Pratite nas

Komentar

Miro Kovač: SDP strančari i svrstava se na slovensku stranu

Objavljeno

na

Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač optužio je u subotu SDP za “strančarenje” i svrstavanje na slovensku stranu nakon što su oporbeni zastupnici ocijenili da je suodgovoran za propuste oko prekida granične arbitraže sa Slovenijom zbog čega je Hrvatska dovedena u izrazito loš položaj.

SDP-ovci smatraju da je Arbitražni sporazum formalno i dalje na snazi, što tvrdi i službena Ljubljana, jer sadašnja i bivša vlada u kojoj je Kovač bio ministar nisu pokrenule postupak mirenja pred glavnim tajnikom UN-a, što je pogreška koja bi mogla Hrvatsku skupo koštati, prenijeli su hrvatski mediji.

“Ne želim vjerovati da kolege iz SDP-a u ovom pitanju od životnog nacionalnog interesa imaju namjeru stati na stranu argumentacije slovenske strane”, rekao je Kovač Hini.

“Nacionalni interes je iznad svega i ne smije biti predmet strančarenja”, dodao je Kovač, visoki dužnosnik vladajućeg HDZ-a i predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku.

Dužnosnica hrvatskog ministarstva vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić također je odbacila tvrdnje SDP-a, rekavši da je Hrvatska učinila sve što je bilo potrebno za izlazak iz arbitražnog postupka sa Slovenijom, a mehanizam mirenja pod okriljem UN-a može se, ali i ne mora pokrenuti.

I hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo-Stier istaknuo je da je izlazeći iz sporazuma sa Slovenijom Hrvatska učinila sve što je bilo potrebno u skladu s Bečkom konvencijom, ali ne i pokušaj medijacije koja prema konvenciji nije nužna.

Kovač kaže da je vlada u njegovom ministarskom mandatu slovenskoj strani nudila bilateralne pregovore za rješavanje graničnog spora, na isti način na koji su ga riješile Njemačka i Nizozemska te Rusija i Norveška. Također ističe da je ispitala mogućnost rješavanja graničnog sporazuma na temelju međunarodnog prava, pred međunarodnim sudovima.

“Na sve to se slovenska strana, nažalost, oglušila. Inzistirala je na arbitražnom sporazumu, iz kojeg je Hrvatska zbog njegove nepovratne kompromitacije, na temelju jednoglasnog zaključka Hrvatskog sabora, morala izaći”, rekao je Kovač.

Hrvatski sabor je krajem srpnja 2015. donio odluku o povlačenju iz arbitražnog sporazuma koji su dvije zemlje potpisale 2009., a Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rješavanju spora. Unatoč tome, Arbitražni sud u Den Haagu je krajem travnja objavio da je postupak završen i da će odluku o graničnom sporu između Hrvatske i Slovenije objaviti za nekoliko mjeseci.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Drago Krpina: S ‘ustašom’ Mesićem sam prvi put slušao i pjevao ‘Bojnu Čavoglave’

Objavljeno

na

Objavio

Žestina kojom lijevi čuvari „istine“ u Hrvatskoj talambasaju i tuku po jezičnom izričaju „ZA DOM SPREMNI“ koji se, kao njezin integralni dio, pojavljuje u pjesmi Marka Perkovića Thompsona „BOJNA ČAVOGLAVE“, nastaloj na vrhuncu velikosrpske agresije na Hrvatsku, zvuči pomalo nadrealno.
Kad bi se sastavljala antologija hrvatskih domoljubnih pjesama nastalih za Domovinskog rata, a koje su imale golemi motivirajući učinak na hrvatske branitelje, svaki neutralan satavljač takve antologije nesumnjivo bi „BOJNU ČAVOGLAVE“ stavio u sam njezin vrh.

Ne mogu se sjetiti da je do OLUJE itko u Hrvatskoj osporavao tekst ove legendarne pjesme koja je snažno obilježila veličanstveni boj hrvatski branitelja protiv zločinačkih velikosrpskih osvajača.

Ne sjećam se ni da je predsjednik Tuđman, čija su stajališta o događajima u Drugom svjetskom ratu hrvatskoj javnosti dobro poznata, ikad izrekao i jednu primjedbu u svezi s tekstom ove neponovljive pjesme.

S tom pjesmom na usnama, hrvatski su branitelji neustrašivo podnosili udare, u početku neusporedivo nadmoćnijeg, neprijatelja, pjevali su je kad su ponekad bili prisiljeni na uzmicanje, s njom su kretali u male i velike pobjedničke podvige, s njom su ispraćali svoje poginule suborce i prikupljali snage za konačne pobjedničke akcije BLJESAK I OLUJU.

Uz „BOJNU ČAVOGLAVE“ branjen je Vukovar i Škabrnja, Osijek i Dubrovnik, Vinkovci i Zadar, Gospić i Šibenik ….
Gotovo trideset godina poslije, nesalomljivi lijevi ideološki batinaši, vratili se starim svojim navadama; propisivati Hrvatima što smiju a što ne smiju pjevati.
Ipak, valja primjetiti da u tom njihovom ideološkom džihadu ima nešto izrazito dobro. Naime, poznato je da su sve vrste zabrana u Hrvata budila još veći prkos. I u ona olovna jugokomunistička vremena, upravo za to jer je to bilo zabranjeno, pjevali su Vilu velebita, Ustani bane Jelačiću, Još Hrvatska ni propala, Marijane, Marijane … unatoč tomu što se za takv „zlodjela“ pouzdano završavalo u zatvor.

Posve je jasno da će napori aktualne“ ideološke milicije“ BOJNU ČAVOGLAVE“ učiniti još popularnijom i da će njezino trajanje u hrvatskom nacionalnom i povijesnom pamćenju učiniti postojanim i trajnim.

Jesmo li na korak do nauma da se u okviru revolucionarnih zamisli velike reformatorice hrvatskog školstva reformira i hrvatska abeceda tako da se iz nje isključi slovo U jer su ga, eto, ustaše koristile kao svoj simbol?!
Kao zanimljivost pada mi na pamet zgoda u kojoj sam prvi put čuo ovu nezaboravnu pjesmu, koja je, kao rijetko koja druga, obilježila Domovinski rat.
Ondašnji „ustaša“ Stipe Mesić bio je na dužnosti predsjednika Izvršnog odbora HDZ-a. Ja sam mu bio zamjenik. Često smo zajedno krstarili Hrvatskom. Vozili smo se, ako se dobro sjećam, prema Križevcima. S radija je emitirana nekakva glazba koja „ustaši“ Mesiću nije baš bila po volji. Mašio se za džep i izvadio iz njega audio kasetu, rekavši vozaču: „Gasi to, stavi ovu kasetu, pa ćeš čuti što je prava glazba“. Vozač je poslušno ugasio radio i ubacio kasetu. I … zaorila se „BOJNA ČAVOGLAVE“ : „ … U Zagori na izvoru rijeke Čikole/Stala braća da obrane svoje domove/ Stala braća da obrane svoje domove/ Stoji Hrvat do Hrvata, mi smo braća svi/ Nećete u Čavoglave dok smo živi mi/ Nećete u Čavoglave dok smo živi mi …“

Zapjevali smo i „ustaša“ Mesić i vozač i ja zajedno s Markom Perkovićem. Svojim domoljubnim i borbenim nabojem, ponosom i prkosom kojima je bila prožeta, pjesma je svakog dobronamjernog Hrvata, napose svakog hrvatskog branitelja, osvajala iz prve.
„Ustaša“ Mesić je doduše, nakon nekog vremena, počeo žestoko napadati „BOJNU ČAVOGLAVE“ i njezina autora i izvođača optuživati za ustaštvo. Nastavio je, pak, zajedno s Miloradom Pupovcem, u Srbu, pocikivati uz poskočice uz koje su vršeni pokolji nad tamošnjim Hrvatima.
Oni koji prijete zabranama izvođenja ove legendarne hrvatske pjesme i suđenjima onima koji je budu pjevali, najveći su njezini promicatelji.
U svojim frustracijama i bolesnim naumima, u konačnici, bit će jednako uspješni kao i „ … srpski dobrovoljci, banda, četnici …“ iz Perkovićeve skladbe , u pokušaju da pokore glasovite Čavoglave, napisao je Drago Krpina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Kako su mediji nesvjesno postali vodič nama koji cijenimo istinu, volimo Crkvu i Domovinu

Objavljeno

na

Objavio

Na pisanja o filmu “General” možemo po tko zna koji put izvući poučak o dva društva ili dvije stvarnosti. Jedna stvarnost je ona realna Hrvatska i drugo je ona umjetno medijski fabricirana ili mainstream Hrvatska. Ova stvarna Hrvatska puni kina i gleda film “General”, a ova duga virtualna Hrvatska po filmu pljuje.

U gotovo svim medijima pišu kako je film loš, kako je ovo kako je ono. A taj film je u prvom tjednu pogledalo više ljudi nego druge hrvatske filmove koje mediji hvale. I tako je u svemu.

Ta plaćenička i prema Domovini prezirna medijska scena umjetno kreira i nameće mišljenja većini koju smatraju glupim ovcama. Zaključak je jasan: radite, govorite i gledajte suprotno onome što većina medija propagira.

U svemu tome nam je sad lako, jer, kad vidimo u većini tiska i većini portala neke vijesti i komentare jasno je da treba raditi suprotno od toga.

Tako su ti servisi laži, podvala, plaćenih članaka, pljuvača po svemu što je Crkva i Domovina nesvjesno postali vodič nama koji cijenimo istinu, volimo Crkvu i Domovinu, komentirao je fra Mario Knezović.

 

‘General’ pred streljačkim vodom

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari