Pratite nas

Politika

MIRO KOVAČ: Milanović će izgubiti izbore, takav čovjek ne može biti predsjednik hrvatske vlade

Objavljeno

na

Ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač  izjavio je u četvrtak kako transkripti razgovora predsjednika SDP-a s predstavnicima branitelja pokazuju da Zoran Milanović “glumi lažnog heroja” dodvoravajući se hrvatskim braniteljima na koje je, istaknuo je, njegova vlada slala policiju na Markovom trgu u Zagrebu.

“Zoran Milanović i njegova vlada slali su policiju na hrvatske branitelje i nisu napravili ništa za zaštitu branitelja u sklopu pregovora Srbije s Europskom unijom. Sada glumi lažnog heroja i s ovakvim ponašanjem ispada da traži dozvolu od (srbijanskog premijera Aleksandra) Vučića da glumi velikog Hrvata s djedom ustašom. Ali sve to do 11. rujna, do izbora, nakon toga ta dozvola istječe i on opet  postaje stari Zoran MIlanović, koji šalje policiju na branitelje i ne čini ništa na zaštiti hrvatskih branitelja od progona srbijanskih sudova,” rekao je Kovač novinarima u Dugopolju, odgovarajući na pitanja u vezi s Milanovićim razgovorom s braniteljima koji je tajno sniman i transkript je objavio Jutarnji list.

“On se dodvorava braniteljima, a nije napravio za njih ništa dok je bio predsjednik Vlade,” dodao je. Milanovićeva politika je nevjerodostojna, a građani će to prepoznati “jer naši ljudi nisu ovce”, smatra Kovač.

Rekao je da se Milanović tako ponašao i prošle godine kada je, kako se izrazio Kovač, glumio nekog velikog junaka u odnosu na Srbiju pa je izgubio tzv. trgovinski rat.

“Milanović će izgubiti izbore, takav čovjek ne može biti predsjednik hrvatske vlade i ne može voditi hrvatsku državu”, smatra Kovač.

Na novinarski upit kako će se Milanovićeve izjave u razgovoru s braniteljima, u kojima spominje  Srbiju i BiH, odraziti na odnose Hrvatske s tim zemljama, Kovač je dogovorio: “Vrlo loše zato što je on nevjerodostojan.”

Milanović je, kazao je Kovač, imao šansu pokazati da mu je stalo do hrvatskih branitelja i državljana kada je bi predsjednik Vlade ali tada to nije učinio.

Postojala je inicijativa u Saboru prije gotovo dvije godine da se obveže Vlada zaključkom Sabora da ishodi izmjene spornog zakona u Srbiji (o jurisdikciji Srbije na području bivše SFRJ u vezi ratnih zločina), ali tada je Milanovićeva vlada početkom veljače 2015. godine izričito bila protiv toga da Hrvatski sabor i SDP-ov klub zastupnika prihvati prijedlog zaključka HDZ-a, Laburista, HDSSB-a (Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje) i gospodina Linića (Slavko) iz prosinca 2014. godine”, podsjetio je Kovač.

Po Kovačevom tumačenju, Milanović nije napravio ništa ni u vezi pregovora Srbije i EU a mogao je, a sada želi iskoristiti izbornu kampanju kako bi se pokazao “velikim Hrvatom s dedom ustašom”. Osramotio je Hrvatsku s “lex Perković”, takav čovjek s takvim ponašanjem ne može biti na čelu hrvatske vlade, istaknuo je Kovač. Na novinarski upit kako komentira Milanovićev odnos prema Srbiji, Kovač je

Po njegovim riječiima Milanović i njegova vlada dobro su su surađivali sa vladom srbijanskog premijera Vučića “u borbi protiv navodne fašizacije hrvatskog društva.”

Na upit kako komentira Milanovićev rječnik u razgovoru s predstavnicima branitelja, Kovač je kazao kako  je Milanović i u prošlosti dok je bio predsjednik Vlade, pokazivao da nije sklon upotrebi civiliziranog rječnika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Ni Kajkić, ni Gregurić nisu izvijestili hrvatsku policiju

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu da ni Nikola Kajkić ni Zorica Gregurić, nisu izvijestili hrvatsku policiju o nedavnom uhićenju i ispitivanju na Bajakovu.

“Kada se dogodi da dvoje hrvatskih državljana budu zaustavljeni od službi ili policije, u ovom slučaju Republike Srbije, onda je njihov prvi i prirodni korak da, kada prijeđu granicu, takvo nešto, prije svih, jave hrvatskoj policiji. To se nije dogodilo, niti Kajkić, suspendirani policajac u MUP-u, niti Gregurić nisu o tome obavijestili hrvatsku policiju, rekao je premijer u Hrvatskom saboru,” kojem je podnio izvješće o sastancima Europskog vijeća i sastanku država članica europodručja (Euro summit) održanih u lipnju i studenome ove godine.

Premijer je time odgovorio Hrastovu zastupniku Hrvoju Zekanoviću, koji je tražio komentar slučaja Nikole Kajkića, kojeg je srpska BIA uhitila i ispitivala na graničnom prijelazu Bajakovu.

“Kad smo, kao i većina građana, čuli tu informaciju iz nekih medija, učinili smo sve da se reagira i da se njih kontaktira. Nismo uspjeli, skoro dva i pol dana”, rekao je Plenković.

Naveo je kako je Ministarstvo vanjskih poslova odmah prosvjedovalo prema srpskim institucijama. Posao radi i MUP i Ministarstvo vanjskih poslova i Sigurnosno-obavještajna agencija, svi su temeljito angažirani u zaštiti naših državljana, rekao je premijer.

Glede Marakeškog sporazuma, ponovio je kako u zadnje dvije godine ni u jednom trenutku od bilo kojeg aktera nije čuo što je problem u tom dokumentu, opetujući da, što se njega tiče, tu nema nikakvog nejedinstva. Poručio je i kako je HDZ u tom pogledu jedinstven i kako nema nikakvih “unutarhadezeovih igrica”.

Moj je vrlo čvrst dojam da očito niste bili u sabornici kad sam jutros o ovome ekstenzivno odgovarao vašem Jošku Klisoviću, pa ga za vrijeme pauze možete zamoliti da vam objasni što sam kazao, odgovorio je premijer SDP-ovu zastupniku Gordanu Marasu, koji je poslijepodne apostrofirao Marakeški sporazum i odnose na relaciji premijer-predsjednica Republike.

I dok su HDZ-ovi zastupnici redom hvalili činjenicu da je premijer uspio nametnuti temu izbornih rezultata u BiH, SDP-ov Joško Klisović mu je poručio da je njegova intervencija na Europskom vijeću bila potrebna, ali je nedostatna i zakašnjela.

Intervencija je zakašnjela jer se dogodila nakon provedenih izbora u BiH, nedostatna je jer nije polučila željeni rezultat, a to je izmjena izbornog zakonodavstva, rekao je Klisović, ističuči da se ne radi i miješanju u unutarnje stvari BiH.

Vaša intervencija nije bila suprotna načelu nemiješanja u unutarnje stvari BiH, rekao je SDP – ov zastupnik premijeru.

Premijer Plenković je podnoseći izvješće izrazio zadovoljstvo načinom na koji su primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu u listopadu i najavio da će se na Vijeću EU-a za vanjske poslove u ponedjeljak detaljno analizirati opći izbori održani u BiH u listopadu kako bi se pokušao riješiti problem “marginalizacije” bosanskohercegovačkih Hrvata i njihova stavljanja u “podređeni položaj”, budući da su većinski Bošnjaci ponovno preglasali i izabrali hrvatskog člana u tročlanom predsjedništvu zemlje. Istaknuo je i da to nije miješanje u poslove druge države, nego legitimno zalaganje za poštivanje daytonskog sporazuma.

(Hina)

 

Zekanović: Kad će se Vlada i MUP konačno očitovati o slučaju Nikole Kajkića?

 

 

Plenković u Saboru najavio analizu izbora u BiH na Vijeću EU-a

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković u Saboru najavio analizu izbora u BiH na Vijeću EU-a

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Na Vijeće EU-a za vanjske poslove u ponedjeljak će se detaljno analizirati opći izbori održani u BiH u listopadu kako bi se pokušao riješiti problem “marginalizacije” bosanskohercegovačkih Hrvata i njihova stavljanja u “podređeni položaj”, najavio je u srijedu premijer Andrej Plenković u Hrvatskom saboru.

Plenković je u Saboru predstavio izvješće o zadnja četiri sastanka Europskog vijeća, dva formalna koji su održani krajem lipnja i sredinom listopada, te dva neformalna – jedan u Sofiji u svibnju i jedan u Salzburgu sredinom rujna.

Premijer je izrazio zadovoljstvo načinom na koji su primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu u listopadu. On je u okviru rasprave o vanjskim odnosima govorio o Bosni i Hercegovini nakon općih izbora u toj zemlji, na kojima su većinski Bošnjaci ponovno preglasali malobrojnije Hrvate i izabrali hrvatskog člana u tročlanom predsjedništvu zemlje.

“Mi smatramo da takva situacija, koja je upućivala na nepravednost, koja je upućivala na činjenicu da se hrvatski narod u BiH na taj način marginalizira, da ga se stavlja u podređeni, položaj nije dobra”, izjavio je premijer podnoseći izvješće u Saboru.

“Ono što smo uspjeli i što je ključni nastavak te rasprave da će se na razini Vijeća za vanjske poslove, na kojem će u ponedjeljak u ime RH govoriti potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, vrlo detaljno pristupiti analizi općih izbora u BiH, razmotriti što i kako članice EU-a i Unija kao takva mogu učiniti u dijalogu s institucijama BiH i političkim strankama da se taj problem, koji je objektivno vrlo neugodnog karaktera za jednakopravnost Hrvata u BiH, nastoji riješiti.”

Plenković je istaknuo da to nije nikakvo miješanje u poslove druge države nego da je to legitimno zalaganje za poštivanje daytonskog sporazuma čiji je Hrvatska potpisnik te legitimna briga o Hrvatima kao konstitutivnom narodu u susjednoj BiH.

Govoreći o sastanku u Sofiji rekao je da se među ostalim razmatrala digitalna agenda i inovacije, zatim situacija i odnosi s Iranom te trgovinski odnosi EU-a i SAD-a.

“Moderne tehnologije ubrzano mijenjaju svijet i EU treba postati predvodnik u naprednim tehnologijama i inovacijama budući da one izravno pridonose otvaranju radnih mjesta”, rekao je Plenković dodavši da je upravo zbog toga u prijedlogu novog višegodišnjeg financijskog okvira, koji je pripremila Europska komisija, bitno povećan iznos sredstava za inovacije i digitalnu ekonomiju za čak 64 posto i iznosi 9,2 milijarde eura.

Zaključio je da Hrvatska treba više ulagati u sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) budući da je u prošloj godini u EU u tom sektoru bilo zaposleno 8,4 milijuna ljudi a u Hrvatskoj je u ovom trenutku ukupan broj zaposlenih u ICT-u je 35.000. “To nam je svima signal ako želimo ići ukorak s digitalizacijom da moramo više ulagati u ove kompanije i ovaj sektor”, rekao je Plenković.

Kao posebno za Hrvatsku važan događaj izdvojio je sastanak na vrhu između zemalja EU-a zemalja i država JI Europe koji se održao na inicijativu bugarskog premijera Bojka Borisova. To je popunilo prazninu koja je na razini Europskog vijeća – šefova država i vlada – u pogledu dijaloga sa susjedima postojala praktički 15 godina od Solunskog summita 2003., a u zaključke sastanka održanog na bugarsku incijativu uvrštena je odluka da se za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2020. održi takav sastanak na vrhu u Zagrebu.

“Hrvatska vodi politiku koja je dosta otvorenija prema procesu proširenja nego što je to trenutno situacija s mnogim članicama EU-a”, rekao je Plenković.

“Naša je ambicija i simbolika da to bude otprilike 20 godina nakon zagrebačkog sastanka na vrhu u studenome 2000. koji je u mnogo čemu bio prekretnica za europsku perspektivu država jugoistoka Europe”.

Summitom u lipnju dominirale su migracije, kazao je premijer istaknuvši da je postignut dogovor o sveobuhvatnom europskom pristupu migracijama, a Hrvatska svoju ulogu u provođenju zaključaka Europskog vijeća iz lipnja primarno vidi u zaštiti svoje granice koja je ujedno najduža vanjska granica EU-a.

Osvrnuo se i na nezaobilaznu temu izlaska Britanije iz EU-a. “Naša je pozicija vrlo jasna, kad je već došlo do tog nesretnog referenduma koji je završio kako je završio, a po mom sudu jako loše za Ujedinjenu Kraljevinu pa onda i za sve ostale koji se sada više od dvije i pol godine bave tom temom, bilo bi od presudnog značaja da izlazak bude uređen i ispregovaran”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari