Pratite nas

Intervju

Miro Kovač: Sposobni, domoljubi i mladi, to će biti naši novi diplomati

Objavljeno

na

Nakon početne inventure koja je donijela neke nevjerojatne podatke poput onog da smo kupili za potrebe ministarstva prije tri godine jednu zgradu u Bruxellesu koja je i danas posve prazna, te nakon prvih službenih posjeta Sarajevu i Mostaru, Budimpešti, Bruxellesu, Amsterdamu, Berlinu, Podgorici, Rimu i Ljubljani, hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač u ekskluzivnom intervjuu za Slobodnu Dalmaciju ocrtava obrise nove hrvatske vanjske politike.

[ad id=”93788″]

Kakav je saldo razgovora u Sloveniji obzirom na niz otvorenih pitanja?

Kovač:  Zadovoljan sam razgovorima u Sloveniji, nastavljamo s poboljšanjem atmosfere u vrlo razvijenim hrvatsko-slovenskim odnosima. Što se tiče arbitraže, tu su stajališta različita. Hrvatska je izašla iz sporazuma, i to nakon što je otkriveno da je slovenska strana protupravno i neetički utjecala na sud i arbitražni postupak. Uostalom, upravo na inicijativu HDZ-a je Hrvatski sabor prošlog ljeta i donio zaključak, i to jednoglasno, kojim je obvezao hrvatsku vladu da pokrene postupak prestanka sporazuma o arbitraži.

Što onda nudite?

Kovač: Nudimo strukturirane bilateralne razgovore u kojima bi, na temelju međunarodnog prava i u duhu dobrosusjedskih odnosa, dvije prijateljske države kao što su Hrvatska i Slovenija mogle i morale pronaći održivo rješenje. Ako budemo konstruktivni i iskreni jedni prema drugima, uspjet ćemo u tome. Na kraju krajeva, Hrvatska i Slovenija nisu jedine dvije zemlje koje imaju granični spor. Podsjećam da su se Nijemci i Nizozemci desetljećima sporili oko granične crte u zaljevu Dollart. Na kraju su postigli sporazum, i to tek prije godinu i pol, kojim nisu utvrdili graničnu crtu, ali su zato riješeni modaliteti gospodarskog korištenja zaljeva i upravljanja prometom odnosno plovidbom u teritorijalnim vodama ispred obala obiju država.

Osobno odbijam hrvatsko-slovenske odnose gledati samo kroz prizmu Savudrijske vale, što je nažalost često slučaj. Dakle, sjednimo, stavimo ispred sebe sva otvorena pitanja i krenimo ih rješavati kako priliči ozbiljnim državama koje, općenito govoreći, imaju odlične odnose.

Čim ste završili pregovore sa slovenskom stranom pojavila se informacija da će Slovenija maknuti vrlo brzo žicu sa hrvatsko-slovenske granice, ali je kasnije ta izjava relativizirana. Što je istina?

Kovač: Slovenska vlada je donijela odluku o postavljanju žice i jedino slovenska vlada može donijeti odluku o njezinu micanju! Očito se krenulo tim poslom. Hrvatska ne vidi razloga za tu žicu, tim prije što je tzv. balkanska ruta faktički zatvorena. U tom kontekstu valja odati priznanje predsjedniku slovenske vlade Miru Ceraru, koji je prvi predložio nužnost jačanja zajedničkog nadzora makedonske-grčke granice. Iz te je inicijative i nastala učinkovita koordinacija Hrvatske s Austrijom, Slovenijom, Srbijom i Makedonijom, na koju smijemo biti zajedno ponosni jer je zaustavila priljev migranata i time pomogla nama, ali cijeloj Europskoj uniji, posebno Njemačkoj.

Uz Savudrijsku valu tu je i Sveta Gera koja je neupitno naša, ali se slovenski vojnici odande ne miču. Ne treba zaboraviti niti problem nuklearke Krško i niz drugih pitanja…

Kovač: O svim otvorenim pitanjima ćemo razgovarati, po mogućnosti u okviru mješovitih stručnih skupina i u prijateljskom ozračju. Gdje ima volje, ima i puta.

Dočekao Vas je čitav niz neriješenih graničnih pitanja, od spora sa Srbijom jer ona još uvijek drži pod opsadom vukovarske ade koje su redom katastarski hrvatske, ali se srbijanska policija odande ne miče. Što će biti s otetim kulturnim blagom koje još nisu do kraja vratili, pitanje nestalih i dr.?

Kovač: Da, uistinu nas čeka puno neodrađenog posla u hrvatsko-srpskim odnosima. Pred nama je čitav niz neriješenih pitanja: nestali, granica na području Dunava, oteto kulturno blago, položaj hrvatske manjine u Srbiji, zakonski omogućena pretenzija Srbije da baš ona može procesuirati sve ratne zločine na području cijele bivše Jugoslavije, potpuna suradnja s Haaškim sudom. Ima ih još. Moramo već jednom stvoriti zdrave temelje za hrvatsko-srpske odnose. No, zdravih temelja bez rješenja otvorenih pitanja ne može biti. Čeka nas puno posla.

Je li konačan hrvatski stav da Srbija ne može niti otvoriti poglavlje o pravosuđu sa EU dok ne ukine zakonsku odredbu po kojoj zapravo ona glumi Haški sud na prostoru bivše Jugoslavije?

Kovač: U Srbiji traje kampanja za parlamentarne izbore. Važno je odvojiti pregovarački proces od izborne kampanje. Na kraju krajeva, Srbija je formalno započela pregovore s Europskom unijom u siječnju 2014. godine, ali prva dva poglavlja su otvorena tek u prosincu prošle godine, znači skoro dvije godine kasnije. Znate zašto? Zato što se od nje tražilo da počne uređivati odnose s Kosovom. Na tome su – s pravom – snažno inzistirali naši njemački i britanski prijatelji. Iskreno govoreći, nisam primijetio da je netko u Srbiji govorio o blokadi, da je netko iz srpske državne vlasti napadao njemačke političare, posebno kancelarku Angelu Merkel. Naprotiv, prevladavaju pohvale Njemačkoj i gospođi Merkel. Ova dva poglavlja koja se sada želi otvoriti su jedna od najtežih uopće. Riječ je o vrijednostima koje čine sam identitet Europske unije – vladavina prava, poštivanje ljudskih, manjinskih prava, suradnja s Haaškim sudom. Trebat će se prilagoditi pravilima i vrijednostima Europske unije. Treba prihvatiti europski način razmišljanja. To ne ide i ne može ići preko noći. Hrvatska će pomoći Srbiji da se na tom području reformira. I mi smo se tijekom pregovora, koji su bili teški i mukotrpni, reformirali. Zaista smo se promijenili. Ne zaboravimo da imamo ratificirani međudržavni sporazum iz 2004. godine prema kojemu će Srbija, u suradnji s predstavnicima hrvatske manjine, stvoriti zakonsku pretpostavku za njezinu zastupljenost u Narodnoj skupštini. Hrvatska je to i bez tog sporazuma bila osigurala srpskoj manjini u Hrvatskom saboru. Uvjeren sam da će i Srbija primijeniti međunarodni sporazum koji se tiče zaštite hrvatske manjine. To će biti i snažan doprinos stvaranju prijateljskih odnosa između Hrvatske i Srbije. Drago mi je da Srbija uspjela – slijedeći sličan obrazac – stvoriti prijateljski odnos s Mađarskom. Moja je želja da Hrvatska uredi odnos sa Srbijom kao što su to učinile Njemačka i Francuska.

Zbog čega je položaj Hrvata u BiH u ovako dramatičnom stanju. Što u tom smislu nudi nova hrvatska vanjska politika?

Kovač: Hrvatska kao potpisnica Daytonskog sporazuma ima posebnu odgovornost prema Bosni i Hercegovini, u kojoj su Hrvati zajedno s Bošnjacima i Srbima ustavotvorni i ravnopravni. Hrvati u Bosni i Hercegovini, kojima Hrvatska jamči osobitu skrb, mogu biti odličan motor u procesu uključenja u Europsku uniju.  Čini se da sazrijeva uvjerenje da su za Hrvate u Bosni i Hercegovini jednakopravnost i europska integracija dvije strane iste medalje. Hrvatska će se aktivno zalagati za europski put Bosne i Hercegovine i ravnopravnost Hrvata.

Je li za tu jednakopravnost nužan treći entitet?

Kovač: Na legitimnim predstavnicima Hrvata u Bosni i Hercegovini jest da u dogovoru s kolegama iz redova druga dva naroda dođu do rješenja koje će jamčiti jednakopravan i komforan položaj. To je jedini put za trajnu stabilnost u Bosni i Hercegovini.

Crna Gora je još jedna susjedna zemlja s kojom imamo neriješena granična pitanja. Jedno vrijeme se obećavala i odšteta za spaljenu imovinu u dubrovačkom zaleđu gdje su uglavnom divljali crnogorski vojnici, a trajno je na stolu pitanje odštete za hrvatske ratne zarobljenike.

Kovač: Da, imamo otvorenih pitanja. Ali ako smo s nekim susjedom uspjeli iz temelja promijeniti odnose, onda je to slučaj sa Crnom Gorom. Sjećamo se vremena svoga osamostaljenja, kada smo bili izloženi bjesomučnoj vojnoj agresiji. Danas imamo prijateljske odnose s Podgoricom koju podržavamo na putu priključenja europskoj i atlantskoj obitelji. Zašto je to tako? Zato što je crnogorsko državno rukovodstvo imalo čestitosti i hrabrosti zauzeti jasan stav prema agresiji na Hrvatsku. Stoga ne sumnjam da ćemo naći riješiti pitanje odštete Hrvatima koji su za vrijeme Domovinskog rata bili u crnogorskim logorima.

Hrvatska nezainteresiranost za rješenje Prevlake je zakompliciralo situaciju pa je tako svojedobno jedan crnogorski ministar izjavio da je Prevlaka barem polovično crnogorska o čemu da svjedoči činjenica da Hrvati godinama ne traže drugačije rješenje od privremenog koje je upravo takvo!

Kovač: Dijalogom, strukturirano i koncentrirano, u pozitivnom ćemo ozračju rješavati otvorena pitanja, pa tako i pitanje Prevlake.

Na samom početku mandata ste sugerirali da se prestane hrvatska vanjska politika svoditi na regiju i da se prestane s upotrebom tog termina i da se Vaša vanjska politika neće svoditi samo na regiju.

Kovač: Da, takav stav jedini je zdravorazumski. Kada gledamo na svijet iz svoje perspektive, ako Hrvatsku uzmemo kao svoje polazište, što je prirodno, vidimo da je naša zemlja sjecište srednje i jugoistočne Europe. Imamo za susjede Sloveniju, Mađarsku, Italiju, Srbiju, Bosni i Hercegovinu i Crnu Goru. Pojam «regija» najčešće se koristi kao zamjenski izraz za bivšu Jugoslaviju, odnosno za tzv. Zapadni Balkan. Ali, pokušajmo biti jezično precizni. Zar nije i Italija naša regija, zar nam nisu regija Slovenija i Mađarska? No, kada se govori o regiji kao da se ne misli na Italiju, Sloveniju i Mađarsku. Emancipirajmo se konačno. Naš pogled na svijet nije pogled iz «regije» nego iz Hrvatske. Na kraju krajeva,  pedeset posto naše inozemne trgovinske razmjene odnosi se na Njemačku, Italiju, Sloveniju i Austriju, a niti jedna od tih zemalja ne spada u «regiju». Hrvatska ima šest susjeda, sa svima njima želimo snažno surađivati, jačati odnose. Jednako ćemo razvijati vertikalnu, srednjoeuropsku dimenziju i horizontalno, jugoistočnoeuropsku dimenziju kada je riječ o vanjskoj politici. To je u hrvatskom državnom interesu.

Hoće li projekt Jadran-Baltik biti institucionalno povezan kao što je to Višegradska skupina,ili će to biti svojevrsni forum tih zemalja gdje će se raditi po projektima?

Kovač: Projekt Baltik-Jadran-Crno more sjajna je inicijativa koju je pokrenula Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović. Podržavali smo inicijativu dok smo bili u oporbi, a sada je to i projekt hrvatske vlade. Imamo konačno integrirano vanjsku politiku. Nije nam naum da stvaramo neku administraciju nego da imamo učinkovit forum za trajan dijalog, za političku, gospodarsku i inu suradnju na prostoru od Baltika do Jadrana.

Odnosi Hrvatske i Njemačke su bili opterećeni aferom vezanom uz lex Perković gdje smo se kao država uistinu osramotili. Opterećuje li ta afera odnose sa Njemačkom i u kom smjeru će se ti odnosi razvijati?

Kovač: Vi ste vidjeli da je i hrvatska Predsjednica mjesec dana nakon što je prisegnula bila u posjetu Berlinu, slično je postupio i predsjednik hrvatske vlade Tihomir Orešković, a i moja malenkost je – ubrzo nakon što sam bio izabran i imenovan – posjetila Berlin. Dakle, nova hrvatska Vlada i hrvatska Predsjednica su nedvosmisleno pokazali da su zainteresirani za jačanje odnosa s Njemačkom, koja je naš prvi gospodarski partner. Iz Njemačke nam dolazi najveći broj turista, u Njemačku odlazi najveći broj naših ljudi, samo prošle godine više od 50 tisuća. To sve govori o bliskosti i visokom stupnju kompatibilnosti dvaju naroda. Kad govorimo o «lex Perković» tu imamo dvije dimenzije problema. S jedne strane imamo eklatantno gaženje pravne države. Sama podloga na temelju koje smo ušli u Europsku uniju je bila pogažena, i to samo nekoliko dana prije negoli samog pristupanja. Pravna podloga na temelju koje smo ušli u Europsku uniju je jasno predviđala izručenje i onih koji su optuženi za politička ubojstva na području Njemačke.

Kada i na temelju kojih kriterija će se u diplomaciji mijenjati kadrovi?

Kovač: Na redu je redovna zamjena veleposlanika i generalnih konzula, već ovoga ljeta. Kada budemo razmatrali imenovanja novih šefova misija i konzularnih ureda, rukovodit ćemo se načelima efikasnosti i rezultata, naravno i odanosti državi, to se podrazumijeva. Samo takvi ljudi nas mogu i smiju predstavljati u svijetu. Veleposlanici su ključni ljudi u ostvarivanju cilja jačanja ugleda i položaja Hrvatske u svijetu. Šansu će dobiti i mlađi ljudi, pa i neki koji nikada nisu bili šefovi diplomatskih misija i konzularnih ureda.

Mediji su spekulirali da su za vrijeme prošlog mandata neke diplomatske nekretnine prodavane po sumnjivim cijenama, najviše se govorilo o zgradi u Washingtonu i u tom smislu se apostrofirao veleposlanik Paro. Što činite po tom pitanju?

Kovač: O tome se trenutno vodi detaljna istraga. Dok ona traje ne bih ulazio u detalje. No, kad je riječ o nekretninama moram reći da sam bio iznenađen, pače šokiran da je država u Bruxellesu kupila nekretninu prije tri godine koja još nije u funkciji. Slično sam stanje zatekao u Crnoj Gori. Tamo nam je crnogorska vlada donirala zgradu koja isto tako već tri godine zjapi prazna. Naložio sam stručnim službama da se obje zgrade što prije stave u funkciju i da se utvrdi tko je odgovoran za ovakav nemar, rekao je ministar Miro Kovač za Slobodnu Dalmaciju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Božinović: Migracije su globalna pojava, a trenutno je 260 milijuna ljudi u pokretu

Objavljeno

na

Objavio

Migracije su globalna pojava, a trenutno je 260 milijuna ljudi u pokretu.

Jedni od njih su u statusu IZBJEGLICA prisiljeni napustiti svoje države i to je njihovo PRAVO, a drugi su MIGRANTI u potrazi za drugačijim načinom života i to je njihov IZBOR.

Njihov izbor je opravdan, ali mora biti i ZAKONIT. Kako bi bio zakonit zahtijeva POŠTIVANJE PRAVILA, procedura i odobrenja država preko čijeg teritorija prelaze i država u kojima žele živjeti.

Ukoliko građanin Republike Hrvatske želi putovati i ulaziti u druge države onda to mora učiniti na predviđenim graničnim prijelazima s primjerenim ispravama. S druge strane trenutno na našoj granici, posebice na granici s BiH, svjedočimo izbjegavanju svih mogućih pravila. Suočavamo se s ljudima koji prelaze graničnu crtu IZVAN predviđenih GRANIČNIH PRIJELAZA i uglavnom NEMAJU IDENTIFIKACIJSKE ISPRAVE.

Naš dodatni specifikum je činjenica kako je Hrvatska prva granica Europske unije nakon zapadno-balkanske migracijske rute i granica koja se štiti. Migranti koji su prošli dugi put, a onda ne uspijevaju ući u EU, pokušavaju prijeći granicu na razne načine pri tome optužujući hrvatsku policiju za nasilje.

Napominjem još jednom kako nijednom internom istragom do sada NISMO UTVRDILI PRIMJENU NASILJA, a svaka sljedeća prijava bit će istražena kao što je to bilo do sada.

HRVATSKA JE SUVERENA DRŽAVA KOJA IMA PRAVO I DUŽNOST ŠTITITI GRANICE OD ILEGALNIH PRELAZAKA te zadržati zavidnu razinu javnog reda, mira i sigurnosti kojoj, nažalost, većina europskih država više ne svjedoči.

 

MUP apelira na organizacije: Informirajte migrante o pravilima zakonitog ulaska u RH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Steve Bannon: Kad misle da je cijena rada u Hrvatskoj previsoka, globalisti dovedu migrante

Objavljeno

na

Objavio

Steve Bannon jedna je od najkontroverznijih figura današnjice. Dovoljno je pogledati kako ga portretira Saturday Night Live, američki TV show koji od društvenih događaja i vijesti radi komične skečeve: Bannon je kod njih prikazan kao personifikacija Smrti, kao kostur s crnom haljom i kapuljačom.

Bannon je čovjek koji je preuzeo vođenje predizborne kampanje Donalda Trumpa 88 dana prije izbora i doveo Trumpa do pobjede. Bannon je čovjek koji je 210 dana služio u Bijeloj kući kao glavni strateg, i čije su ideje aktivne u Bijeloj kući i nakon odlaska.

Bannon je također bivši suosnivač i direktor Breitbart Newsa, medijske platforme američke nacionalističke desnice. I čovjek koji je bio potpredsjednik Cambridge Analytice u vrijeme kad je ta tvrtka pobrala podatke milijuna korisnika Facebooka i, s pomoću psihometrijskih trikova, pretvorila ih u crno političko oružje u Trumpovoj kampanji.

Bannon je, na koncu, čovjek koji mi otvara vrata svojeg hotelskog apartmana u Bruxellesu u nedjelju predvečer i odvaja vrijeme za ekskluzivni intervju za Večernji list.

Bannon je u Bruxellesu jer pokušava svoj politički aktivizam upregnuti u kola europskih populista i nacionalista kako bi im pomogao da na izborima za Europski parlament u svibnju 2019. promijene tijek povijesti, onako kako se to već dogodilo u Americi.

Razgovaramo dan nakon prosvjeda žutih prsluka (Gilets jaunes), u Parizu i dan uoči usvajanja globalnog kompakta o zakonitim migracijama u Marrakechu.

Slažete se da su migracije globalni problem?

Nije globalni problem, to je globalna tragedija. Imamo ekonomski i politički kolaps, posebno u podsaharskoj Africi i Srednjoj Americi, i to je zbog globalističkog neoliberalizma, koji te zemlje izrabljuje. Kao i zbog Kine, koja ih izrabljuje kroz svoj model predatorskog kapitalizma. I sporazum iz Marrakecha je, u svojoj srži, imperijalistički. Zato se mora poništiti.

Ako su migracije globalna tragedija, kako ih bolje rješavati nego kroz globalnu organizaciju, a to je UN?

To nije pitanje, to nije sporno. Sporno je želite li outsorceati migrantsku politiku organizaciji koja ne polaže račune nikome. Vlada ove zemlje u kojoj razgovaramo (Belgije, op. a.) upravo je pala. Zbog čega? Jer su građani vidjeli da se potpisuje nešto čiji detalji nisu poznati 24 sata prije usvajanja, a radilo se na tome šest godina. Elita je skrila detalje i obveze i količinu tereta koji će pasti na radnike. Najbolji način za rješavanje situacije jest ojačati nacionalne države koje djeluju unisono. Marakeš će biti vrlo važan zbog prijevare – a UN je prijevara – svih tih globalnih sporazuma, čiju moć i učinak na njihove živote ljudi ne razumiju.

Ali to je okvir za suradnju.

To vas obvezuje na hrpu stvari. Pogledajte sve detalje. To se zove meki zakon. To je prijesna laž iza koje se elite pokušavaju skriti. Ako nemate nikakvih obveza, zašto su energetski porezi otišli gore 25 posto za radne ljude u Francuskoj, zbog klimatskih promjena od kojih Kinezi imaju koristi? Pitajte ljude u Francuskoj. U tome je laž globalista. Globalisti uvijek lažu i krivo navode. Zašto Macron nije rasporedio teret na stranku iz Davosa, nego na radne ljude u Francuskoj? Ali, pogodite što, oni su se pobunili.

U govoru na političkom skupu u Bruxellesu rekli ste da Pariz gori, ali nije baš gorio toliko koliko prije tjedan dana, ne?

Recite to dućanima (koji su se osiguravali od razbijanja i pljačke, op. a.). Oko 1300 ljudi je uhićeno, ok? Vatre su gorjele cijelu noć. Pariz gori. Macron može činiti stvari nakon utorka, ali njegov izvorni predsjednički mandat je gotov. Vladavina Jupitera je okončana, i okončana je na ulicama Pariza. Ne podržavam nasilne demonstracije, ali mogu vidjeti frustraciju ljudi koji imaju osjećaj da ih se ne sluša. Zato mislim da je jako važno što se događa u Parizu. Mislim da je to dramatična prekretnica.

Kažete da globalističke elite lažu cijelo vrijeme, ali ljudi diljem svijeta vide vašeg predsjednika Trumpa kao dokazanog lažljivca, koji laže neprestano, o stvarima malim i velikim, kao što je to i James Comey rekao. Kako uopće možete neke od njegovih poruka na Twitteru uspoređivati s onim što globalisti pokušavaju s Marakešom?

Vaši čitatelji u Hrvatskoj moraju shvatiti kakve su magnitude laži globalista.

Ono što bi trebali učiniti jest odvojiti nekoliko minuta i pročitati taj kompakt, svojim očima, i razmisliti o onome na što taj kompakt poziva.

A to je dramatična promjena u njihovim državama, njihovim životima i životima njihove djece i unuka. I razmisliti o tome kako je to bilo skriveno od njih, skriveno u režiji najpametnijih ljudi na svijetu, elita koje tvrde da to ništa zapravo ne znači, da je to samo okvir i slično.

Pročitajte i razmislite, pa prosudite tko su veći lažljivci. Je li to Trump s marginalnim stvarima o kojima tvita kako bi trolao ljude ili su to elite koje doslovno žele… Gledajte, vi koji u Hrvatskoj čitate ovaj razgovor: oni smatraju da su vaši životi smeće, ne smatraju da vaši životi išta znače.

Kako globalisti na to gledaju, nisu samo nacionalne države te koje treba prevladati, a oni na države poput Hrvatske gledaju kao na administrativne jedinice, nego trebaju prevladati građane, vaše čitatelje, jer samo smetaju na putu.

Kad oni osjete da trebaju veće profite, sve što žele učiniti jest dovesti još migranata i niskokvalificiranih radnika kako bi imali veći broj ljudi koje mogu odabrati.

Kad oni osjete da ljudi u Hrvatskoj nisu previše pametni ili da su plaće previsoke, sve što žele jest ovakvim sporazumima o migracijama dovesti diplomirane studente, inženjere i slične iz zemalja Trećeg svijeta kako bi radili jednu stvar.

Nije to humanost, to je samo ovo: da konkuriraju vašim mladim ljudima u tehnološkim poslovima. Da su humanisti, imali bi rješenje koje nacionalne države imaju, a to je pomaganje tim državama u tim dijelovima svijeta da se razviju, da zadrže najbolje i najbistrije stanovnike, i da učine svoje zemlje ponovno velikima. Laži globalne elite su takve veličine i magnitude, i proizvele su toliko puno štete.

Ljudi u Hrvatskoj moraju znati zašto su Gilets jaunes u Francuskoj tako ljutiti, zašto su Trumpovi pristaše u SAD-u tako ljutiti. Evo zašto: jer su pametni i racionalni i vide kako se odnosi prema njihovim životima, i prekipjelo im je i dosta im je toga.

Dopustite da se vratimo na jedno važno pitanje, koje sam vam i jučer postavio na konferenciji za novinare kad sam vas pitao bavite li se vi zapravo huškanjem na rat. Čak i vaš istomišljenik, mađarski premijer Viktor Orban, u jednom svom govoru kaže da mu je jasno što radi Kina, a to je da pokušava sustići Ameriku, i to na račun srednjeg sloja u SAD-u i Europi…

I u tom pogledu, on je sjedinjen s nama u najvećem pitanju našeg vremena. No, nastavite.

…i vidi da Trumpova Amerika pokušava spriječiti Kinu u tome tako što će promijeniti međunarodna pravila igre. To je nešto što i vi također otvoreno zagovarate, promjena globalnog poretka.

Da.

Ne znam tko je tu koga inspirirao, ali Trump i vi tu zagovarate isto.

(uz smiješak, op. a.) Bila je to ideja predsjednika Trumpa.

Ok, i sad ključan detalj: Orban kaže da još uvijek nije sigurno hoćete li u tome uspjeti bez oružanog sukoba. To je vrlo ozbiljno.

Vrlo ozbiljno, razmotrimo to. Ja sam u svom radijskom showu 2014. predvidio da ćemo se u roku od pet godina naći u oružanom sukobu u Južnom kineskom moru. Kinezi su u ekonomskom ratu protiv Zapada, a Zapad uključuje i SAD i Zapadnu Europu, dakle industrijalizirane demokracije.

Kinezi su u tome od kraja 1990-ih, otkako smo ih pustili da uđu u Svjetsku trgovinsku organizaciju. I to se događa na golemu štetu radničkog i srednjeg sloja ljudi u Zapadnoj Europi i SAD-u jer su te zemlje deindustrijalizirane, a radna su mjesta preselili u Kinu. Ne vjerujte meni na riječ, nego provjerite.

Pročitajte knjigu koju su dvojica kineskih pukovnika napisala krajem 1990-ih, zove se “Unrestricted Warfare”. To je jedna od pet najvažnijih knjiga napisanih u 20. stoljeću i najveća knjiga o strategiji koju je itko napisao nakon Carla von Clausewitza. Ona vrlo detaljno opisuje rat protiv Zapada, njihovu strategiju.

Kaže da postoje tri vrste rata: informacijski rat, ekonomski rat i kinetički rat. I zaključuje da bi zasigurno izgubili ako bi ikad morali voditi kinetički rat protiv Zapada, no da mogu pobijediti u informacijskom ratu i u ekonomskom ratu.

Srž onoga što predsjednik Trump pokušava učiniti jest stupiti u borbu i konfrontirati se s Kinom u ekonomskom ratu koji vode protiv nas, kako bismo izbjegli kinetički rat. Jedna od stvari koje predsjednik Trump pokušava reći je da su ekonomija i vojska nevjerojatno povezani u nacionalnoj sigurnosti. I zbog toga u Europi želi vidjeti da europske države plaćaju dva posto za obranu, i istovremeno se želi u dogovoru s EU pobrinuti da postoji ekonomski stimulans za SAD da bude u punom savezu. Jer, on ne vidi Europu kao protektorat.

Zapamtite, sada su globalisti zapravo imperijalisti, sve što rade je imperijalistički. Populisti i suverenistički, nacionalistički pokret je potpuna suprotnost, mi ne želimo biti imperijalistička sila.

Želimo biti u partnerstvu sa stvarnim saveznicima. Ne želimo da Zapadna Europa bude protektorat. Želimo da bude stvarni saveznik.

Ali, predsjednik Trump redovito kritizira, da ne kažem blati, saveznike.

Koga?

Rekao je, primjerice, da je Njemačka zatočenik Rusije.

To je retorika, ali pogledajmo činjenice. Predsjednik Trump je rekao Njemačkoj da se ne dovodi u situaciju da je u energetici ovisna o Rusiji.

Drugo, Njemačka je, čini mi se, među najgorima u nedosezanju cilja od dva posto (ulaganja u obranu, op. a.). Pa vojni zrakoplov koji je vozio kancelarku na G20 (u Buenos Aires, op. a.) nije mogao doletjeti ni do Barcelone. A to je zato što se u njemačke zračne snage ne ulaže dovoljno. SAD ima ekonomiju od oko 18 bilijuna (engl. trillion) dolara. Naš obrambeni proračun je ugrubo bilijun dolara svake godine.

Također imamo strukturni deficit od bilijun dolara. To nije u direktnoj korelaciji, ali dovoljno je blizu da zaključimo da je naša obveza da budemo svjetski policajac to stvorila. Cijeli je obrambeni proračun Njemačke 35 milijarde dolara.

Da, ali postoji povijesni razlog zbog kojeg Njemačka nije pumpala svoj vojni proračun nakon II. svjetskog rata.

SAD to potpuno razumije. Mi smo im pomogli napisati novi Ustav i sa SSSR-om i Engleskom instalirali njihovu vladu. No, to je bilo tada, a ovo je sada. Ne govorimo o tome da se Njemačka ponovno naoruža kao u vrijeme nacista i postane dominantna sila, samo kažemo da mora dosegnuti cilj s kojim su se složili (u NATO-u, op. a.).

Usput, Nijemci su bez američkih sigurnosnih jamstava apsolutno izloženi Rusiji. I očito je da američka sigurnosna jamstva postoje jer smo saveznici u NATO-u. Ali sve što kažemo jest da ne želimo Njemačku kao protektorat, želimo je kao saveznicu.

Trump katkad kao da uživa u javnom kritiziranju demokratskih europskih saveznika, a nikad ga ne čujemo da kritizira autokratske predsjednike Rusije ili Sjeverne Koreje.

Trebate razlikovati signal od šuma. Signal je ono što je bitno, šum je dimna zavjesa, svakodnevni Donald Trump koji naziva pornoglumicu Stormy Daniels nadimkom “horseface” ili tvita nešto o Merkel. Kad govorite o Rusiji, vratimo se na najvažnije stvari, a to su sankcije i Trumpov govor u Varšavi u srpnju 2017. godine. Vaši bi čitatelji u Hrvatskoj trebali pročitati taj govor.

Hrvatska predsjednica bila je suorganizatorica tog summita u Varšavi.

Točno, hrvatska je predsjednica bila ondje. I Višegradska skupina. I reći ću još ovo ljudima u Hrvatskoj: vjerujem da su dva geopolitički najvažnija dijela svijeta zemlje Višegradske skupine sve dolje do Hrvatske, i jugoistočna Azija oko Južnog kineskog mora. Za mene su to dva najvibrantnija, najrobusnija područja na kojima će se demokracija razvijati i sloboda graditi oko robusnih ekonomija.

Vratite se i pročitajte Trumpov govor iz Varšave, vrlo je važno da građani Hrvatske pročitaju to i shvate što je predsjednik Trump rekao. A to je da je njegov najvažniji zadatak kolektivna obrana judeokršćanskog zapada, zapadne civilizacije. Nijedan američki predsjednik nikad nije toliko hrabro govorio o tome, posebno ne Obama ili Bush.

Jeste li vi napisali taj govor?

Nisam, tad sam već napustio Bijelu kuću, ali moja je ruka bila prisutna u izgradnji tog govora. U tom govoru u Varšavi Trump se praktički usprotivio Rusiji i rekao da smo mi u SAD-u spremni sklopiti ugovore sa svima u srednjoj i istočnoj Europi kako biste imali jeftinu, neiscrpnu energetsku opskrbu. I da smo mi tu kao partneri i saveznici da se pobrinemo da zapadna civilizacija bude obranjena.

To je provokativnije nego išta što je ijedan američki predsjednik rekao, provokativnije od Ronalda Regana i njegova govora s rečenicom “srušite ovaj zid”. Naravno, mainstream mediji su pustili da to prođe neopaženo.

Amerika je danas podjeljenije i bjesnije društvo nego što je bila desetljećima. Kako mislite da će povijest ocijeniti vašu ulogu u tome?

Upravo smo imali “midterm” izbore za Kongres, na kojima je glasalo 113 milijuna ljudi. Demokracija u SAD-u nikad nije bila robusnija. Gledajte, prolazili smo kroz cikluse u povijesti u kojima smo imali razilaženja oko smjera naše zemlje ili smjera u kojem ide svijet. Pod predsjednikom Reaganom bilo je puno više prijepora. Ljudi danas jesu ljutiti, s time da je više bijesa na ljevici jer su ljuti na spoznaju da je Trump dio njihovih života, ali taj bijes je pozitivna stvar, rezultirao je time da su ljudi išli od vrata do vrata i osvojili Predstavnički dom. Naravno, ne sviđa mi se rezultat, ali mislim da su izbori u studenom odličan primjer snage američke demokracije.

Prije tih izbora rekli ste da će, ako demokrati osvoje Predstavnički dom, uslijediti procedura opoziva predsjednika Trumpa. Hoće li?

Mislim da nema sumnje da će demokrati pretvoriti Muellerovo izvješće u oružje i započeti proceduru. Predsjednik Trump neće biti istjeran iz ureda, jer Senat neće podržati Predstavnički dom u opozivu, ali u samoj proceduri demokrati će otvarati nove neovisne istrage. Vjerujem da će 2019. biti najgadnija godina u američkoj politici od 1858., da će biti apsolutno brutalna, da će se dogoditi rat dviju utvrda, rat između Bijele kuće i demokratskih istraga i procedure opoziva na Capitol Hillu. Bit će vrlo dramatično i bit će to teška godina.

Kako će se predsjednik Trump ponašati?

Predsjednik Trump je borac. I odlično zadaje protuudarce. Ne bi bio predsjednik SAD-a da nije takav. Ljudi u Hrvatskoj trebali bi uzeti stolac i zgrabiti kokice jer ovo će biti teška borba. Trump neće otići bez borbe. Ključno je pitanje je li Republikanska stranka spremna čuvati leđa Trumpu. Sjetite se, Nixon nije ozbiljno upao u probleme zbog Watergatea dok nije izgubio podršku Republikanske stranke.

I, za kraj, o Hrvatskoj. Vjerujem da vam je poznato da je Hrvatska najvažniji američki partner u regiji, još od 1990-ih, kad je bila dio rješenja, a ne dio problema, u ratu.

To je točno, Hrvatska je jedna od najvećih saveznica SAD-a, i općenito diljem svijeta, i najvažnija saveznica tijekom 1990-ih. Ono što se dogodilo jest to da su ljudi skrenuli pogled s lopte. Mislim da su države Višegradske skupine pa sve do Hrvatske jedan od geopolitički najvažnijih prostora u svijetu. Zapamtite, u konceptu “America First” ne radi se o američkoj izolaciji, nego o američkoj uključenosti u rad sa saveznicima na pitanjima naše vitalne nacionalne sigurnosti. Planiram posjetiti Hrvatsku i regiju, upoznati ljude, upoznati se pobliže sa situacijom kod vas.

U našem dijelu Europe znamo da rast nacionalizma ne vodi baš uvijek prema dobrome. Mi se sjećamo da je i Slobodan Milošević u početku svoju agresiju nazivao antibirokratskom revolucijom.

Da, ali to zahtijeva da ljudi budu involvirani. Danas imamo snagu koja dolazi od interneta, moć ljudi da se odmaknu od mainstream medija. Ja vjerujem u zdrav razum i pristojnost radnih ljudi. I mislim da moraju imati punu informaciju, da se njihov status građana mora poštovati i da kroz nacionalne države na najbolji način mogu ispunjavati obveze svog statusa građana. Da, ja vjerujem u patriotske pokrete, vjerujem u populizam u kojemu se čuje glas malih ljudi. Ja sam nacionalist, vjerujem u nacionalizam i vjerujem da će nacionalizam biti vrlo pozitivan. Ljudi moraju biti uključeni u to i moraju nadzirati i moderirati to, posebno određene ultranacionaliste koji imaju nešto agresivnije sklonosti. Ali jedan od razloga zbog kojeg imaju takve sklonosti jest to što ih je poklopila i odbacila globalistička elita. Ne možete opravdati neke stvari koje su se dogodile u prošlosti, ali one ne znače da se to mora ponoviti danas.

Večernji list

 

Steve Bannon: Marakeški sporazum je dio prijevare UN-a

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari