Pratite nas

Intervju

Miro Kovač: Sposobni, domoljubi i mladi, to će biti naši novi diplomati

Objavljeno

na

Nakon početne inventure koja je donijela neke nevjerojatne podatke poput onog da smo kupili za potrebe ministarstva prije tri godine jednu zgradu u Bruxellesu koja je i danas posve prazna, te nakon prvih službenih posjeta Sarajevu i Mostaru, Budimpešti, Bruxellesu, Amsterdamu, Berlinu, Podgorici, Rimu i Ljubljani, hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač u ekskluzivnom intervjuu za Slobodnu Dalmaciju ocrtava obrise nove hrvatske vanjske politike.

[ad id=”93788″]

Kakav je saldo razgovora u Sloveniji obzirom na niz otvorenih pitanja?

Kovač:  Zadovoljan sam razgovorima u Sloveniji, nastavljamo s poboljšanjem atmosfere u vrlo razvijenim hrvatsko-slovenskim odnosima. Što se tiče arbitraže, tu su stajališta različita. Hrvatska je izašla iz sporazuma, i to nakon što je otkriveno da je slovenska strana protupravno i neetički utjecala na sud i arbitražni postupak. Uostalom, upravo na inicijativu HDZ-a je Hrvatski sabor prošlog ljeta i donio zaključak, i to jednoglasno, kojim je obvezao hrvatsku vladu da pokrene postupak prestanka sporazuma o arbitraži.

Što onda nudite?

Kovač: Nudimo strukturirane bilateralne razgovore u kojima bi, na temelju međunarodnog prava i u duhu dobrosusjedskih odnosa, dvije prijateljske države kao što su Hrvatska i Slovenija mogle i morale pronaći održivo rješenje. Ako budemo konstruktivni i iskreni jedni prema drugima, uspjet ćemo u tome. Na kraju krajeva, Hrvatska i Slovenija nisu jedine dvije zemlje koje imaju granični spor. Podsjećam da su se Nijemci i Nizozemci desetljećima sporili oko granične crte u zaljevu Dollart. Na kraju su postigli sporazum, i to tek prije godinu i pol, kojim nisu utvrdili graničnu crtu, ali su zato riješeni modaliteti gospodarskog korištenja zaljeva i upravljanja prometom odnosno plovidbom u teritorijalnim vodama ispred obala obiju država.

Osobno odbijam hrvatsko-slovenske odnose gledati samo kroz prizmu Savudrijske vale, što je nažalost često slučaj. Dakle, sjednimo, stavimo ispred sebe sva otvorena pitanja i krenimo ih rješavati kako priliči ozbiljnim državama koje, općenito govoreći, imaju odlične odnose.

Čim ste završili pregovore sa slovenskom stranom pojavila se informacija da će Slovenija maknuti vrlo brzo žicu sa hrvatsko-slovenske granice, ali je kasnije ta izjava relativizirana. Što je istina?

Kovač: Slovenska vlada je donijela odluku o postavljanju žice i jedino slovenska vlada može donijeti odluku o njezinu micanju! Očito se krenulo tim poslom. Hrvatska ne vidi razloga za tu žicu, tim prije što je tzv. balkanska ruta faktički zatvorena. U tom kontekstu valja odati priznanje predsjedniku slovenske vlade Miru Ceraru, koji je prvi predložio nužnost jačanja zajedničkog nadzora makedonske-grčke granice. Iz te je inicijative i nastala učinkovita koordinacija Hrvatske s Austrijom, Slovenijom, Srbijom i Makedonijom, na koju smijemo biti zajedno ponosni jer je zaustavila priljev migranata i time pomogla nama, ali cijeloj Europskoj uniji, posebno Njemačkoj.

Uz Savudrijsku valu tu je i Sveta Gera koja je neupitno naša, ali se slovenski vojnici odande ne miču. Ne treba zaboraviti niti problem nuklearke Krško i niz drugih pitanja…

Kovač: O svim otvorenim pitanjima ćemo razgovarati, po mogućnosti u okviru mješovitih stručnih skupina i u prijateljskom ozračju. Gdje ima volje, ima i puta.

Dočekao Vas je čitav niz neriješenih graničnih pitanja, od spora sa Srbijom jer ona još uvijek drži pod opsadom vukovarske ade koje su redom katastarski hrvatske, ali se srbijanska policija odande ne miče. Što će biti s otetim kulturnim blagom koje još nisu do kraja vratili, pitanje nestalih i dr.?

Kovač: Da, uistinu nas čeka puno neodrađenog posla u hrvatsko-srpskim odnosima. Pred nama je čitav niz neriješenih pitanja: nestali, granica na području Dunava, oteto kulturno blago, položaj hrvatske manjine u Srbiji, zakonski omogućena pretenzija Srbije da baš ona može procesuirati sve ratne zločine na području cijele bivše Jugoslavije, potpuna suradnja s Haaškim sudom. Ima ih još. Moramo već jednom stvoriti zdrave temelje za hrvatsko-srpske odnose. No, zdravih temelja bez rješenja otvorenih pitanja ne može biti. Čeka nas puno posla.

Je li konačan hrvatski stav da Srbija ne može niti otvoriti poglavlje o pravosuđu sa EU dok ne ukine zakonsku odredbu po kojoj zapravo ona glumi Haški sud na prostoru bivše Jugoslavije?

Kovač: U Srbiji traje kampanja za parlamentarne izbore. Važno je odvojiti pregovarački proces od izborne kampanje. Na kraju krajeva, Srbija je formalno započela pregovore s Europskom unijom u siječnju 2014. godine, ali prva dva poglavlja su otvorena tek u prosincu prošle godine, znači skoro dvije godine kasnije. Znate zašto? Zato što se od nje tražilo da počne uređivati odnose s Kosovom. Na tome su – s pravom – snažno inzistirali naši njemački i britanski prijatelji. Iskreno govoreći, nisam primijetio da je netko u Srbiji govorio o blokadi, da je netko iz srpske državne vlasti napadao njemačke političare, posebno kancelarku Angelu Merkel. Naprotiv, prevladavaju pohvale Njemačkoj i gospođi Merkel. Ova dva poglavlja koja se sada želi otvoriti su jedna od najtežih uopće. Riječ je o vrijednostima koje čine sam identitet Europske unije – vladavina prava, poštivanje ljudskih, manjinskih prava, suradnja s Haaškim sudom. Trebat će se prilagoditi pravilima i vrijednostima Europske unije. Treba prihvatiti europski način razmišljanja. To ne ide i ne može ići preko noći. Hrvatska će pomoći Srbiji da se na tom području reformira. I mi smo se tijekom pregovora, koji su bili teški i mukotrpni, reformirali. Zaista smo se promijenili. Ne zaboravimo da imamo ratificirani međudržavni sporazum iz 2004. godine prema kojemu će Srbija, u suradnji s predstavnicima hrvatske manjine, stvoriti zakonsku pretpostavku za njezinu zastupljenost u Narodnoj skupštini. Hrvatska je to i bez tog sporazuma bila osigurala srpskoj manjini u Hrvatskom saboru. Uvjeren sam da će i Srbija primijeniti međunarodni sporazum koji se tiče zaštite hrvatske manjine. To će biti i snažan doprinos stvaranju prijateljskih odnosa između Hrvatske i Srbije. Drago mi je da Srbija uspjela – slijedeći sličan obrazac – stvoriti prijateljski odnos s Mađarskom. Moja je želja da Hrvatska uredi odnos sa Srbijom kao što su to učinile Njemačka i Francuska.

Zbog čega je položaj Hrvata u BiH u ovako dramatičnom stanju. Što u tom smislu nudi nova hrvatska vanjska politika?

Kovač: Hrvatska kao potpisnica Daytonskog sporazuma ima posebnu odgovornost prema Bosni i Hercegovini, u kojoj su Hrvati zajedno s Bošnjacima i Srbima ustavotvorni i ravnopravni. Hrvati u Bosni i Hercegovini, kojima Hrvatska jamči osobitu skrb, mogu biti odličan motor u procesu uključenja u Europsku uniju.  Čini se da sazrijeva uvjerenje da su za Hrvate u Bosni i Hercegovini jednakopravnost i europska integracija dvije strane iste medalje. Hrvatska će se aktivno zalagati za europski put Bosne i Hercegovine i ravnopravnost Hrvata.

Je li za tu jednakopravnost nužan treći entitet?

Kovač: Na legitimnim predstavnicima Hrvata u Bosni i Hercegovini jest da u dogovoru s kolegama iz redova druga dva naroda dođu do rješenja koje će jamčiti jednakopravan i komforan položaj. To je jedini put za trajnu stabilnost u Bosni i Hercegovini.

Crna Gora je još jedna susjedna zemlja s kojom imamo neriješena granična pitanja. Jedno vrijeme se obećavala i odšteta za spaljenu imovinu u dubrovačkom zaleđu gdje su uglavnom divljali crnogorski vojnici, a trajno je na stolu pitanje odštete za hrvatske ratne zarobljenike.

Kovač: Da, imamo otvorenih pitanja. Ali ako smo s nekim susjedom uspjeli iz temelja promijeniti odnose, onda je to slučaj sa Crnom Gorom. Sjećamo se vremena svoga osamostaljenja, kada smo bili izloženi bjesomučnoj vojnoj agresiji. Danas imamo prijateljske odnose s Podgoricom koju podržavamo na putu priključenja europskoj i atlantskoj obitelji. Zašto je to tako? Zato što je crnogorsko državno rukovodstvo imalo čestitosti i hrabrosti zauzeti jasan stav prema agresiji na Hrvatsku. Stoga ne sumnjam da ćemo naći riješiti pitanje odštete Hrvatima koji su za vrijeme Domovinskog rata bili u crnogorskim logorima.

Hrvatska nezainteresiranost za rješenje Prevlake je zakompliciralo situaciju pa je tako svojedobno jedan crnogorski ministar izjavio da je Prevlaka barem polovično crnogorska o čemu da svjedoči činjenica da Hrvati godinama ne traže drugačije rješenje od privremenog koje je upravo takvo!

Kovač: Dijalogom, strukturirano i koncentrirano, u pozitivnom ćemo ozračju rješavati otvorena pitanja, pa tako i pitanje Prevlake.

Na samom početku mandata ste sugerirali da se prestane hrvatska vanjska politika svoditi na regiju i da se prestane s upotrebom tog termina i da se Vaša vanjska politika neće svoditi samo na regiju.

Kovač: Da, takav stav jedini je zdravorazumski. Kada gledamo na svijet iz svoje perspektive, ako Hrvatsku uzmemo kao svoje polazište, što je prirodno, vidimo da je naša zemlja sjecište srednje i jugoistočne Europe. Imamo za susjede Sloveniju, Mađarsku, Italiju, Srbiju, Bosni i Hercegovinu i Crnu Goru. Pojam «regija» najčešće se koristi kao zamjenski izraz za bivšu Jugoslaviju, odnosno za tzv. Zapadni Balkan. Ali, pokušajmo biti jezično precizni. Zar nije i Italija naša regija, zar nam nisu regija Slovenija i Mađarska? No, kada se govori o regiji kao da se ne misli na Italiju, Sloveniju i Mađarsku. Emancipirajmo se konačno. Naš pogled na svijet nije pogled iz «regije» nego iz Hrvatske. Na kraju krajeva,  pedeset posto naše inozemne trgovinske razmjene odnosi se na Njemačku, Italiju, Sloveniju i Austriju, a niti jedna od tih zemalja ne spada u «regiju». Hrvatska ima šest susjeda, sa svima njima želimo snažno surađivati, jačati odnose. Jednako ćemo razvijati vertikalnu, srednjoeuropsku dimenziju i horizontalno, jugoistočnoeuropsku dimenziju kada je riječ o vanjskoj politici. To je u hrvatskom državnom interesu.

Hoće li projekt Jadran-Baltik biti institucionalno povezan kao što je to Višegradska skupina,ili će to biti svojevrsni forum tih zemalja gdje će se raditi po projektima?

Kovač: Projekt Baltik-Jadran-Crno more sjajna je inicijativa koju je pokrenula Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović. Podržavali smo inicijativu dok smo bili u oporbi, a sada je to i projekt hrvatske vlade. Imamo konačno integrirano vanjsku politiku. Nije nam naum da stvaramo neku administraciju nego da imamo učinkovit forum za trajan dijalog, za političku, gospodarsku i inu suradnju na prostoru od Baltika do Jadrana.

Odnosi Hrvatske i Njemačke su bili opterećeni aferom vezanom uz lex Perković gdje smo se kao država uistinu osramotili. Opterećuje li ta afera odnose sa Njemačkom i u kom smjeru će se ti odnosi razvijati?

Kovač: Vi ste vidjeli da je i hrvatska Predsjednica mjesec dana nakon što je prisegnula bila u posjetu Berlinu, slično je postupio i predsjednik hrvatske vlade Tihomir Orešković, a i moja malenkost je – ubrzo nakon što sam bio izabran i imenovan – posjetila Berlin. Dakle, nova hrvatska Vlada i hrvatska Predsjednica su nedvosmisleno pokazali da su zainteresirani za jačanje odnosa s Njemačkom, koja je naš prvi gospodarski partner. Iz Njemačke nam dolazi najveći broj turista, u Njemačku odlazi najveći broj naših ljudi, samo prošle godine više od 50 tisuća. To sve govori o bliskosti i visokom stupnju kompatibilnosti dvaju naroda. Kad govorimo o «lex Perković» tu imamo dvije dimenzije problema. S jedne strane imamo eklatantno gaženje pravne države. Sama podloga na temelju koje smo ušli u Europsku uniju je bila pogažena, i to samo nekoliko dana prije negoli samog pristupanja. Pravna podloga na temelju koje smo ušli u Europsku uniju je jasno predviđala izručenje i onih koji su optuženi za politička ubojstva na području Njemačke.

Kada i na temelju kojih kriterija će se u diplomaciji mijenjati kadrovi?

Kovač: Na redu je redovna zamjena veleposlanika i generalnih konzula, već ovoga ljeta. Kada budemo razmatrali imenovanja novih šefova misija i konzularnih ureda, rukovodit ćemo se načelima efikasnosti i rezultata, naravno i odanosti državi, to se podrazumijeva. Samo takvi ljudi nas mogu i smiju predstavljati u svijetu. Veleposlanici su ključni ljudi u ostvarivanju cilja jačanja ugleda i položaja Hrvatske u svijetu. Šansu će dobiti i mlađi ljudi, pa i neki koji nikada nisu bili šefovi diplomatskih misija i konzularnih ureda.

Mediji su spekulirali da su za vrijeme prošlog mandata neke diplomatske nekretnine prodavane po sumnjivim cijenama, najviše se govorilo o zgradi u Washingtonu i u tom smislu se apostrofirao veleposlanik Paro. Što činite po tom pitanju?

Kovač: O tome se trenutno vodi detaljna istraga. Dok ona traje ne bih ulazio u detalje. No, kad je riječ o nekretninama moram reći da sam bio iznenađen, pače šokiran da je država u Bruxellesu kupila nekretninu prije tri godine koja još nije u funkciji. Slično sam stanje zatekao u Crnoj Gori. Tamo nam je crnogorska vlada donirala zgradu koja isto tako već tri godine zjapi prazna. Naložio sam stručnim službama da se obje zgrade što prije stave u funkciju i da se utvrdi tko je odgovoran za ovakav nemar, rekao je ministar Miro Kovač za Slobodnu Dalmaciju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Rad u hrvatskoj inozemnoj pastvi dobar je za dugovječan život

Objavljeno

na

Objavio

Nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu preč. dr. Tomislav Markić govori za portal www.kerigma-pia.hr:

“Jedno od temeljnih načela ove službe je suradnja. Ona se ostvaruje na svim razinama, a posebno kako sa crkvenim tako i sa civilnim ustanovama koje se bave iseljeništvom. Ravnateljstvo je uključeno u rad Saborskoga odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, aktivnosti Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, surađuje sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH, s Hrvatskom maticom iseljenika, Hrvatskim svjetskim kongresom, Hrvatskom bratskom zajednicom i drugima koji rade za dobro naših iseljenika. Postoje i susreti s diplomatskim predstavnicima Republike Hrvatske u inozemstvu, a rjeđe i s diplomatskim predstavnicima drugih zemalja u Republici Hrvatskoj, kaže preč. dr. Tomislav Markić.

Dr. Markiću, nedavno ste dobili povjerenje naših biskupa da i u novom petogodišnjem mandatu vodite Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu. Očito ste u prvom mandatu opravdali očekivanja…

-Zahvaljujem ocima biskupima na ukazanom povjerenju kada su mi povjerili tu službu i po prvi puta prije pet godina kao i da je nastavim u novom petogodišnjem mandatu. Teško je prosuđivati svoj rad, no gledajući neki kontinuitet i odgovornost prema povjerenom, doista treba neko vrijeme upoznavanja bilo kakve nove službe, pa i ove, a zatim da i one kojima si upućen upoznaš te budeš kompetentan i na raspolaganju odgovorno obavljati ciljeve i zadaće koji se očekuju, stoga može biti olakšavajuće za neku službu da mandat potraje i duže razdoblje. S druge strane, radi se o vrlo dinamičnoj službi, koja i meni osobno odgovara i sviđa mi se.

Hrvatska inozemna pastva djeluje kroz 189 misija. Veliki je to broj. Kako uspijevate iskomunicirati i odraditi brojne projekte koji se postavljaju pred Vas?

 -Prije svega, valja reći da su misije, odnosno negdje su to župe, centri ili zajednice, u crkveno-pravnoj nadležnosti Crkve domaćina te kao samostalne pastoralne jedinice djeluju prema već uhodanoj praksi. U tom kontekstu, Ravnateljstvo ima ulogu posrednika između domovinske i iseljene Crkve u personalnim pitanjima i drugim za misiju relevantnim pitanjima. Među važnije zadaće Ravnateljstva spada održavanje veze s hrvatskim katoličkim župama i misijama diljem svijeta, s područnim delegatima za hrvatsku inozemnu pastvu u pojedinim zemljama i na pojedinim kontinentima te sudjelovanje na radnim i prigodnim sastancima hrvatskih misionara i pastoralnog osoblja u inozemstvu. U to se ubraja i nastojanje oko dobre suradnje s mjesnim ordinarijima biskupija, u kojima djeluju naši dušobrižnici kao i s nacionalnim ravnateljima za pastoral stranaca, osobito u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, gdje postoji već broj naših misija, zatim koliko je to moguće, s referentima za strance pojedinih biskupija pa sve do dekana, rektora crkvi i župnika župa, u kojima se održavaju misna slavlja na hrvatskom jeziku.

Koji su osnovni problemi s kojima se susreću naši ljudi u inozemstvu. Ovdje ponajprije mislimo na svećenike, jer pored pastoralnoga rada, naši su svećenici i nositelji kulturnih i svih drugih zbivanja u sredinama u kojima djeluju.

-Problemi su zasigurno slični kao i drugdje, no valja istaknuti neke koji su specifični za misije a prouzročeni su suvremenim promjenama. S jedne strane dio dušobrižnika suočen je s opadanjem broja vjernika, napose u zajednicama koje stare i čiji se pomladak integrirao i asimilirao u sredini u kojoj žive, što se odražava i na pastoral i s čime je povezano nestajanje nekih misija. S druge strane, suvremenim priljevom velikog broja novih doseljenika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine u nekim se područjima broj vjernika znatno povećao te se osjeća pastoralni pritisak uslijed nedovoljnog broja dušobrižnika koji bi za njih skrbili. Tome valja pridodati da se promjene koje doživljava Crkva uopće odražavaju i na misije pa tako Crkva domaćin uslijed krize duhovnih zvanja i uopće, očekuje sve veći angažman upravo naših svećenika u njihovim župama što između ostaloga, predmnijeva služenje naših dušobrižnika stranim jezikom. Nadalje, tu su uslijed spomenute krize i pritisci ekonomske prirode, dakle, smanjenje financija za pojedinu misiju posljedično i pastoralnog osoblja, a ponegdje su izraženi i medijski te društveni pritisci koji stavljaju pod povećalo provođenje nekih društvenih aktivnosti u misijama.

Primjećujemo kako imate dobru suradnju s našim institucijama koje se bave iseljeništvom (Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatska matica iseljenika…).

 – Jedno od temeljnih načela ove službe je suradnja. Ona se ostvaruje na svim razinama, a posebno kako sa crkvenim tako i sa civilnim ustanovama koje se bave iseljeništvom. Ravnateljstvo je uključeno u rad Saborskoga odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, aktivnosti Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, surađuje sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH, s Hrvatskom maticom iseljenika, Hrvatskim svjetskim kongresom, Hrvatskom bratskom zajednicom i drugima koji rade za dobro naših iseljenika. Postoje i susreti s diplomatskim predstavnicima Republike Hrvatske u inozemstvu, a rjeđe i s diplomatskim predstavnicima drugih zemalja u Republici Hrvatskoj.

Vrlo ste posvećeni svom poslu. Ne zaboravljate niti čestitati rođendane našim pastoralcima u inozemstvu?

-Vjerujem kako ovim pitanjem ciljate na nedavni 100. rođendan s. Manuele Panjkrc-Čuček koja je veći dio svojega dugog redovničkog života posvetila našim iseljenicima u Francuskoj i Belgiji. Imamo i nekoliko drugih pastoralnih djelatnika koji su doživjeli stotu pa se može reći kako je rad u Hrvatskoj inozemnoj pastvi dobar za dugovječan život.

Koji su planovi koje ravnateljstvo želi postići u 2019. godini?

-Ravnateljstvo u svom godišnjem izvješću objema biskupskim konferencijama, hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj, naznačuje i plan za tekuću godinu. Tu su već ustaljeni programi i  aktivnosti, od mnogobrojnih imenovanja/razrješenja svećenika koja treba provesti u opsežnoj administrativnoj proceduri, mnogih putovanja i sudjelovanja na različitim sastancima u zemlji i inozemstvu, suorganizacije raznih događanja, suradnje na sastancima i radnim tijelima crkvenih i civilnih ustanova koje se bave iseljeništvom i dr. Uglavnom tekuća 2019. ne bi trebala biti u znaku nekih drugih projekata i aktivnosti od onih koje su već uobičajene.

Razgovarao: Anto Pranjkić

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Magdić: mi omogućavamo okvir i platformu, a organizacije prijavljuju projekte u skladu s potrebama zajednica iz kojih dolaze

Objavljeno

na

Objavio

Fotografirala: Marija PUŠIĆ

Načelnik Sektora za provedbu i nadzor programa i proekata Hrvata izvan Republike Hrvatske gospodin Dario Magdić govori za naš portal:

“Često volim istaknuti da je naš Sektor kao svojevrsni hardware Ureda, koji obavljajući navedene poslove organiziranja, pripreme i provedbe Natječaja omogućava ispunjavanje propisanih ciljeva i svrhe našeg Ureda, a to jest skrb za Hrvate izvan RH u najširem smislu riječi, koja se ostvaruje i realno provodi putem navedenih programa Ureda. Svaki od navedenih programa prati odgovarajući Javni natječaj ili Javni poziv, putem kojih se kroz definirana programska područja i prioritete, provode ciljevi zacrtani strateškim i planskim dokumentima Ureda. Sektor dakle, priprema i provodi najmanje šest Javnih natječaja tijekom godine, kojima se financiraju programi i projekti organizacija Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Važan dio poslova unutar Sektora obavlja se u Službi za gospodarsku suradnju, gdje nastojimo  poticati i koordinirati povezivanje hrvatskih gospodarstvenika i njihovih udruga izvan Republike Hrvatske s gospodarstvenicima, udrugama i  institucijama unutar Republike Hrvatske, pomoći pri informiranju hrvatskih iseljenika o mogućnostima ulaganja u RH, poticati prekograničnu i regionalnu gospodarsku suradnju s Hrvatima u susjednim zemljama te prikupljati podatke i voditi propisane gospodarske evidencije o Hrvatima izvan RH”, između ostaloga ,kaže naš sugovornik.

Gospodine Magdiću, načelnik ste Sektora za provedbu i nadzor programa i projekata Hrvata izvan Republike Hrvatske u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Što je to što vaš Sektor konkretno radi?

 

Sektor za provedbu i nadzor programa i projekata u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, jedna je od pet ustrojstvenih jedinica Ureda, ustrojenih za obavljanje poslova iz djelokruga Ureda, koji je kao što znate, središnje tijelo državne uprave u RH, nadležno za područje odnosa između Republike Hrvatske i svih Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Unutar Sektora za provedbu i nadzor programa i projekta ustrojene su dvije Službe:

  • Služba za provedbu i nadzor natječaja i projekata, te
  • Služba za gospodarsku suradnju

Najjednostavnije rečeno, Sektor za provedbu i nadzor programa i projekata, priprema, provodi i prati sve vrste javnih natječaja i javnih poziva Središnjeg državnog ureda, putem kojih se provode programi našeg Ureda, namijenjeni Hrvatima izvan RH, a to su:

  • Program potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini
  • Program potpore hrvatskoj nacionalnoj manjini u 12 europskih država
  • Program potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu
  • Program učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj
  • Program stipendiranja Hrvata izvan Republike Hrvatske
  • Program financiranja posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Osobno, često volim istaknuti da je naš Sektor kao svojevrsni hardware Ureda, koji obavljajući navedene poslove organiziranja, pripreme i provedbe Natječaja omogućava ispunjavanje propisanih ciljeva i svrhe našeg Ureda, a to jest skrb za Hrvate izvan RH u najširem smislu riječi, koja se ostvaruje i realno provodi putem navedenih programa Ureda. Svaki od navedenih programa prati odgovarajući Javni natječaj ili Javni poziv, putem kojih se kroz definirana programska područja i prioritete, provode ciljevi zacrtani strateškim i planskim dokumentima Ureda. Sektor dakle, priprema i provodi najmanje šest Javnih natječaja tijekom godine, kojima se financiraju programi i projekti organizacija Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Važan dio poslova unutar Sektora obavlja se u Službi za gospodarsku suradnju, gdje nastojimo  poticati i koordinirati povezivanje hrvatskih gospodarstvenika i njihovih udruga izvan Republike Hrvatske s gospodarstvenicima, udrugama i  institucijama unutar Republike Hrvatske, pomoći pri informiranju hrvatskih iseljenika o mogućnostima ulaganja u RH, poticati prekograničnu i regionalnu gospodarsku suradnju s Hrvatima u susjednim zemljama te prikupljati podatke i voditi propisane gospodarske evidencije o Hrvatima izvan RH.

Nedavno raspisani natječaji objelodanili su veliki broj kvalitetnih projekata koje predlažu naši ljudi koji žive i rade vani. Kako prepoznajete projekte koji mogu donijeti dobro društvenoj zajednici?

Pretpostavljam da se referirate na jedan od posljednjih Natječaja u 2018., odnosno 2. Javni poziv za financiranje posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan RH, putem kojega je krajem godine donesena Odluka o financiranju ukupno 105 projekata i potpora, ukupne vrijednosti u iznosu 1.816.000,00 kuna. Navedenim Javnim pozivom, koji se raspisuje najmanje dva puta godišnje financiraju se projekti koji nadopunjavaju potrebe hrvatskih zajednica izvan RH u cijelom svijetu. Ujedno, putem navedenog poziva odobravaju se i jednokratne financijske potpore najugroženijim skupinama i pojedincima izvan RH. Na prošlogodišnjem 2. Javnom pozivu zaprimljeno je ukupno 761 prijava i uistinu, u pravu ste kad pitate kako prepoznati projekte koji donose dobro određenim zajednicama Hrvata izvan RH. Odgovor je i jednostavan i težak. Naime, svaka financijska potpora projektima naših ljudi izvan Domovine donosi određeno dobro u određenoj zajednici. Misija sviju nas koji radimo na ovim poslovima bila bi upravo ta da financijska potpora Ureda, putem prijavljenih projekata, u najvećoj mogućoj mjeri zadovolji i ispuni potrebe što je moguće većeg broja korisnika unutar određene zajednice: da kreira željenu promjenu, da poboljša trenutno stanje.

Posao Sektora u tom smislu je da jasno i konkretno propiše prioritete i područja financiranja, opće i specifične ciljeve, kriterije i mjerila, a odluku o tome, koji projekti u najvećoj mjeri doprinose općem dobru u određenoj, često i specifičnoj zajednici, donosi Povjerenstvo, koje kao stručno i nezavisno ocjenjivačko tijelo, razmatra i ocjenjuje prijave i daje prijedlog državnom tajniku Središnjeg državnog ureda, koje projekte i u kojem iznosu financirati i odabrati.

Svaki ranije spomenuti Program potpore, prate specifični Javni natječaji ili Javni pozivi, koji s obzirom na kategoriju zajednice na koju su usmjereni, imaju specifične ciljeve i prioritete, različite kriterije i mjerila. Jer zasigurno ćete se složiti: položaj, status i potrebe Hrvata u Švicarskoj konfederaciji, nisu ni približno isti položaju, statusu i potrebama Hrvata u Venezueli, ili Makedoniji.

Imajući sve navedeno u vidu, ujedno moramo biti senzibilizirani za svaku specifičnu potrebu Hrvata izvan RH, jer naš djelokrug rada obuhvaća dužnost da vodimo brigu za zaštitu prava i interesa, očuvanje i jačanje identiteta, uspostavljanje, održavanje i promicanje veza, sa svim Hrvatima izvan RH.

Međutim, važno je naglasiti da svaki Program Ureda, odnosno Natječaj ili Javni poziv, teži ispunjavanju i zadovoljavanju javnih i općih potreba zajednica Hrvata izvan RH, a programi i projekti koji se prijavljuju dolaze upravo iz organizacija Hrvata izvan RH. Mi omogućavamo okvir i platformu, a organizacije prijavljuju projekte u skladu s potrebama zajednica iz kojih dolaze.

Jedan od vaših neprocjenjivo važnih projekata jeste projekt Registra hrvatskih subjekata Hrvata izvan Republike Hrvatske. Veliki je broj onih koji su se registrirali, ali registar je otvoren i za sve one koji se još nisu registrirali, zar ne?

Hvala Vam što ste prepoznali važnost i vrijednost ovog projekta, i naravno,  hvala na pohvali. Mi u Sektoru i Službi za gospodarsku suradnju, unutar koje je razvijen projekt Registra, držimo da je Registar jedan od važnijih projekata našeg Ureda. Registar je suvremena i moderna digitalna platforma koja omogućava povezivanje i umrežavanje svih Hrvata na Svijetu (ne samo poslovnih subjekata, trgovačkih društava i organizacija).  Registar kao digitalna baza podataka o hrvatskim subjektima izvan Republike Hrvatske (fizičke osobe i pravne osobe povezane s Hrvatima izvan Republike Hrvatske) je ujedno i komunikacijska mreža dostupna na www.registarhrvataizvanhrvatske.hr, koja nudi prilike za uspostavljanje suradnje i komunikacije među korisnicima u nizu područja ljudske djelatnosti: u gospodarstvu, kulturi, obrazovanju, znanosti, sportu te svim drugim područjima. Osim toga, Registar omogućuje i primanje obavijesti o mogućnostima ostvarenja profesionalnih i osobnih interesa korisnika čime se nastoji potaknuti snažnija i kvalitetnija komunikacija.

Iako su tijekom pilot faze provedbe projekta, koja je završena krajem siječnja 2019. bile definirane tri testne države (Sjedinjene Američke Države, Argentina, Savezna Republika Njemačka), one su služile isključivo kao uzorak na kojem će se izvršiti mjerenje uspješnosti i evaluacija pilot faze projekta. U tom smislu, ni tijekom pilot faze projekta, a niti nakon toga nije bilo definirano zemljopisno ograničenje, dakle pristup i korištenje Registra bilo je i bit će otvoreno za sve korisnike diljem svijeta, bez obzira na njihovo prebivalište. Pristup i korištenje svih funkcionalnosti Registra te komunikacija među korisnicima Registra omogućena je i nakon pilot faze, bez ikakvog prostornog ili vremenskog ograničenja.

Trenutno je u Registru prijavljeno oko 2.500 korisnika, Hrvata i s njima povezanih organizacija, udruga, društava, iz 50 različitih država Svijeta, a posebno nas veseli sve veći broj uspostavljenih korelacija i veza između korisnika Registar.

Vaše kolegice i kolege iz dana u dan putuju u mjesta gdje žive Hrvati i zasigurno se susreću s nizom konkretnih prijedloga za poboljšanje života Hrvata tamo gdje žive. Kako implementirati sve te projekte? Kako ih provesti u djelo?

 Jedan od središnjih ciljeva našeg ureda je uspostavljanje, održavanje i promicanje veza s Hrvatima izvan RH te poticanje i jačanje suradnje s Hrvatima izvan RH. Mišljenja sam da povezivanje, susreti i suradnja s Hrvatima izvan RH doprinosi uspostavljanju povjerenja, razumijevanja, prihvaćanja i zajedništva te da zajedničkim snagama, utemeljenim na iskrenim, realnim i provedivim projektima, možemo doprinijeti boljitku i prosperitetu svih nas, u Hrvatskoj i izvan nje. Daljnje jačanje suradnje i međusobno povezivanje, iznimno je važno jer tako upoznajemo zajednice i njihove potrebe. Putem ranije spomenutih Programa, nastojimo u najboljoj mjeri odgovoriti na te potrebe i implementirati ih u naše Programe. Upravo temeljem zajedničke suradnje, prepoznajući potrebe zajednica hrvatskog iseljeništva, Ured je pokrenuo dva značajna projekta. Projekt „Korijeni“ je program povezivanja i umrežavanja učenika osnovnih škola iz Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine s hrvatskim školama u iseljeništvu. Projekt Ljetne škole „Domovina“, u suradnji s Association of Croatian American Professionals, iskustveni je projekt za mlađe pripadnike hrvatskog iseljeništva kako bi kroz specijaliziran edukativno – turistički sadržaj, koji će biti usmjeren kako na hrvatsku povijest, kulturu i običaje, tako i na suvremena pitanja i izazove koji su pred Republikom Hrvatskom, upoznali i doživjeli Hrvatsku, njenu baštinu i tradiciju.

Oba projekta nastala su kao izravan iskaz zajednica u iseljeništvu sa željom proaktivnije javne politike prema iseljeništvu.

 Što to Vaš Sektor priprema u najbližoj budućnosti?

Recentni iskoraci, koji su napravljeni u posljednje dvije godine u našem Sektoru (poput uvođenja elektroničkog on line sustava prijavljivanja projekata i projekta Registra hrvatskih subjekata izvan RH) teže daljnjem razvoju, standardizaciji i osuvremenjivanju sustava pružanja  financijskih potpora našim zajednicama izvan RH, koje su značajno povećane i u ovoj godini.

U narednom razdoblju nastojat će se poboljšati i unaprijediti organizacijski kapaciteti te stabilizirati  poslovni procesi Sektora, pojačati suradnja s korisnicima potpora kako bi zajednički pratili vrijednost i učinkovitost financiranih projekata, ali i koordinacija s međuresornim tijelima, a sve s konačnim ciljem efikasnije i kvalitetnije javne usluge našim korisnicima.

U konkretnom smislu, tijekom ove godine nastojat ćemo pristupiti aktivnostima na povlačenju sredstava iz Europskih fondova kako bi još učinkovitije djelovali i doprinijeli potrebama zajednica Hrvata izvan RH.

Razgovarao: Anto Pranjkić/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari