Connect with us

Razgovor

MIRO KOVAČ: Mnogima je u Istanbulskoj konvenciji sporno korištenje roda

Objavljeno

on

Miro Kovač, predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku, saborski zastupnik HDZ-a i bivši ministar vanjskih poslova je u intervjuu za Nacional komentirao ratifikaciju Istanbulske konvencije.

Na pitanje “zašto se odugovlači s ratifikacijom”, Kovač je odgovorio: “Idemo korak po korak. Zar ne želimo biti slobodno i demokratsko društvo? Raspravimo to bez histerije. Inače, ratifikacija Istanbulske konvencije odgođena je prošlog ljeta u Slovačkoj, sada i u Bugarskoj koja trenutno predsjeda Europskom unijom. (…). Mnogima je u Istanbulskoj konvenciji sporno korištenje roda kao pojma kojim se označava što nas čini ženama i muškarcima.”.

NACIONAL: “Što je sporno u rodu?”

KOVAČ: “Imamo spol kao biološku datost, dok je rod društveni konstrukt. Rod u toj konvenciji označava ‘društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce.’ U njemačkom jeziku se za spol i rod koristi homonim Geschlecht pa se govori o ‘biološkom spolu’’ i ‘socijalnom spolu’’ To konkretno znači da, primjerice, biološki muškarac za sebe može tvrditi da je socijalno žena.”

NACIONAL: “No ti se muškarci doista osjećaju ženama. Imaju li i oni pravo na zaštitu ili je samo riječ o ekskluzivnom pravu žena na zaštitu?”

KOVAČ: “U tome i jest stvar. Temeljna svrha te konvencije Vijeća Europe jest plemenita: zaštiti žene od svih oblika nasilja te spriječiti, ukloniti i progoniti nasilje nad ženama i nasilje u obitelji. Držim da je definicija žene u Istanbulskoj konvenciji nesretna, odnosno da joj tu nije ni mjesto. (…). Uzmimo si, dakle, vremena za javnu raspravu. Osobno ne smatram da se čovjek rodi “prazan’’ i da ga svemu “nauči’’ društvo. Na kraju krajeva, u Saboru možemo usvojiti deklaraciju u kojoj ćemo se odrediti prema definiciji ‘roda’ u Istanbulskoj konvenciji. Važno je da Hrvatska kao vrednotu u Ustavu ima ravnopravnost spolova, da imamo efikasne pravne mehanizme i sve više društvenog angažmana protiv nasilja nad ženama, da jača društvena svijest na tom planu.”

“Deklaracija” koju spominje Kovač, kojom bi se “odredilo prema definiciji roda”, je pisana izjava koju pojedina država može donijeti prilikom potpisivanja ili ratifikacije međunarodnog ugovora, kojom izjavljuje kako će tumačiti neke njegove odredbe kad ih bude primjenjivala. Drugim riječima, Kovač kaže da bi Sabor prilikom ratifikacije Istanbulske konvencije mogao donijeti deklaraciju kojom izjavljuje način na koji će Republika Hrvatska tumačiti odredbe o “rodu”. Međutim, ta izjava ima samo simboličnu ulogu, jednostrana je i nikoga ne obvezuje – jer Konvencija izričito zabranjuje izuzimanje država koje je ratificiraju iz primjene odredbi o “rodu”: “Nikakve rezerve ne mogu se staviti u pogledu bilo koje odredbe ove Konvencije” (osim nekoliko onih koje se ne odnose na “rod”).

Dakle, ako Republika Hrvatska ratificira Istanbulsku konvenciju, to znači da je sklopila ugovor s drugim državama i da nju obvezuju sve odredbe tog ugovora, uključujući i one o “rodu”.

Lijeva poljska vlada je u 2015. ratificirala Istanbulsku konvenciju i donijela deklaraciju koja je glasila: “Republika Poljska izjavljuje da će primjenjivati Konvenciju u skladu s načelima i odredbama Ustava Republike Poljske.”

Na tu deklaraciju su se žalile Austrija (bivša vlada), Finska, Nizozemska, Norveška, Švedska i Švicarska i istaknule da takva deklaracija nije važeća.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari

error: Hvala!!