otišle desnije od samog SDA. Bile su isključivije u nekim zahtjevima od samog SDA, što u svakom slučaju šteti boljem političkom pozicioniranju SDA u biračkom tijelu.

Kako će se HNS, odnosno HDZ, pozicionirati na ovakve poruke koje nisu samo dnevno-političke, nego i strateške, dugoročne?

To jest ozbiljan problem. Ali, s druge strane, imate i promišljanja kako je bolje da je to na dosta eksplicitan način prezentirano.

Zapravo, do sada smo imali situaciju da su se promovirale drukčije stvari od onih koje su zapisane u stranačkim dokumentima. U svakom slučaju, uvjeren sam da će se ovim potezom na dulje razdoblje opteretiti odnosi u BiH umjesto da se ide na otopljavanje. Bez konsenzusa, a na ovim načelima SDA nije ih moguće izgraditi, zapravo, svi ćemo biti gubitnici. Ne mislim da će ovdje bilo tko biti pobjednik. Gubimo dragocjeno vrijeme, a posebice neće biti iskoraka na europskom i putu u NATO.

Je li realno očekivati da HNS/HDZ odgovore reafirmiranje oživljavanja Herceg Bosne?

Neću prejudicirati što će odlučiti HNS BiH ili HDZ, ali mi imamo utvrđene stavove i trebamo ih se pridržavati. Svi ste vidjeli kako smo se ponašali u predizbornoj kampanji, te i u vremenu poslije, te neki od kritičara možda i s pravom nam mogu prigovoriti – zašto ste vodili takvu politiku. No, apsolutno smatram ispravnim upravo tako voditi politiku – politiku kompromisa koji je moguće ostvariti jedino uvažavajući predstavnike triju konstitutivnih naroda. U biti, najviše me brine uporno inzistiranje na građanskoj državi koja, naravno, podrazumijeva “jedan čovjek – jedan glas”. To u jednoj višenacionalnoj državi jednostavno ne ide. Nemate višenacionalne države u kojoj je to na takav način riješeno.

Je li to europski standard, kako se često uvjerava iz Sarajeva?

Nije niti može biti. U EU to nije slučaj ni u jednonacionalnim državama. Primjerice, u Hrvatskoj imate apsolutnu zaštitu nacionalnih manjina, pa ih se pozitivno diskriminira. Te nacionalne manjine tamo same biraju svoje predstavnike. U BiH istodobno žive, po Ustavu, tri konstitutivna naroda, što znači tri ravnopravna naroda. Unatoč tome, u Izbornom zakonu imamo manjkavosti koje omogućavaju preglasavanje i dominaciju. Poznat je slučaj izbor hrvatskog člana Predsjedništva bošnjačkim glasovima ili da jedan broj izaslanika u Domu naroda također biraju Bošnjaci. To je, naravno, neodrživo. Dok god politike koje vode BiH ne prihvate činjenicu jednakopravnosti, mislim da nećemo napraviti bitniji iskorak ni prema EU ni NATO-u.

Trebaju li sada vodeće hrvatske i srpske stranke zaobići SDA pri uspostavi vlasti nakon što je ova stranka obznanila stajališta o preustroju zemlje?

Prvo, mislim da je jako teško pronaći nove partnere. Prije svega, u političkom Sarajevu ne postoje stranke koje bi bitno odudarale, ali od ovih stajališta. Moramo biti zaista realni. A s druge strane, ja sam pristaša da vlast uvijek trebaju formirati oni koji dobiju tu vlast od naroda. Prema tome, jako je važno to načelo ispoštovati. U suprotnom, postavlja se pitanje zašto provodimo izbore. Mi smo već odavno trebali formirati vlast. Prošlo je više od 11 mjeseci od održavanja posljednjih općih izbora.

Dakle, ne vidite prostora za novu koaliciju na državnoj razini?!

Teoretski, moguće je to o čemu govorite, možda na nekim razinama i praktično izvesti, ali iskreno mislim da nije pametno praviti eksperimente koji ne počivaju na izbornoj volji birača iz triju konstitutivnih naroda.

SDA je donio dalekosežne odluke i neki tumače da se radi o otpakiranju Washingtonskog i Daytonskog sporazuma. Je li ovo dobar trenutak da se počne razgovarati o tim krupnim pitanjima?

Prije svega, treba razlikovati dvije stvari. Legitimno je izražavati svoje političke stavove, ali ta legitimnost ipak ima ograničenje.

Ograničenje u ovome slučaju leži u tome da se ovakvim stavovima ugrožava netko drugi. Ja bih bio presretan i uvijek bih prihvatio stavove drugih kada bi oni na isti način tretirali moj kao i svoj narod. No, ne mogu prihvatiti stavove koji na takav način u izvedenom projektu isključuju moj narod ili ga na bilo koji način dovode u neravnopravan položaj. Ne mislim da je nelegitimno pričati i o promjenama Daytona, zašto ne? Samo su narodi ti koji ostaju, a državna uređenja se mijenjaju. No, u tim prijedlozima treba voditi računa da nikoga ne isključujete i da druge uvažavate. Ako tog nema, ako se tu stvari postavljaju na različit način i prema narodu kojemu pripadate, onda to rješenje ne može biti rješenje za drugoga i ne može donijeti nikakav rezultat. Ono zapravo samo može donijeti novi konflikt. Nadam se da do toga neće doći i da ga neće biti. Govorim o konfliktima u političkom smislu, a o onom drugom ne želim ni razmišljati. (vecernji.ba)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Miroslav Lajčak: ‘Ako želimo sačuvati BiH, jedan narod ne može biti izbačen iz igre’

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedatelju OESS-a i ministru vanjskih poslova Slovačke Miroslavu Lajčaku na Sveučilištu u Mostaru dodijeljena je titula počasnog doktora. To je još jedno priznanje koje je u BiH uručeno iskusnom diplomatu.

On je prije sadašnjih funkcija bio i na poziciji predsjednika Skupštine UN-a te visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH. Slovi za jednog od najuglednijih europskih diplomata, ali i jednog od najboljih poznavatelja prilika u BiH. Za razliku od većine visokih predstavnika, on je ostao upamćen po vrlo konstruktivnom pristupu i pokušaju da u suradnji s domaćim političarima osigura tranziciju BiH iz međunarodnog protektorata u suverenu i funkcionalnu državu.

Bili ste visoki predstavnik međunarodne zajednice, predsjednik Generalne skupštine UN-a, a sada ste predsjednik OESS-a. To je pomalo neobično, jer dolazite iz jedne, uvjetno kazano, male države. Kako komentirate takav diplomatski uspjeh?

Slovačka nije velika zemlja, ali ima uglednu diplomaciju koja se poštuje u svijetu i utjecajnija je u odnosu na zemlje u susjedstvu. Mislim da je razlog to što se kod nas poštivao profesionalizam. Slovačka je samostalna 26 godina, a od toga je diplomat od karijere 22 ili 23 godine na čelu Ministarstva vanjskih poslova, tako da je zaštitio resor, ljudi su imali priliku za napredovanje. Nije ovdje riječ o meni, jer Slovaci su na važnim pozicijama u UN-u, EU, OESS-u i tako dalje. Nema tu tajne. Treba ljude pustiti da rade svoj posao i zaštiti ih od politizacije i političkih utjecaja.

Koliko diplomati i dužnosnici u EU razumiju što se događa u BiH?

Teško je razumjeti situaciju u BiH, jer ona je uistinu kompleksna i zahtjevna. Potrebno je provesti ovdje neko vrijeme i biti fokusiran na ovdašnje stanje da bi se mogli razumjeti procesi.

Kako uopće riješiti situaciju u BiH?

Ima li prostora da se nađe kompromis između nacionalnog i građanskog? Ako želimo sačuvati BiH, moramo sačuvati i principe na kojima je izgrađena, a to je multinacionalni princip. Znači, moramo sačuvati princip da jedan narod ne može biti nadglasan i izbačen iz igre. To bi bilo jako opasno za ovu zemlju. Mislim da nije teško postići prihvatljivo rješenje.

Tu je i pitanje prisustva međunarodne zajednice, koja treba pomagati i savjetovati, a ne imati iluziju da ona treba formirati tijela vlasti, primoravati domaće političare i donositi odluke umjesto njih. To vrijeme je prošlo. To treba shvatiti i narod u BiH te odgovore i rješenja tražiti od svojih političara, a ne od međunarodne zajednice.

Vi ste pokušavali relaksirati odnose, prenijeti odgovornost na domaće političare i rijetko ste se koristili bonnskim ovlastima. Čini se da taj pristup nije prepoznat od međunarodne zajednice?

a sam se koristio bonnskim ovlastima uglavnom vezano za Haaški tribunal, kriminal, ali ne kad je riječ o smjenama i ulasku u političke procese. Meni je i tad bilo jasno da masovno korištenje bonnskih ovlasti znači nastavak nekog međunarodnog protektorata u BiH, a to nije cilj. Cilj je pomoći BiH da postane potpuno samostalna. Želim reći da međunarodna zajednica danas ne može reći: ovo je vaša zemlja i radite sami, jer je Daytonski sporazum međunarodni ugovor i ovdje je vrlo jako prisustvo međunarodne zajednice. Međutim, to treba biti proces i u njemu međunarodna zajednica više treba savjetovati i biti medijator, a manje odlučivati. Još uvijek ima situacija kada međunarodna zajednica uistinu treba dići svoj glas, a on se upravo u tim situacijama ne čuje. Nekada treba jasno reći što je neprihvatljivo, a tada takva reakcija izostane. S druge strane, postoji uplitanje međunarodne zajednice ondje gdje bi domaći političari trebali i mogli odraditi neke stvari.

Čini se problematičnim i to što sama međunarodna zajednica u BiH ne govori jedinstvenim jezikom. Može li se to promijeniti, barem kada je EU u pitanju?

Jedan od problema je to što svaki konstitutivni narod ima svog međunarodnog odvjetnika i trudi se zaštititi svoje interese uz pomoć tog međunarodnog odvjetnika. Sve dok EU, SAD, Turska i Rusija imaju različite stavove teško možemo nešto postići. Moramo se dogovoriti u međunarodnoj zajednici o ključnim principima, a glavni je, po mom mišljenju, europska perspektiva, ulazak u EU. To ne bi trebao nitko osporavati. I onda se na toj osnovi dogovarati o ostalim pitanjima. A ne voditi bitku u BiH preko međunarodnih partnera.

Bez obzira na sva očekivanja od EU, imam osjećaj da su sve oči uprte u SAD, da se od Amerike očekuje uključivanje i da je to jedini način da se riješi problem?

Iskustvo me uči da smo na ovom području uvijek bili uspješni kad su SAD i EU našli zajednički jezik i nastupali potpuno koordinirano. Ja to želim vidjeti. Imenovanje gospodina Palmera za posebnog izaslanika dobar je signal, jer Amerika ima autoritet na ovom području. S druge strane, ni američki izaslanik ne može ponuditi ništa bolje od europske perspektive, tako da imenovanje Palmera doživljavam kao jedan impuls za EU da se više aktivira. Nije normalno da imamo američkog izaslanika, a da EU ne reagira na to. Njegova prisutnost treba pomoći EU da se aktivira i shvati kolika je njena odgovornost.

Stanje u BiH opterećuje i priljev migranata, jer je BiH ključna na toj ruti. Kako to riješiti?

Pitanje migracije je nažalost pitanje koje nije riješeno u Europi. Europa nije bila spremna na priljev migranata 2015. godine i tada je donesena naivna i štetna odluka o otvaranju svih granica. To nije bilo realno i brzo su narodi u Europi počeli reagirati, jer moramo provjeravati tko nam ulazi. Došli smo u situaciju da ugledan biznismen iz Turske mora donijeti 20 dokumenata da dobije vizu, a mi smo istodobno primali na tisuće ljudi svakodnevno, a da nismo imali pojma tko su oni. Svi su shvatili da sustav mora imati pravila i kontrolu. Zemlje koje su prve na udaru, poput Italije i Grčke, traže da im se pomogne s nekom preraspodjelom. Zemlje srednje Europe nisu naviknute na migracije i njihov strah nitko ne može ignorirati. Ni BiH nije izolirana u tom problemu. Mi trebamo naći europsko rješenje i BiH mora biti dio tog rješenja.

Kako iz perspektive predsjednika OESS-a i europskog diplomata gledate na ulogu Hrvatske, posebno na zapadnom Balkanu?

Uključuje li se Hrvatska dovoljno i konstruktivno u te procese? Hrvatska je država koja je posljednja ušla u današnji sastav EU i naravno jedna od sljednica bivše Jugoslavije. Logično je i očekivano da Hrvatska inzistira da se ovom području poklanja pozornost unutar EU. U tom smislu postoje očekivanja od Hrvatske i zato je njezin glas vrlo važan.

Jozo Pavković/Večernji.ba

Miroslavu Lajčaku dodijeljen počasni doktorat Sveučilišta u Mostaru

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari