Pratite nas

Intervju

Miro Kovač: Ne vodimo antirusku politiku, to bi bilo štetno za nacionalne interese RH

Objavljeno

na

Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač dao je intervju za Večernji list

Jedna od važnijih poruka Kongresa EPP-a na Malti, na kojem ste sudjelovali, jest borba protiv rastućeg populizma u Europi koji je i doveo do Brexita, no i velike/stare stranke pridonijele su sve većem broju populističkih stranaka?

Kada velike etablirane narodnjačke stranke ne uvažavaju strahove i potrebe stanovništva, kada prelaze preko njih, kada ih ignoriraju, otvara se prostor za djelovanje političkih snaga koje dovode u pitanje postojeći sustav vrijednosti. Tako je došlo do jačanja Alternative za Njemačku. Pazite, u Njemačku je došlo milijun migranata i izbjeglica u manje od godinu dana. To je kao da ih je u Hrvatsku došlo nastaniti se 50.000.

Rješenje se sastoji u bliskosti s građanima, ali ne s cijem manipuliranja njihovim osjećajima. U demokraciji vlast proizlazi iz naroda, to jest iz zajednice slobodnih i ravnopravnih državljana, tako to definira i hrvatski Ustav. Kao izabrani političar, kao zastupnik u Hrvatskom saboru koji odlučuje o uređivanju političkih, pravnih i gospodarskih odnosa u našoj zemlji, dužan sam i želim biti blizak narodu.

Kako komentirate inicijativu o Deklaraciji o zajedničkom jeziku, koja kaže da su hrvatski, srpski, bosanski i crnogorski jezik četiri varijante zajedničkog standardnog jezika?

Inicijativu prvenstveno odlikuju dogmatizam i utopizam, ali i nazadnost jer nas pokušava vratiti 100 godina unatrag. Zato je inicijativa i osuđena na propast. Pa propale su dvije jugoslavenske države i time dva pokušaja stvaranja jugoslavenske nacije i zajedničkog jezika, s time da je u prvoj Jugoslaviji nasilna jugoslavenizacija na srpski način bila puno žešća. A zašto su ti pothvati propali? Zato što su već prije 1918. godine među narodima koji su tvorili prvu Jugoslaviju postojale izražene posebne nacionalne svijesti.

Postojao je hrvatski narod, postojao je hrvatski jezik. Hrvatsko-ugarska nagodba iz 1868. godine sastavljena je na dva jezika, na mađarskom i hrvatskom, ne na nekakvom zajedničkomjeziku.

A i ne vidim da postoje pokušaji da se, primjerice, danski i norveški, bez obzira na jezičnu srodnost i međusobno razumijevanje njihovih govornika, definiraju kao zajednički jezik. Na kraju krajeva, u hrvatskom Ustavu je hrvatski definiran kao službeni jezik i kao takav je jedan od 24 službena jezika Europske unije. Cijela je priča zaista apsurdna.

HDZ-u se prvi put događa da se vrlo otvoreno pokazuje nejedinstvo oko kandidata za gradonačelnika Zagreba, pa Zlatko Hasanbegović i Andrija Hebrang otvoreno podržavaju Brunu Esih. Što mislite, hoće li za njih biti sankcija?

Nemam optiku samobičevanja, moj je pogled logično nacionalan i pragmatičan. HDZ-u je sada na prvom mjestu da, kao na prošlim lokalnim izborima, postigne pobjednički rezultat. To je važno i za stabilnost vlasti na državnoj razini.

Naravno da želimo izborni uspjeh u Zagrebu, ali ne samo u Zagrebu. Hrvatska se sastoji od 20 županija, 128 gradova i 428 općina.

Hasanbegović se profilirao kao najglasniji predstavnik desnog krila HDZ-a, koje Plenković ne drži pod kontrolom, u HDZ-ovu desnicu ubraja se i vas. Koliki je jaz između desnog krila i politike Andreja Plenkovića?

HDZ je narodnjačka, stožerna stranka hrvatskog naroda koja kao takva obuhvaća sve slojeve društva. Neki su HDZ-ovci tradicionalniji, neki konzervativniji, neki liberalniji.

HDZ je jedno, drugo i treće. Upravo u tomu jest snaga HDZ-a. Ako mene pitate kako bih se politički definirao, onda ću vam reći da pripadam cijelom HDZ-u.

Kakva je vaša suradnja s Plenkovićem?

Vrlo korektna.

Vas se, kao i ostale ministre iz Oreškovićeve Vlade, doživljava kao Karamarkova čovjeka, pa samim time svrstava u stranačku opoziciju. Je li vam to opterećenje?

Ne razumijem čime bih trebao biti opterećen, možda time što sam imao priliku sudjelovati u postizanju četiriju uzastopnih pobjeda HDZ-a od 2014. do 2016. godine. Ne, nisam time opterećen, štoviše, time se ponosim. Nisam opterećen ni time što sam dosad surađivao ne samo s Tomislavom Karamarkom nego sa svim predsjednicima HDZ-a, počevši od Franje Tuđmana. To nije opterećenje, to je kvaliteta.

Bivši ste ministar vanjskih poslova, ali vaša politika nije bila toliko antiruski usmjerena kao što je to u Plenkovićevoj Vladi. Je li opravdan toliki strah od Rusa, zagovara ga i EPP?

Ne vidim ništa antiruskog u našoj politici. Toga nema, to bi bilo i štetno za hrvatske nacionalne interese. Rusija je svjetska sila koja ima nuklearno oružje. Neizostavan je partner u rješavanju mnogih svjetskih kriza, tako i u Siriji. Rusija je jedna od svjedokinja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, a kojeg je RH potpisnica.

Međutim, zbog uloge Rusije u ratu u Ukrajini postoje sankcije EU, koje Hrvatska po logici stvari kao zemlja članica provodi. A postoje i sankcije Rusije u odnosu na EU. U našem je, hrvatskom interesu, ali i u interesu cijelog EU, da s Rusijom budemo u političkom dijalogu i pokušamo stvoriti atmosferu uzajamnog povjerenja. U tome će, naravno, ključan biti odnos između SAD-a i Rusije.

Obveza Vlade je da intervenira

Ruske su banke najveći kreditori Agrokora, i vodit će glavnu riječ u njegovu restrukturiranju, nezgodna situacija?

Hrvatska je dio zapadnog svijeta, članica smo Europske unije i NATO-a. A što se gospodarstva tiče, ono je, kao što znamo, globalizirano. Ruskog kapitala ima svuda u svijetu, pa tako i u EU. Uzmimo kao primjer područje energetike da to ilustriramo.

Plinovod Sjeverni tok povezuje Rusiju s Njemačkom zaobilazeći Poljsku. Većinski dioničar Sjevernog toka je ruski Gazprom, ostali suvlasnici su velika poduzeća iz Njemačke, Francuske i Nizozemske.

Ali, koliko god bio važan, Sjeverni tok nije sistemski rizik za Njemačku, Francusku i Nizozemsku. Nasuprot tomu, Agrokor je u Hrvatskoj zbog svoje veličine sistemski rizik. Platežna nesposobnost u slučaju Agrokora dovodi do toga da dobavljači više ne mogu podmiriti dospjele obveze plaćanja. A takva lančana reakcija može proizvesti narušavanje gospodarske i financijske stabilnosti zemlje.

Naravno da vlada, koja ima ustavnu obvezu brinuti se o gospodarskom razvitku zemlje, to mora pratiti i stvoriti mehanizam prevencije i intervencije. Ima pregršt primjera u svijetu kada su vlade zemalja sa socijalno-tržišnim gospodarstvima intervenirale kako bi spriječile gospodarske turbulencije, spasile radna mjesta i zaštitile nacionalne interese, a da to nije bilo na štetu poreznih obveznika.

Miro Kovač: Nema više “regije”, sada se govori o “susjedstvu”

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Davor Ivo Stier ide na HDZ-ovu listu

Objavljeno

na

Objavio

Davor Ivo Stier ipak će se naći na izbornoj listi HDZ-a u sedmoj izbornoj jedinici.

Stier kaže da je najgore što se Hrvatima može dogoditi da se u ovakvoj situaciji stave u ruke SDP-ova Davora Bernardića pa zove desne birače da ne rasipaju glasove.

Nakon unutarstranačkih izbora u HDZ-u, vi ste još jedini “aktivni” iz pokera izazivača koji nisu uspjeli pobijediti Andreja Plenkovića i bit ćete na izbornoj listi?

Unutarstranački izbori zapravo su dokaz snage koju je imao HDZ da ode korak dalje u jačanju unutarstranačke demokracije, puno više nego ostale stranke u Hrvatskoj. Moja je poruka konstantno bila da nakon toga moramo svi zajedno raditi na pobjedi HDZ-a na parlamentarnim izborima. Sada to obećanje želim ispuniti.

Vama aktualni vrh stranke, vidimo, nije uzeo za zlo protukandidaturu, što je valjda normalno. Međutim, drugi su otpali, za njih nije bilo mjesta, evo Penava je i otišao iz HDZ-a?

Mene je predložila županijska organizacija HDZ-a Zagrebačke županije, a liste se tek moraju sastaviti idućih dana. Na središnjim je tijelima stranke da obave taj dio posla.

Prevladava mišljenje da će na izbornim listama HDZ-a manjkati ljudi iz desnog političkog krila i da Plenković tu ima problema u sastavljanju lista. Na izborima 2016. godine takvi su osvajali mnogo glasova. Prijeti li opasnost da sada HDZ prođe lošije jer neće kandidirati takve članove?

HDZ pobjeđuje kada okuplja. Uvijek sam isticao da u HDZ-u treba biti mjesta i za one nešto liberalnije i za one nešto konzervativnije, no ujedinjene kad je riječ o programskim načelima stranke. Uvjeren sam da će tako biti sastavljene i izborne liste. Naravno, to je odluka koju moraju donijeti ljudi koje je članstvo demokratski izabralo da budu u vrhu stranke. No vjerujem da će sastav tih lista pokazati kadrovski i politički potencijal stranke i na ovim parlamentarnim izborima.

Čini li vam se da doživljavamo određeni deja vu? Sjećamo se vašeg stava na predsjedničkim izborima da HDZ-u nije u interesu rat s Miroslavom Škorom, nego sa SDP-om. Nisu uvažili te argumente i znamo kako je završilo, na Pantovčaku je osoba iz SDP-a.

Ova kampanja jasno je definirana i naš je glavni suparnik SDP i lijeva koalicija. E, sada je važno naglasiti i da je realno očekivati da će samo HDZ ili SDP moći dati mandatara. I zato bi svako rasipanje glasova od centra pa nadesno moglo zapravo pomoći SDP-u da prema izbornom sustavu (D’Hondtu) dođe do pozicije da on predlaže mandatara. Zato ću ja učiniti sve što je u mojoj moći da HDZ bude jasan pobjednik ovih parlamentarnih izbora. Biramo zapravo hoćemo li u ovoj situaciji, kada se svijet suočava s najvećom ekonomskom krizom od 1929. godine, za mandatara imati Andreja Plenkovića ili Davora Bernardića. A tu dvojbi nema. S obzirom na iskustvo, spremnost, na vođenje hrvatske Vlade u ovim izazovnim vremenima, Plenković je u velikoj prednosti.

Sada je situacija za desnu opciju čak lošija nego na predsjedničkim izborima jer ovdje postoje tri političke snage koje će se međusobno trošiti – HDZ, Škoro i Most, i tu će sigurno biti dosta tzv. palih glasova.

Očito postoji napetost između Domovinskog pokreta i Mosta, ali ključno je pitanje ovih izbora tko će dati mandatara koji će voditi Hrvatsku u trenutku kada cijeli svijet ulazi u najveću ekonomsku krizu u posljednjih sto godina. Ne bih želio da se u Hrvatskoj dogodi situacija kao na primjer u Španjolskoj, u kojoj su socijalisti pobijedili Pučku stranku i došli na vlast jer su se glasovi demokršćanskih i konzervativnih birača rasipali kod stranaka Ciudadanos i Vox. Danas su ti demokršćanski i konzervativni birači nezadovoljni socijalističkom vladom. Iz tog primjera, ali i iz vlastitog iskustva, na predsjedničkim izborima 2019. moramo izvući pouku.

Jeste li vi ostali u igri djelomično i stoga što bi u skoroj budućnosti shodno rezultatima izbora moglo doći do pregovora sa Škorinom listom, u čemu biste vi mogli imati važnu ulogu s obzirom na to da među vama vlada elementarno povjerenje?

Moja uloga i moja želja jasna je pobjeda HDZ-a na parlamentarnim izborima. To je jedina garancija da ljevica neće imati potpunu dominaciju u političkom sustavu, od Pantovčaka do Banskih dvora. Jasna pobjeda HDZ-a ključna je da Hrvatska brzo nakon izbora dobije snažnu i funkcionalnu vladu koja će se uspješno suočiti s velikim ekonomskim izazovima koji su pred nama, baš kao što se uspješno suočila s koronavirusom.

Dakle, bit će najvažnije dobiti barem zastupničko mjesto više jer će predsjednik Zoran Milanović, koji je na Pantovčak stigao iz lijeve opcije, najprije pozvati SDP da proba sastaviti Vladu ako osvoji najveći pojedinačan broj zastupnika. Ili će se čekati tko prvi skupi 76 ruku?

Sustav funkcionira tako da, ako se glasovi demokršćanskih i konzervativnih birača rasipaju i fragmentiraju, SDP-ova lijeva koalicija može dobiti tzv. rubne mandate i onda biti u poziciji predložiti mandatara za sastavljanje Vlade. Međutim, to se neće dogoditi jer će HDZ ponuditi politiku i kandidate koji mogu dobiti većinsku potporu hrvatskih ljudi na parlamentarnim izborima.

Je li se uopće trebalo dogoditi da HDZ sam sebe zapravo hendikepira odbacivanjem desnog krila i stigne li se to još zakrpati putem izbornih lista?

HDZ će i dalje imati potrebnu širinu da okupi većinu hrvatskih ljudi. Ako se pod desnim misli na očuvanje nacionalnog identiteta i suvereniteta, HDZ se tu ne da natkriliti nikome. Tu su rezultati razborite i uspješne državotvorne politike, a ne samo retorika. Na tragu Tuđmanova inauguracijskog govora 30. svibnja 1990. godine, hrvatski suverenitet osnažujemo jačanjem pozicija u Europi, a ne protiv EU i NATO-ova saveza. Ovih deset milijardi eura koje je Hrvatska osigurala u Europi za suočavanje s ekonomskim posljedicama koronavirusa samo su jedan konkretan primjer suvremene suverenističke i državotvorne politike na djelu. Primjer politike HDZ-a nasuprot dokazanoj nesposobnosti bivše SDP-ove Vlade u korištenju fondova EU. Isto tako i primjer demokršćanske politike, jer nasuprot i socijalistima i radikalnoj desnici kršćanska se demokracija zauzima za jačanje nacionalnih država koje će u slobodnoj i ujedinjenoj Europi primijeniti logiku suradnje umjesto sukoba.

Uspješno upravljanje koronakrizom i sprečavanje da hrvatsko gospodarstvo padne u ambis – hoće li to biti dovoljno da birači to nagrade, hoće li se toga birači sjetiti kada budu glasali ili Plenkoviću prijeti sudbina Churchilla?

Hrvatski ljudi cijene uspjeh Vlade u borbi protiv pandemije koronavirusa, ali time nisu riješeni svi izazovi. Ne smijemo se zavaravati, pred nama je razdoblje koje traži državotvornu i razboritu politiku koja najprije mora obraniti, a onda i obnoviti hrvatsku ekonomiju. Sjetimo se posljednje velike globalne recesije prije desetak godina i kako su se druge europske države oporavljale dok smo mi padali tijekom SDP-ove Vlade. Hrvatski će građani 5. srpnja morati odlučiti hoće li vođenje države povjeriti Plenkoviću ili Bernardiću. Znam da ima građana koji su nezadovoljni nekim aspektima rada naše Vlade. Ni ja se nisam u svemu slagao s vrhom svoje stranke. Međutim, bio bih neodgovoran kad bih umanjio ili zanemario važnost ovog trenutka za Hrvatsku i njezinu budućnost. Hrvatska nema vremena za eksperimente. Sasvim sigurno ne u ovim okolnostima. Zato ću učiniti sve što mogu da HDZ pobijedi na izborima.

Jesu li za HDZ otežavajuća okolnost afere s palim ministrima, kao i ova aktualna vezana za uhićenja viđenijih HDZ-ovaca u državnom aparatu? Kako će se ova posljednja uhićenja odraziti na vaše birače, pozitivno ili negativno?

Uvijek je dobro vrijeme za borbu protiv korupcije, bez obzira na to kako se uhićenja mogu odraziti na mišljenje birača. U prvom redu mora biti interes države, a tek onda stranke. A poruka da nema nedodirljivih pokazuje privrženost Vlade jačanju pravne države. Vjerujem da hrvatski ljudi to cijene i očekuju nastavak borbe protiv korupcije i klijentelizma.

Baš ste vi godinama bili poznati po naglašavanju borbe protiv klijentelizma i korupcije u stranci i čak se taj vaš stav doživljavao kao jedan od razloga što ste lošije prošli na unutarstranačkim izborima. No izgleda da ste bili u pravu kad ste tražili borbu protiv korupcije.

Kad sam napisao “Novu hrvatsku paradigmu” i tijekom svih mojih javnih nastupa, uvijek sam naglašavao da su i klijentelizam i korupcija društveni problem. Ne tek problem jedne političke grupacije nego uistinu cijelog društva. I da se ti problemi moraju riješiti strukturno. Ova sadašnja antikorupcijska akcija u sektoru energetike pokazuje da se pravna država bori i obračunava s kriminalom i to treba pozdraviti.

Pitanje je bilo i jeste li zadovoljni što ste očito bili u pravu kad ste upozoravali na klijentelizam i korupciju?

Energetika je strateški sektor za državu koji umnogome određuje njenu geopolitičku poziciju. Korupcija i klijentelizam nisu dopustivi nigdje, ali posebno su opasni u tako osjetljivom sektoru, jer se preko njega može utjecati na strateško usmjerenje zemlje. Stoga ne bi bilo razborito da ovu antikorupcijsku akciju gledam u kontekstu neke osobne satisfakcije. Nisam za nju zaslužan ili odgovoran. Prije bih rekao da je ona dodatni razlog za moj angažman u potpori HDZ-u na ovim izborima, a povrh toga u izgradnji hrvatske države koja će biti čvrsto usidrena na političkom Zapadu.

Je li vam itko u stranci rekao: “Stier, bio si u pravu”?

To nije potrebno.

Jeste li unutar vrha stranke i s Plenkovićem razgovarali o tome na što će se HDZ orijentirati u drugom mandatu osvojite li opet vlast?

Obrana i obnova hrvatske ekonomije bit će glavna zadaća u ovoj situaciji bez presedana u svjetskoj povijesti. HDZ je u tom smislu instrument za uspjeh hrvatske države, kao što je bio i alat za njeno stvaranje. Prava pokretačka snaga u našim je ljudima i vjerujem da oni žele učinkovitu vlast, a ne eksperimente, ideološke podjele i stagnaciju koju smo imali za vrijeme vladavine SDP-a. Zato gledam s optimizmom ne samo na sljedeće parlamentarne izbore nego i na budućnost Hrvatske,  rekao je Stier za Večernji list.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Ministar financija neizravno potvrdio da će biti na HDZ-ovoj listi

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić u četvrtak navečer je bio gost RTL-a Danas u kojem je objasnio kome će ići prve milijarde eura iz Fonda solidarnosti Europske unije za potporu gospodarstvu, koliko ljudi danas ovisi o državnom proračunu, a bilo je riječi i o nadolazećim parlamentarnim izborima.

Na pitanje ima li Hrvatska plan kome bi išle prve milijarde, Marić je odgovorio: “Ima i mora ga biti”.

– Sjećate se kada je izbila korona, onda smo razgovarali o našim mjerama i jesmo li ih donijeli na vrijeme, kasnimo li i slično. Dakle, fokusirali smo se na kratki rok, odnosno da treba spasiti radna mjesta i osigurati likvidnost za funkcioniranje cijelog sustava, države i njenih institucija i gospodarstva. No, tada smo rekli i da treba razmišljati o onom danu poslije, kada krenu relaksacije mjera, rekao je Marić.

– Sada imamo jedan zaista izdašan financijski okvir koji nam kao zemlji članici daje jedan prostor da se na adekvatan način sve to skupa pripremi i da se izvori sredstava iskoriste na najbolji mogući način, poručio je Marić.

Na konkretno pitanje kamo i kome bi išle te prve milijarde, ministar Marić je kazao da su to s jedne strane javne investicije i sektor države “koji daje jedan okvir, horizontalni za sve”.

– S druge strane, to su poticaji poglavito privatnim investicijama. One su uvijek te koje bi trebale biti ključ svakog gospodarskog, ne samo oporavka, nego i rasta, kazao je ministar financija.

– Još jedna vrlo važna stvar je da ovo nije samo Fond oporavka, nego i otpornosti. Moramo računati s tim da je moguće da, ne možda virus, nego bilo kakva druga kriza, opet u budućnosti dođe, upozorava Marić.

Ističe da ova Europska komisija snažno propagira zelenu i održivu ekonomiju te da su to stvari na koje i Hrvatska treba staviti naglasak.

– Dobro je da je u ovome planu oporavka i samom fondu predviđen značajan dio sredstava koji bi išao i prema malim i srednjim poduzetnicima, ali i općenito prema sektoru poduzetništva. Bilo u obliku bespovratnih sredstava ili povoljnih zajmova uz jamstva Europske investicijske banke i Europskog investicijskog fonda. To je ono što se stvara kao ključ cijele ove priče jer u konačnici koliko god smo danas možda svi fokusirani na sustav zdravstva, obrazovanja, digitalne transformacije države i javne uprave i slično, ne možemo zanemariti gospodarstvo koje je kralježnica države, kazao je Marić.

Potvrđuje da su svibanjski porezni prihodi na razini polovine prošlogodišnjih, a da su doprinosi 25 posto niži.

Na komentar SDP-ovca Borisa Lalovca da bi manjak tijekom ljeta mogao biti 15 milijardi kuna, Marić je kazao da je to procjena bez punog saznanja o tome kako će se odvijati kriza.

– Kada smo predstavljali rebalans proračuna, za ovu godinu je naša procjena bila negdje 23 milijarde kuna manje poreznih prihoda nego je bilo originalno planirano. No i tada smo rekli da sve ovisi o razvoju situacije. Imali smo neke naše interne scenarije koje smo kao prepostavke uzimali u makroekonomski model koji su, između ostalog, podrazumijevali neku dinamiku relaksacije, kaže Marić te dodaje da sada praktički dolazimo u sferu da smo otvorili sve što je bilo zatvoreno.

O državnom proračunu, kaže ministar, danas ovisi 250.000 zaposlenih, 1,1 milijun umirovljenika i sada gotovo 600.000 na Vladinim mjerama pomoći.

– No, najvažnije je da smo javne financije uspjeli staviti pod kontrolu i konsolidirati i uravnotežiti. Imali smo i viškove tri godine zaredom. Tako da kada se dogodila ova kriza proračun je mogao i može podnijeti ovakve velike šokove. Zaista govorimo o velikim brojkama, kaže Marić za RTL Danas.

Misli da je opravdao povjerenje koje je dobio i od HDZ-a i od birača na prošlim izborima. Nije htio nedvojbeno potvrditi da će biti na HDZ-ovoj listi, ali poslao je znakovitu poruku.

– Smatram da su idući izbori za nas koji smo obnašali funkcije izvršne vlasti, svojevrsno podnošenje računa. Da vidimo jesmo li opravdali to povjerenje, zaključuje Marić koji nije htio nagađati vidi li se kao ministar financija ako Plenković dobije drugi mandat.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari