Connect with us

Intervju

Miro Kovač: Sposobni, domoljubi i mladi, to će biti naši novi diplomati

Objavljeno

on

Nakon početne inventure koja je donijela neke nevjerojatne podatke poput onog da smo kupili za potrebe ministarstva prije tri godine jednu zgradu u Bruxellesu koja je i danas posve prazna, te nakon prvih službenih posjeta Sarajevu i Mostaru, Budimpešti, Bruxellesu, Amsterdamu, Berlinu, Podgorici, Rimu i Ljubljani, hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač u ekskluzivnom intervjuu za Slobodnu Dalmaciju ocrtava obrise nove hrvatske vanjske politike.

[ad id=”93788″]

Kakav je saldo razgovora u Sloveniji obzirom na niz otvorenih pitanja?

Kovač:  Zadovoljan sam razgovorima u Sloveniji, nastavljamo s poboljšanjem atmosfere u vrlo razvijenim hrvatsko-slovenskim odnosima. Što se tiče arbitraže, tu su stajališta različita. Hrvatska je izašla iz sporazuma, i to nakon što je otkriveno da je slovenska strana protupravno i neetički utjecala na sud i arbitražni postupak. Uostalom, upravo na inicijativu HDZ-a je Hrvatski sabor prošlog ljeta i donio zaključak, i to jednoglasno, kojim je obvezao hrvatsku vladu da pokrene postupak prestanka sporazuma o arbitraži.

Što onda nudite?

Kovač: Nudimo strukturirane bilateralne razgovore u kojima bi, na temelju međunarodnog prava i u duhu dobrosusjedskih odnosa, dvije prijateljske države kao što su Hrvatska i Slovenija mogle i morale pronaći održivo rješenje. Ako budemo konstruktivni i iskreni jedni prema drugima, uspjet ćemo u tome. Na kraju krajeva, Hrvatska i Slovenija nisu jedine dvije zemlje koje imaju granični spor. Podsjećam da su se Nijemci i Nizozemci desetljećima sporili oko granične crte u zaljevu Dollart. Na kraju su postigli sporazum, i to tek prije godinu i pol, kojim nisu utvrdili graničnu crtu, ali su zato riješeni modaliteti gospodarskog korištenja zaljeva i upravljanja prometom odnosno plovidbom u teritorijalnim vodama ispred obala obiju država.

Osobno odbijam hrvatsko-slovenske odnose gledati samo kroz prizmu Savudrijske vale, što je nažalost često slučaj. Dakle, sjednimo, stavimo ispred sebe sva otvorena pitanja i krenimo ih rješavati kako priliči ozbiljnim državama koje, općenito govoreći, imaju odlične odnose.

Čim ste završili pregovore sa slovenskom stranom pojavila se informacija da će Slovenija maknuti vrlo brzo žicu sa hrvatsko-slovenske granice, ali je kasnije ta izjava relativizirana. Što je istina?

Kovač: Slovenska vlada je donijela odluku o postavljanju žice i jedino slovenska vlada može donijeti odluku o njezinu micanju! Očito se krenulo tim poslom. Hrvatska ne vidi razloga za tu žicu, tim prije što je tzv. balkanska ruta faktički zatvorena. U tom kontekstu valja odati priznanje predsjedniku slovenske vlade Miru Ceraru, koji je prvi predložio nužnost jačanja zajedničkog nadzora makedonske-grčke granice. Iz te je inicijative i nastala učinkovita koordinacija Hrvatske s Austrijom, Slovenijom, Srbijom i Makedonijom, na koju smijemo biti zajedno ponosni jer je zaustavila priljev migranata i time pomogla nama, ali cijeloj Europskoj uniji, posebno Njemačkoj.

Uz Savudrijsku valu tu je i Sveta Gera koja je neupitno naša, ali se slovenski vojnici odande ne miču. Ne treba zaboraviti niti problem nuklearke Krško i niz drugih pitanja…

Kovač: O svim otvorenim pitanjima ćemo razgovarati, po mogućnosti u okviru mješovitih stručnih skupina i u prijateljskom ozračju. Gdje ima volje, ima i puta.

Dočekao Vas je čitav niz neriješenih graničnih pitanja, od spora sa Srbijom jer ona još uvijek drži pod opsadom vukovarske ade koje su redom katastarski hrvatske, ali se srbijanska policija odande ne miče. Što će biti s otetim kulturnim blagom koje još nisu do kraja vratili, pitanje nestalih i dr.?

Kovač: Da, uistinu nas čeka puno neodrađenog posla u hrvatsko-srpskim odnosima. Pred nama je čitav niz neriješenih pitanja: nestali, granica na području Dunava, oteto kulturno blago, položaj hrvatske manjine u Srbiji, zakonski omogućena pretenzija Srbije da baš ona može procesuirati sve ratne zločine na području cijele bivše Jugoslavije, potpuna suradnja s Haaškim sudom. Ima ih još. Moramo već jednom stvoriti zdrave temelje za hrvatsko-srpske odnose. No, zdravih temelja bez rješenja otvorenih pitanja ne može biti. Čeka nas puno posla.

Je li konačan hrvatski stav da Srbija ne može niti otvoriti poglavlje o pravosuđu sa EU dok ne ukine zakonsku odredbu po kojoj zapravo ona glumi Haški sud na prostoru bivše Jugoslavije?

Kovač: U Srbiji traje kampanja za parlamentarne izbore. Važno je odvojiti pregovarački proces od izborne kampanje. Na kraju krajeva, Srbija je formalno započela pregovore s Europskom unijom u siječnju 2014. godine, ali prva dva poglavlja su otvorena tek u prosincu prošle godine, znači skoro dvije godine kasnije. Znate zašto? Zato što se od nje tražilo da počne uređivati odnose s Kosovom. Na tome su – s pravom – snažno inzistirali naši njemački i britanski prijatelji. Iskreno govoreći, nisam primijetio da je netko u Srbiji govorio o blokadi, da je netko iz srpske državne vlasti napadao njemačke političare, posebno kancelarku Angelu Merkel. Naprotiv, prevladavaju pohvale Njemačkoj i gospođi Merkel. Ova dva poglavlja koja se sada želi otvoriti su jedna od najtežih uopće. Riječ je o vrijednostima koje čine sam identitet Europske unije – vladavina prava, poštivanje ljudskih, manjinskih prava, suradnja s Haaškim sudom. Trebat će se prilagoditi pravilima i vrijednostima Europske unije. Treba prihvatiti europski način razmišljanja. To ne ide i ne može ići preko noći. Hrvatska će pomoći Srbiji da se na tom području reformira. I mi smo se tijekom pregovora, koji su bili teški i mukotrpni, reformirali. Zaista smo se promijenili. Ne zaboravimo da imamo ratificirani međudržavni sporazum iz 2004. godine prema kojemu će Srbija, u suradnji s predstavnicima hrvatske manjine, stvoriti zakonsku pretpostavku za njezinu zastupljenost u Narodnoj skupštini. Hrvatska je to i bez tog sporazuma bila osigurala srpskoj manjini u Hrvatskom saboru. Uvjeren sam da će i Srbija primijeniti međunarodni sporazum koji se tiče zaštite hrvatske manjine. To će biti i snažan doprinos stvaranju prijateljskih odnosa između Hrvatske i Srbije. Drago mi je da Srbija uspjela – slijedeći sličan obrazac – stvoriti prijateljski odnos s Mađarskom. Moja je želja da Hrvatska uredi odnos sa Srbijom kao što su to učinile Njemačka i Francuska.

Zbog čega je položaj Hrvata u BiH u ovako dramatičnom stanju. Što u tom smislu nudi nova hrvatska vanjska politika?

Kovač: Hrvatska kao potpisnica Daytonskog sporazuma ima posebnu odgovornost prema Bosni i Hercegovini, u kojoj su Hrvati zajedno s Bošnjacima i Srbima ustavotvorni i ravnopravni. Hrvati u Bosni i Hercegovini, kojima Hrvatska jamči osobitu skrb, mogu biti odličan motor u procesu uključenja u Europsku uniju.  Čini se da sazrijeva uvjerenje da su za Hrvate u Bosni i Hercegovini jednakopravnost i europska integracija dvije strane iste medalje. Hrvatska će se aktivno zalagati za europski put Bosne i Hercegovine i ravnopravnost Hrvata.

Je li za tu jednakopravnost nužan treći entitet?

Kovač: Na legitimnim predstavnicima Hrvata u Bosni i Hercegovini jest da u dogovoru s kolegama iz redova druga dva naroda dođu do rješenja koje će jamčiti jednakopravan i komforan položaj. To je jedini put za trajnu stabilnost u Bosni i Hercegovini.

Crna Gora je još jedna susjedna zemlja s kojom imamo neriješena granična pitanja. Jedno vrijeme se obećavala i odšteta za spaljenu imovinu u dubrovačkom zaleđu gdje su uglavnom divljali crnogorski vojnici, a trajno je na stolu pitanje odštete za hrvatske ratne zarobljenike.

Kovač: Da, imamo otvorenih pitanja. Ali ako smo s nekim susjedom uspjeli iz temelja promijeniti odnose, onda je to slučaj sa Crnom Gorom. Sjećamo se vremena svoga osamostaljenja, kada smo bili izloženi bjesomučnoj vojnoj agresiji. Danas imamo prijateljske odnose s Podgoricom koju podržavamo na putu priključenja europskoj i atlantskoj obitelji. Zašto je to tako? Zato što je crnogorsko državno rukovodstvo imalo čestitosti i hrabrosti zauzeti jasan stav prema agresiji na Hrvatsku. Stoga ne sumnjam da ćemo naći riješiti pitanje odštete Hrvatima koji su za vrijeme Domovinskog rata bili u crnogorskim logorima.

Hrvatska nezainteresiranost za rješenje Prevlake je zakompliciralo situaciju pa je tako svojedobno jedan crnogorski ministar izjavio da je Prevlaka barem polovično crnogorska o čemu da svjedoči činjenica da Hrvati godinama ne traže drugačije rješenje od privremenog koje je upravo takvo!

Kovač: Dijalogom, strukturirano i koncentrirano, u pozitivnom ćemo ozračju rješavati otvorena pitanja, pa tako i pitanje Prevlake.

Na samom početku mandata ste sugerirali da se prestane hrvatska vanjska politika svoditi na regiju i da se prestane s upotrebom tog termina i da se Vaša vanjska politika neće svoditi samo na regiju.

Kovač: Da, takav stav jedini je zdravorazumski. Kada gledamo na svijet iz svoje perspektive, ako Hrvatsku uzmemo kao svoje polazište, što je prirodno, vidimo da je naša zemlja sjecište srednje i jugoistočne Europe. Imamo za susjede Sloveniju, Mađarsku, Italiju, Srbiju, Bosni i Hercegovinu i Crnu Goru. Pojam «regija» najčešće se koristi kao zamjenski izraz za bivšu Jugoslaviju, odnosno za tzv. Zapadni Balkan. Ali, pokušajmo biti jezično precizni. Zar nije i Italija naša regija, zar nam nisu regija Slovenija i Mađarska? No, kada se govori o regiji kao da se ne misli na Italiju, Sloveniju i Mađarsku. Emancipirajmo se konačno. Naš pogled na svijet nije pogled iz «regije» nego iz Hrvatske. Na kraju krajeva,  pedeset posto naše inozemne trgovinske razmjene odnosi se na Njemačku, Italiju, Sloveniju i Austriju, a niti jedna od tih zemalja ne spada u «regiju». Hrvatska ima šest susjeda, sa svima njima želimo snažno surađivati, jačati odnose. Jednako ćemo razvijati vertikalnu, srednjoeuropsku dimenziju i horizontalno, jugoistočnoeuropsku dimenziju kada je riječ o vanjskoj politici. To je u hrvatskom državnom interesu.

Hoće li projekt Jadran-Baltik biti institucionalno povezan kao što je to Višegradska skupina,ili će to biti svojevrsni forum tih zemalja gdje će se raditi po projektima?

Kovač: Projekt Baltik-Jadran-Crno more sjajna je inicijativa koju je pokrenula Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović. Podržavali smo inicijativu dok smo bili u oporbi, a sada je to i projekt hrvatske vlade. Imamo konačno integrirano vanjsku politiku. Nije nam naum da stvaramo neku administraciju nego da imamo učinkovit forum za trajan dijalog, za političku, gospodarsku i inu suradnju na prostoru od Baltika do Jadrana.

Odnosi Hrvatske i Njemačke su bili opterećeni aferom vezanom uz lex Perković gdje smo se kao država uistinu osramotili. Opterećuje li ta afera odnose sa Njemačkom i u kom smjeru će se ti odnosi razvijati?

Kovač: Vi ste vidjeli da je i hrvatska Predsjednica mjesec dana nakon što je prisegnula bila u posjetu Berlinu, slično je postupio i predsjednik hrvatske vlade Tihomir Orešković, a i moja malenkost je – ubrzo nakon što sam bio izabran i imenovan – posjetila Berlin. Dakle, nova hrvatska Vlada i hrvatska Predsjednica su nedvosmisleno pokazali da su zainteresirani za jačanje odnosa s Njemačkom, koja je naš prvi gospodarski partner. Iz Njemačke nam dolazi najveći broj turista, u Njemačku odlazi najveći broj naših ljudi, samo prošle godine više od 50 tisuća. To sve govori o bliskosti i visokom stupnju kompatibilnosti dvaju naroda. Kad govorimo o «lex Perković» tu imamo dvije dimenzije problema. S jedne strane imamo eklatantno gaženje pravne države. Sama podloga na temelju koje smo ušli u Europsku uniju je bila pogažena, i to samo nekoliko dana prije negoli samog pristupanja. Pravna podloga na temelju koje smo ušli u Europsku uniju je jasno predviđala izručenje i onih koji su optuženi za politička ubojstva na području Njemačke.

Kada i na temelju kojih kriterija će se u diplomaciji mijenjati kadrovi?

Kovač: Na redu je redovna zamjena veleposlanika i generalnih konzula, već ovoga ljeta. Kada budemo razmatrali imenovanja novih šefova misija i konzularnih ureda, rukovodit ćemo se načelima efikasnosti i rezultata, naravno i odanosti državi, to se podrazumijeva. Samo takvi ljudi nas mogu i smiju predstavljati u svijetu. Veleposlanici su ključni ljudi u ostvarivanju cilja jačanja ugleda i položaja Hrvatske u svijetu. Šansu će dobiti i mlađi ljudi, pa i neki koji nikada nisu bili šefovi diplomatskih misija i konzularnih ureda.

Mediji su spekulirali da su za vrijeme prošlog mandata neke diplomatske nekretnine prodavane po sumnjivim cijenama, najviše se govorilo o zgradi u Washingtonu i u tom smislu se apostrofirao veleposlanik Paro. Što činite po tom pitanju?

Kovač: O tome se trenutno vodi detaljna istraga. Dok ona traje ne bih ulazio u detalje. No, kad je riječ o nekretninama moram reći da sam bio iznenađen, pače šokiran da je država u Bruxellesu kupila nekretninu prije tri godine koja još nije u funkciji. Slično sam stanje zatekao u Crnoj Gori. Tamo nam je crnogorska vlada donirala zgradu koja isto tako već tri godine zjapi prazna. Naložio sam stručnim službama da se obje zgrade što prije stave u funkciju i da se utvrdi tko je odgovoran za ovakav nemar, rekao je ministar Miro Kovač za Slobodnu Dalmaciju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari