Pratite nas

Intervju

Miro Kovač: Ne vodimo antirusku politiku, to bi bilo štetno za nacionalne interese RH

Objavljeno

na

Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač dao je intervju za Večernji list

Jedna od važnijih poruka Kongresa EPP-a na Malti, na kojem ste sudjelovali, jest borba protiv rastućeg populizma u Europi koji je i doveo do Brexita, no i velike/stare stranke pridonijele su sve većem broju populističkih stranaka?

Kada velike etablirane narodnjačke stranke ne uvažavaju strahove i potrebe stanovništva, kada prelaze preko njih, kada ih ignoriraju, otvara se prostor za djelovanje političkih snaga koje dovode u pitanje postojeći sustav vrijednosti. Tako je došlo do jačanja Alternative za Njemačku. Pazite, u Njemačku je došlo milijun migranata i izbjeglica u manje od godinu dana. To je kao da ih je u Hrvatsku došlo nastaniti se 50.000.

Rješenje se sastoji u bliskosti s građanima, ali ne s cijem manipuliranja njihovim osjećajima. U demokraciji vlast proizlazi iz naroda, to jest iz zajednice slobodnih i ravnopravnih državljana, tako to definira i hrvatski Ustav. Kao izabrani političar, kao zastupnik u Hrvatskom saboru koji odlučuje o uređivanju političkih, pravnih i gospodarskih odnosa u našoj zemlji, dužan sam i želim biti blizak narodu.

Kako komentirate inicijativu o Deklaraciji o zajedničkom jeziku, koja kaže da su hrvatski, srpski, bosanski i crnogorski jezik četiri varijante zajedničkog standardnog jezika?

Inicijativu prvenstveno odlikuju dogmatizam i utopizam, ali i nazadnost jer nas pokušava vratiti 100 godina unatrag. Zato je inicijativa i osuđena na propast. Pa propale su dvije jugoslavenske države i time dva pokušaja stvaranja jugoslavenske nacije i zajedničkog jezika, s time da je u prvoj Jugoslaviji nasilna jugoslavenizacija na srpski način bila puno žešća. A zašto su ti pothvati propali? Zato što su već prije 1918. godine među narodima koji su tvorili prvu Jugoslaviju postojale izražene posebne nacionalne svijesti.

Postojao je hrvatski narod, postojao je hrvatski jezik. Hrvatsko-ugarska nagodba iz 1868. godine sastavljena je na dva jezika, na mađarskom i hrvatskom, ne na nekakvom zajedničkomjeziku.

A i ne vidim da postoje pokušaji da se, primjerice, danski i norveški, bez obzira na jezičnu srodnost i međusobno razumijevanje njihovih govornika, definiraju kao zajednički jezik. Na kraju krajeva, u hrvatskom Ustavu je hrvatski definiran kao službeni jezik i kao takav je jedan od 24 službena jezika Europske unije. Cijela je priča zaista apsurdna.

HDZ-u se prvi put događa da se vrlo otvoreno pokazuje nejedinstvo oko kandidata za gradonačelnika Zagreba, pa Zlatko Hasanbegović i Andrija Hebrang otvoreno podržavaju Brunu Esih. Što mislite, hoće li za njih biti sankcija?

Nemam optiku samobičevanja, moj je pogled logično nacionalan i pragmatičan. HDZ-u je sada na prvom mjestu da, kao na prošlim lokalnim izborima, postigne pobjednički rezultat. To je važno i za stabilnost vlasti na državnoj razini.

Naravno da želimo izborni uspjeh u Zagrebu, ali ne samo u Zagrebu. Hrvatska se sastoji od 20 županija, 128 gradova i 428 općina.

Hasanbegović se profilirao kao najglasniji predstavnik desnog krila HDZ-a, koje Plenković ne drži pod kontrolom, u HDZ-ovu desnicu ubraja se i vas. Koliki je jaz između desnog krila i politike Andreja Plenkovića?

HDZ je narodnjačka, stožerna stranka hrvatskog naroda koja kao takva obuhvaća sve slojeve društva. Neki su HDZ-ovci tradicionalniji, neki konzervativniji, neki liberalniji.

HDZ je jedno, drugo i treće. Upravo u tomu jest snaga HDZ-a. Ako mene pitate kako bih se politički definirao, onda ću vam reći da pripadam cijelom HDZ-u.

Kakva je vaša suradnja s Plenkovićem?

Vrlo korektna.

Vas se, kao i ostale ministre iz Oreškovićeve Vlade, doživljava kao Karamarkova čovjeka, pa samim time svrstava u stranačku opoziciju. Je li vam to opterećenje?

Ne razumijem čime bih trebao biti opterećen, možda time što sam imao priliku sudjelovati u postizanju četiriju uzastopnih pobjeda HDZ-a od 2014. do 2016. godine. Ne, nisam time opterećen, štoviše, time se ponosim. Nisam opterećen ni time što sam dosad surađivao ne samo s Tomislavom Karamarkom nego sa svim predsjednicima HDZ-a, počevši od Franje Tuđmana. To nije opterećenje, to je kvaliteta.

Bivši ste ministar vanjskih poslova, ali vaša politika nije bila toliko antiruski usmjerena kao što je to u Plenkovićevoj Vladi. Je li opravdan toliki strah od Rusa, zagovara ga i EPP?

Ne vidim ništa antiruskog u našoj politici. Toga nema, to bi bilo i štetno za hrvatske nacionalne interese. Rusija je svjetska sila koja ima nuklearno oružje. Neizostavan je partner u rješavanju mnogih svjetskih kriza, tako i u Siriji. Rusija je jedna od svjedokinja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, a kojeg je RH potpisnica.

Međutim, zbog uloge Rusije u ratu u Ukrajini postoje sankcije EU, koje Hrvatska po logici stvari kao zemlja članica provodi. A postoje i sankcije Rusije u odnosu na EU. U našem je, hrvatskom interesu, ali i u interesu cijelog EU, da s Rusijom budemo u političkom dijalogu i pokušamo stvoriti atmosferu uzajamnog povjerenja. U tome će, naravno, ključan biti odnos između SAD-a i Rusije.

Obveza Vlade je da intervenira

Ruske su banke najveći kreditori Agrokora, i vodit će glavnu riječ u njegovu restrukturiranju, nezgodna situacija?

Hrvatska je dio zapadnog svijeta, članica smo Europske unije i NATO-a. A što se gospodarstva tiče, ono je, kao što znamo, globalizirano. Ruskog kapitala ima svuda u svijetu, pa tako i u EU. Uzmimo kao primjer područje energetike da to ilustriramo.

Plinovod Sjeverni tok povezuje Rusiju s Njemačkom zaobilazeći Poljsku. Većinski dioničar Sjevernog toka je ruski Gazprom, ostali suvlasnici su velika poduzeća iz Njemačke, Francuske i Nizozemske.

Ali, koliko god bio važan, Sjeverni tok nije sistemski rizik za Njemačku, Francusku i Nizozemsku. Nasuprot tomu, Agrokor je u Hrvatskoj zbog svoje veličine sistemski rizik. Platežna nesposobnost u slučaju Agrokora dovodi do toga da dobavljači više ne mogu podmiriti dospjele obveze plaćanja. A takva lančana reakcija može proizvesti narušavanje gospodarske i financijske stabilnosti zemlje.

Naravno da vlada, koja ima ustavnu obvezu brinuti se o gospodarskom razvitku zemlje, to mora pratiti i stvoriti mehanizam prevencije i intervencije. Ima pregršt primjera u svijetu kada su vlade zemalja sa socijalno-tržišnim gospodarstvima intervenirale kako bi spriječile gospodarske turbulencije, spasile radna mjesta i zaštitile nacionalne interese, a da to nije bilo na štetu poreznih obveznika.

Miro Kovač: Nema više “regije”, sada se govori o “susjedstvu”

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Kolinda Grabar-Kitarović – ‘Navijat ću u kockicama i ako ne budem predsjednica’

Objavljeno

na

Objavio

Portal njemačke inicijative Lica demokracije (Faces of Democracy) objavio je danas veliki intervju s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović u kojem je ona ponovila svoju poznatu tvrdnju kako je demokraciju sanjala još dok je, kao djevojčica, odrastala u komunističkoj Jugoslaviji.

– Sjećam se koliko sam, kao djevojčica koja je odrastala u komunističkoj Jugoslaviji, čeznula za demokracijom. Željela sam pobjeći od opresije, nedostatka slobode i manjka prava na osobni izbor. To me motiviralo da postanem studentica na razmjeni u Sjedinjenim Američkim Državama. Kada sam se vratila, bilo mi je još teže prihvatiti sustav promašenih ekonomskih politika, nedostatak vrijednosti, nedostatak poštovanja i demokratskih institucija te nejednakost građana pred državom i zakonom. Tada sam se pridružila pokretu za nezavisnost Hrvatske koja je željela postati dijelom obitelji demokratskih zemalja – rekla je Grabar-Kitarović za Faces of Democracy.

Ulazak u Schengen i Eurozonu su prioriteti

Predsjednica je istaknula kako najvažnijim europskim postignućima smatra mir, slobodu, demokraciju, jednakost i ljudska prava.

– Lako je slobodu koja nam je dana uzeti zdravo za gotovo. Lako je zaboraviti snažnu želju zemalja iza takozvane Željezne zavjese, iza visokog zida koji je razdvajao Europu, da postanu dijelom slobodnog svijeta. Ali ta nas je želja vodila i ohrabrivala u borbi za demokraciju. Hrvatska se toga dobro sjeća, a moje osobno iskustvo učinilo je da mnogo više poštujem demokraciju i demokratske vrijednosti. Kao zemlja koja je imala tešku povijest, komunizam i rat kojim je morala steći svoju slobodu, mi itekako cijenimo mir, slobodu, demokraciju, prosperitet i stabilnost – rekla je Kolinda Grabar-Kitarović.

U nastavku je komentirala i predstojeće hrvatsko predsjedanje Europskom Unijom u prvoj polovici 2020., odgovarajući na pitanje što je s ulaskom u Eurozonu te u Schengen.

– Ulazak u Schengen i Eurozonu neki su od naših nacionalnih prioriteta na kojima ćemo raditi u narednom periodu, a na globalnoj razini smo spremni započeti proces pridruživanja OECD-u. Tijekom hrvatskog predsjedanja Unijom fokusirat ćemo se na rast i razvoj, naročito mladih, energetiku, prijevoz, digitalizaciju, te na osnaživanje sigurnosti naših građana. Trudit ćemo se učiniti vidljivima naše politike u kojima možemo demonstrirati svoj “know-how”, poput turizma i pomorstva. Naš je cilj i proširenje Europske Unije, ili – kako ja to volim zvati – njena konsolidacija. Stoga ćemo dvadeset i dvije godine nakon prvog Zagreb summita održati EU-WB summit u svibnju iduće godine, kako bismo vidjeli i proširili perspektive zemalja Jugoistočne Europe – kazala je hrvatska predsjednica.

‘Val iseljavanja je usporio’

Osvrnula se i na hrvatsko članstvo u NATO savezu komentiravši kako je NATO desetljećima ključni stup euroatlantske sigurnosti.

– U našem su okruženju izazovi nestabilnosti koji se protežu od juga do istoka, bilo da se radi o tradicionalnim opasnostima ili novim sigurnosnim izazovima poput hibridnih prijetnji, terorizma, ekstremizma ili nekontrolirane migracije masa. U takvim okolnostima važnost NATO-a za Europu i Hrvatsku, za sigurnost i stabilnost, ostaje neupitna. Hrvatska predanost NATO-u rezultat je želje za postizanjem europskih ciljeva – slobode i mira. To smo dokazali svojim aktivnim sudjelovanjem u svim većim NATO-ovim misijama i operacijama, u Afganistanu, Kosovu i na Mediteranu, kao i u akciji Forward Presence u Litvi i Poljskoj – pojasnila je predsjednica.

Iako je načelno podržala osnivanje europskih sigurnosnih snaga, Grabar-Kitarović rekla je kako smatra da će NATO ostati ključnim elementom europske sigurnosti.

Novinar u pitanju ističe i problem iseljavanja s kojima se Hrvatska suočava, navodeći bez citiranja izvora podatak o 50 tisuća iseljenih iz Hrvatske, od kojih mnogo odlazi baš u Njemačku. Stoga ga je zanimalo kako predsjednica namjerava zaustaviti taj odljev mozgova.

– Odljev mozgova prisutan je kao posljedica našeg ulaska u EU. Sve nove zemlje članice iskusile su taj fenomen. Demografija je visoko na mojoj agendi kao predsjednice od početka mandata. Hrvatska ima talentirane i obrazovane mlade ljude koji dobro prolaze na tržištu rada širom Europe. Uvjerena sam da se postupak iseljavanja usporava, no pred nama je još mnogo posla. Važno je da usvojimo politike koje će mlade zadržati u Hrvatskoj. Povećanje broja radnih mjesta i rast BDP-a u kombinaciji sa specifičnim, ciljanim mjerama za mlade krucijalni su u ovom trenutku. Također, moramo početi stimulirati povratak naših nedavnih iseljenika – rekla je predsjednica.

Navela je i kako je Hrvatska zemlja jednakosti po spolu.

– Mi smo jedna od samo četiri od 193 zemlje članice UN-a na svijetu koja ima ženu na čelu države izabranu voljom naroda. Imali smo ženu premijerku, ministrice vanjskih poslova, obrane… Ponosna sam što sam nedavno preuzela predsjedavajuće mjesto u Vijeću žena lidera (CWWL), jedine organizacije na svijetu koja okuplja sadašnje i bivše predsjednice država i vlade. U Hrvatskoj je rodna ravnopravnost zacrtana Ustavom kao jedna od najvažnijih ustavnih vrijednosti. Imamo čitav raspon institucionalnih mehanizama kojima štitimo građane od diskriminacije temeljene na spolu kao i od svih oblika obiteljskog nasilja. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja na svijetu koja ima Pučku pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova. Naš posao nije gotov sve dok nije postignuta puna ravnopravnost spolova, u Europi i u cijelom svijetu – rekla je.

‘Navijat ću u kockicama i ako ne budem predsjednica’

Predsjednica je podsjetila da je hrvatska zahvaljujući poduzetim mjerama povećala broj žena poduzetnica za 23 posto u proteklih 15 godina. Imamo manju razliku u plaćama između muškaraca i žene nego što je to europski prosjek (10 posto u odnosu na europskih 16 posto). Od 2003. 344 žene iz Hrvatske sudjelovale su u mirovnim misijama i operacijama diljem svijeta. Naravno, mislim da nema dana kada ne primijetim barem neki oblik diskriminacije, rodnih stereotipa i jezika koji je na granici govora mržnje – istaknula je Grabar-Kitarović.

Portal Faces of Democracy podsjeća da je predsjednica “osvojila srca ljudi diljem svijeta” kao vatrena navijačica tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji. Stoga ih je zanimalo hoće li i na prvenstvu u Kataru osvanuti u kockicama ako osvoji drugi predsjednički mandat.

– Prvo moram još jednom reći koliko sam, neizmjerno ponosna na našu reprezentaciju i povijesno drugo mjesto na SP-u u Rusiji. Ponosna sam na način kojim su igrali, ali i na njihovu strast te srce koje su ostavili na terenu. Ponosna sam i na ljude u Hrvatskoj, njihov osjećaj ponosa, zajedništva, pripadnosti i ljubavi prema Hrvatskoj, što se tih dana moglo osjetiti u cijeloj zemlji. Naravno da se tome nadam i u Kataru. Bila predsjednica ili ne, sigurno ću u kockastom dresu navijati za Hrvatsku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Škoro misli ozbiljno!? – ‘Neću bježati od odgovornosti ako to moj narod traži od mene’

Objavljeno

na

Objavio

Miroslav Škoro misli ozbiljno. To je dojam koji se stekne kada dva sata s ovim estradnim umjetnikom razgovarate o njegovoj mogućoj predsjedničkoj kandidaturi. Na nedavnoj HRT-ovoj izbornoj anketi osvojio je 9 posto glasova, a da nitko nije ni znao da bi on mogao ući u bitku za Pantovčak, piše JutarnjiList.

Škoro još uvijek ne otkriva hoće li se uistinu upustiti u utrku protiv aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i najvjerojatnije bivšeg premijera Zorana Milanovića, no sudeći prema njegovim odgovorima, to je zapravo vrlo izgledno. I vrlo je jasno tko ga gura i čijoj se potpori nada ovaj pjevač, doktor znanosti, narodni zabavljač s fakultetskim diplomama iz građevine i ekonomije, televizijski voditelj, nekadašnji član HDZ-a na čijoj je listi 2008. izabran u Sabor i koji je još 90-ih obavljao dužnost generalnog konzula u Mađarskoj.

Koliko je ovo ozbiljno?

– U životu je sve ozbiljno. U sve što radim ulazim ozbiljno i volio bih da ljudi onda to shvate tako. Baš kao što to shvaća moja publika. Ne volim površnost ni kad su u pitanju moje pjesme, moji koncerti ili moji studenti.

No mnogi vas smatraju neozbiljnim.

– Znate, uvijek je sve pitanje forme i sadržaja. Vodim se temeljnim vrijednostima koje sam popio s majčinim mlijekom. Ne rasuđujem ljude po članskim iskaznicama, izgledu, obrazovanju, vjeri, naciji, po onome što čujem o njima, nego na temelju vlastitog dojma i sposobnosti. Stvar je tog sadržaja i forme. Ja taj sadržaj, neke ozbiljne stvari ponekad zapakiram u neku zafrkanciju, neku ironiju, no to je već stvar forme i mog karaktera. Takav sam. Kao što je takav bio moj otac, posebno moj stric Pero, pa moj djed i brat od mog djeda, čuveni stric Andrija. Za njega kažu da je bio zafrkant, ali mudar zafrkant. On kada bi nešto okrenuo na šalu, trebalo bi dva, tri puta okrenuti i vidjeti što se nalazi ispod kamena. Ovo je ozbiljno, no trebalo bi dva, tri puta okrenuti kamen da se vidi što se nalazi ispod kamena. Bez ikakve primisli, bez fige u džepu.

Golica li vas ta mogućnost da početkom sljedeće godine stanete na Trg svetog Marka i krenete čitati ‘prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda…’.

– Sviđa mi se riječ golica. No nisam razmišljao ni približno tako daleko. Dapače, do prije neki dan nisam uopće ozbiljno razmišljao o mogućnosti kandidature. Puno toga bih se trebao odreći i žrtvovati da bih radio posao u kojem znam da će mi raditi sve ono što će mi raditi. A opet, nisam od onih koji će bježati od odgovornosti ako to moj narod traži od mene, kazao je Škoro, piše JutarnjiList.

Thompson o Škori kao predsjedničkom kandidatu i bi li se možda i on kandidirao

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari