Pratite nas

Politika

Miro Kovač: Na unutarstranačkim izborima imat ćemo neku vrstu referenduma o smjeru stranke

Objavljeno

na

HDZ-ov Miro Kovač, predsjednik saborskog odbora za vanjsku politiku, u N1 Studiju uživo komentirao je hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije, te izbore koji ove godine HDZ – unutarstranačke, ali i parlamentarne.

“Pripala nam je važna uloga predsjedanjem Vijećem Europske unije. Mi smo tu ulogu dobili ranije nego što je bilo planirano, i to zbog Brexita. Naime, nakon što je proveden referendum o brexitu u lipnju 2016. godine, britanska vlada je signalizirala da neće moći garantirati da će predsjedati 2017. godine i onda su krenuli pregovori o mijenjanju rasporeda predsjedanja, piše N1.

Mi smo se tada nametniuli i dobili predsjedanje u prvoj polovici 2020. godine, a trebali smo ga dobiti za tri godine. To je bilo važno za našu državnu administraciju, to je za našu politiku važna stvar. To je reklama za nas, za našu zemlju. Imat ćemo puno sastanaka u Zagrebu, već sutra ćemo u Saboru primiti kolege iz Europske komisije. Imat ćemo i kao Odbor za vanjsku politiku sastanke s kolegama iz Odbora za obranu, a u cijelom će procesu predsjedanja biti involvirani i Vlada i Sabor.

Građane to neće puno zanimati. Mi smo danas normalna zemlja članica, ne pristupamo Uniji, ne možete danas više nikoga oduševiti pričama o EU, kao što tim pričama ne možete oduševiti nikoga ni u Njemačkoj”, istaknuo je Miro Kovač.

“Kada je riječ o višegodišnjem financijskom okviru, imat ćemo mogućnost napraviti nešto za sebe, svoje građane, svoje interese. Kada je u pitanju proširenje Unije, moći ćemo toj temi dati poticaj. Morat će se promijeniti politika pregovaranja sa zemljama kandidatkinjama.

Postavili smo se tako da smo počeli normalizirati položaj Hrvatske u svijetu, a sa svim susjedima želimo biti u dobrim odnosima zbog blagostanja naših građana”, rekao je Kovač.

Kada je u pitanju ulazak Srbije u EU, Kovač kaže kako je sve već zapisano.

“Kriteriji su već zapisani, postoji pregovarački okvir, poglavlja, i u njima su zapisani kriteriji, pa i kada je riječ o pravnoj državi, pronalasku nestalih. Sve je to zapisano i bez ispunjenja uvjeta nema napretka. Ako se kriteriji ispune sve će biti u redu.

Mi smo kriterije uspjeli ispregovarati 2016. godine. Milanović je čak tada išao govoriti o beogradskoj čaršiji, pregovarao je s braniteljima, ali s obzirom sve čimbenike, imamo konsenzus o tom pitanju između HDZ-a i SDP-a. Mi smo legalisti, poštujemo što treba napraviti, i vjerujem da će Srbija to ispoštivati i napraviti što treba”, rekao je Kovač, te dodao kako očekuje da će Hrvatska imati učinkovitu, usklađenu i integriranu vanjsku politiku.

Upitan što znači ‘tvrda kohabitacija’ kada je riječ o odnosu Plenkovića i Milanovića, Kovač je kazao kako će svaka strana štiti svoje interese.

“Svatko će štititi svoje interese i svoje poglede na hrvatsku realnost. Mi u HDZ-u imamo svoje, Milanović svoje, no u Ustavu stoji kako sve to treba izgledati, a to je da predsjednik i Vlada oblikuju vanjsku politiku”, rekao je Kovač.

Po pitanju unutarstranačkih izbora u HDZ-u naglasio je kako će se oni provoditi po slovu statuta.

“U HDZ-u imamo državotvorni refleks, uvijek smo pokazali ozbiljnost, a tako ćemo i sada. U statutu stranke, što je pandan Ustavu na državnoj razini, piše i kada je datum izbora. U stranci će biti demokratski izbori.

U izbornoj noći sam samo konstatirao što jest. Realan sam i lojalan član stranke, te sam legalist i poštujem statut. Očekujem da svi budemo legalisti, stranački prijatelji i da zajedno radimo za dobrobit Hrvatske i da svi radimo za HDZ”, rekao je Kovač.

Kada su u pitanju priče o odgodi unutarstranačkih izbora zbog predsjedanja EU-om, a koji bi se trebali dogoditi na proljeće, naglasio je kako je jedino čime se on vodi statut stranke.

“Znam samo za statut HDZ-a, za mene je to jedino što sada postoji. Očekujem da se na središnjem odboru dogodi jedna konkretna i kvalitetna rasprava i analiza rezultata izbora za predsjednika Republike. Ona mora biti podrobna i komparativna. Mi moramo biti kompaktni, jaki i spremni za temeljnu bitku, a to je bitka za hrvatski Sabor. Koliko čujem želi se osigurati stabilnost za predsjedanje EU-om, ali postoji statut HDZ-a i znam što on predviđa.

Na unutarstranačkim izborima imat ćemo neku vrstu referenduma o smjeru stranke. Članstvo će odlučiti kome će pokloniti povjerenje i kakvu politiku želi da se vodi u ime HDZ-a i na državnoj razini”, rekao je Kovač.

Rezultate predsjedničkih izbora nije htio komentirati previše. Kazao je kako će svoju temeljitu analizu iznijeti na središnjem odboru stranke.

“Ugrubo, očito nismo uspjeli mobilizirati sve one birače kojima je HDZ sa svojim kandidatom na prvom mjestu. Milanović je osvojio sada manje glasova od Ive Josipovića na prošlim uizborima, a Josipović je izgubio. Kolinda Grabar-Kitarović je na ovim izborima osvojila 200.000 glasova manje nego na prošlim izborima. Nismo uspjeli mobilizirati birače i morat ćemo poraditi na tome kako te ljude uvjeriti da smo mi kvalitetno rješenje za promjene u Hrvatskoj.

Mnogi su razmišljali o tome da li dati glas našoj kandidatkinji, pokazali smo da naša mašinerija radi jako dobro, puno je poruka išlo jako dobro. HDZ-ovci su na terenu odradili odličan posao, ali ljude je bilo teško uvjeriti da daju svoj glas HDZ-u zbog općih okolnosti.

Ivo Josipović je prije pet godina na izborima platio cijenu za vladu Zorana Milanovića. Mi smo ga ciljano gurali tada u naručje Milanovića. To se dogodilo i ovoga puta. Građani su izbirljivi i ne može ih se lako uvjeriti u nešto. Da smo uvjerili sve one koje smo uvjerili prije pet godina, opet bi osvojili Pantovčak. Danas su bile drukčije okolnosti, drugačija polazna pozicija. Ona je sada branila poziciju, a tada ju je išla osvajati. Sad je veliki test da vjerodostojnom politikom vratimo ljude koje smo izgubili”, kazao je Kovač.

Očekujete li probleme kada je u pitanju desna opcija Miroslava Škore koja najavljuje uključenje?

“Jasno je da će za nas to biti izazov. S jedne strane imamo predsjednika države iz reda SDP-a, iako će on izaći iz stranke, imamo grupaciju s desne strane u režiji Miroslava Škore, koji je osvojio respektabilan broj glasova na izborima. Morat ćemo biti vrlo vješti i one birače koji nam nisu poklonili povjerenje vratiti u svoje okvire. To neće biti bitka protiv nekoga, nego za nešto – vrijednosti, smjer, za stvar, a ne protiv nekoga”, rekao je Miro Kovač.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Danas inauguracija novog predsjednika Republike Zorana Milanovića

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednička inauguracija Zorana Milanovića održat će se na Pantovčaku u utorak, 18. veljače s početkom u 12 sati, kao prva koja neće biti održana na Markovu trgu i s najmanje uzvanika do sada.

Na nju su pozvane 43 osobe u tri kategorije – dužnosnici po funkcijama, međi njima i dvojica bivših predsjednika, obitelj izabranog predsjednika te članovi njegovog izbornog stožera.

Na inauguraciji će uz aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, od dužnosnika biti predsjednik Sabora Gordan Jandroković, potpredsjednici Sabora Milijan Brkić, Željko Reiner, Božo Petrov, Siniša Hajdaš Dončić i Furio Radin, premijer Andrej Plenković i potpredsjednici Vlade Davor Božinović, Damir Krstičević, i Predrag Štromar (Zdravko Marić je na službenom putu), predsjednik Vrhovnoga suda Đuro Sessa te načelnik Glavnog stožera general Mirko Šundov.

Inauguraciji, koja će se održati u svečanoj dvorani na Pantovčaku, nazočit će i dva bivša predsjednika Republike – Stjepan Mesić i Ivo Josipović, Milanovićeva supruga Sanja sa sinovima te Milanovićeva majka Gina, kao i 19 članova izbornoga stožera izabranog predsjednika.

Ceremoniji inauguracije nazočit će predsjednik i suci Ustavnoga suda, izvođači himne te klapa HRM-a “Sveti Juraj”, a na platou ispred Ureda predsjednice/predsjednika na Pantovčaku bit će orkestar HV-a te postroj Počasno-zaštitne bojne.

Sam scenarij inauguracije predviđa dolazak uzvanika u svečanu dvoranu, nakon toga dolazak sudaca Ustavnoga suda, a potom izabranog predsjednika Milanovića sa suprugom.

Inauguracija će početi izvođenjem hrvatske himne koju će otpjevati Josipa Lisac uz klavirsku pratnju Zvjezdana Ružića, a Milanović će prisegu položiti pred predsjednikom Ustavnoga suda Miroslavom Šeparovićem.

Nakon potpisivanja prisege, Milanović će održati govor nakon kojeg će klapa HRM-a “Sveti Juraj” izvesti pjesmu Vice Vukova “Tvoja zemlja”. Slijedi koktel za uzvanike, a primopredaja dužnosti bit će na prvom katu u Uredu predsjednice Republike.

To je prvi puta da inauguracija predsjednika neće biti održana na Trgu sv. Marka, a na njoj neće biti predsjednika stranaka, diplomata ni predstavnika crkve. Milanović, kao i bivši predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović, neće nositi lentu.

Na inauguraciji će biti više novinara nego uzvanika.

Pratit će je čak 66 akreditiranih izvjestitelja. Zajedno sa snimateljima, fotografima, tehničarima, rasvjetljivačima bit će oko 250 akreditiranih osoba iz medija, čime višestruko nadmašuju broj od 40-ak uzvanika.

Milanović je peti predsjednik Republike, a na tu dužnost je izabran 5. siječnja 2020. godine nakon što je u drugom krugu predsjedničkih izbora većinom glasova pobijedio aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković brani vladavinu prava kao temelj ‘Europe koja štiti’

Objavljeno

na

Objavio

Europa treba postići novi konsenzus o tome kako zaštititi svoje građane, a temelj tog konsenzusa treba biti vladavina prava, rekao je u nedjelju hrvatski premijer Andrej Plenković.

Govoreći na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu, ocijenio je da zbog međusobnih razlika među članicama nisu posve ispunjena očekivanja građana da se osjećaju sigurno.

Premijer predsjedavajuće zemlje EU-a drži da novi konsenzus treba graditi na europskim vrijednostima, prvenstveno vladavini prava.

“Vladavina prava je ključni temelj naših vrijednosti”, istaknuo je Plenković. “Demokracija, temeljna prava i vladavina prava se međusobno osnažuju do točke kada jedno bez drugoga ne može postojati”, istaknuo je.

U obranu temelja liberalne demokracije u Europi stala je i nova slovačka predsjednica Zuzana Caputova rekavši da “vladavina prava i duh zakona moraju ostati netaknuti”.

“Samo tada možemo imati Europu koja potpuno štiti. U biti vladavine prava je poštivanje istine”, naglasila je prva žena na čelu te srednjoeuropske države.

Dvoje premijera nije izrijekom spomenulo nijednu zemlju ali članice EU-a Mađarska i Poljska suočene su s kritikama da krše europske vrijednosti i mogle bi ostati bez prava glasa i novca iz europskih fondova.

Vladajuća mađarska stranka Fidesz premijera Viktora Orbana zbog toga je suspendirana u Europskoj pučkoj stranci kojoj pripada Plenkovićev HDZ.

Europa koja štiti bila je tema rasprave u Muenchenu na vodećem svjetskom forumu o međunarodnoj sigurnosnoj politici i jedan je od prioriteta hrvatskog predsjedanja EU-om u prvoj polovini 2020.

Po Plenkovićevim riječima, nove europske smjernice u području slobode, sigurnosti i pravde temeljit će se i na uzajamnom povjerenju, integritetu teritorija te novim tehnologijama i umjetnoj inteligenciji.

Ta će se načela dalje razvijati u novome paktu o migracijama i azilu koji bi Europska komisija trebala predstaviti na proljeće.

“Unatoč međusobnim razlikama, postoji dogovor o ciljevima pakta, prvenstveno o pojednostavljenju sustava azila kako bi se odluke donosile na najučinkovitiji način u interesu svih uključenih osoba”, rekao je Plenković.

“Treba nam organiziranije upravljanje migracijama, s nadzorom u realnom vremenu, ranim upozoravanjem i zajedničkim koordiniranim odgovorom”, dodao je.

Zagreb će se zalagati i za to da Europska agencija za granice i obalnu stražu pomogne zemljama jugoistočne Europe u zaštiti njihovih granica i zaustavljanju ilegalnih tokova prije nego što dođu na granice Unije.

Kao prijetnje koje zahtjevaju zajednički europski odgovor Plenković je naveo i terorizam, cyber napade, hibridno ratovanje, teroristiki sadržaj na internetu, spolno zlostavljanje djece i zaštitu kritične infrastrukture i javnim mjesta. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari