Pratite nas

Politika

Miro Kovač: Tri su teoretske mogućnosti rješavanja spora sa Slovenijom

Objavljeno

na

U Točki na tjedan gosti su bili bivši ministri vanjskih poslova – Vesna Pusići Miro Kovač.

Potkraj rujna trebali sastati u Zagrebu sastati Andrej Plenković i Miro Cerar. Može li najavljeni susret donijeti pomake u odnosima Hrvatske i Slovenije?

“Vjerujem da može. Mislim da je to jedini način. Nerješavanje i odugovlačenje problema je prostor za usijane glave s jedne i druge strane, a koje nemau apsolutno nikakvu odgovornost ni prema svojim zeljama ni prema realnosti i pokušavaju čak sugerirati da bi moglo doći do sukoba što je ne bezumno, nego opasno jer uvijek neki luđak može to izazvati. Moje mišljenje je da se ova teme može zatvoriti, mislim da je upravo to i način – razgovor između dvaju šefova vlada”, rekla je Pusić.

Miro Kovač smatra da kod Cerara postoji dobra volja, ali da nije problem u njemu.

“Cerar kao predsjednik želi doći, ali isto ima kolege u stranci i tu postoji pritisak. Uvjeren sam da ćemo nastaviti biti s njima u dijalogu. Cerar je jučer opet dao izjavu da će Slovenija jednostrano ići implementirati odluku arbitraže. Tri su teoretske mogućnosti rješavanja spora. Prvo je implementacija arbitraže što je za nas nemoguće, takvu odluku je donio i Sabor. Drugo je Međunarodni sud, a to pak Slovenci ne žele. Ostaje jedina, treća mogućnost, a to je da razgovaramo o rješenju. Ako ne možemo dogovoriti granicu, možemo mehanizam upravljanja Piranskim zaljevom. Takvih aranžmana ima i drugdje u svijetu.”

Sličan model predlaže i još jedan bivši ministar vanjskih poslova Davorin Rudolf.

“Ja bih volio da se to dogodi, ali sam realist. Vidim da Cerar ima dobru volju, ali kažem, u stranci je to druga priča. Imate i Erjavca i njegovu stranku, stranku Janeza Janeža… Ne vjerujem da će biti moguće dogovoriti granicu na moru, jedino možemo dogovoriti mehanizam upravljanja”, smatra Kovač.

Vesna Pusić navodi da politički tajming nikad nije dobar, da su uvijek negdje izbori, ali vjeruje da je moguće postići dogovor.

“Moje je mišljenjem da ukoliko su se dva premijera u stanju dogovoriti oko režima u Piranskom zaljevo, ako mogu postići dogovor oko načina ribarenja pa i ekološke zaštite, da se to sa slovenske strane može implementirati kao prihvaćanje arbitraže, a u hrvatskoj kao bilateralni dogovor”, rekla je Pusić.

“To iziskuje odluku Sabora. Sabor je odbio arbitražu, moramo biti legalisti. Možemo sa Slovencima razgovarati kako upravljati zaljevom, ali granicu ne utvrditi na način na koji predlaže arbitražni sud”, veli Kovač.

“Treba li to ići pred Sabor ili ne, mislim da je podložno raspravi, ali ne vidim da problem to ide prema Saboru. Gledajući s naše strane to nije implementacija arbitražne odluke”, dodaje Pusić.

Kovač je na kraju na glasio da su ipak najvaćniji ljudi koji žive na tom području.

“Naravno da moramo riješiti pitanje upravlljanja zaljeva, ali Sabor je taj koji odlučuje o granicama. Treba smiriti strasti, kolege iz Slovenije trebaju shvatiti da se u prvom redu mora brinuti o ljudima koji tamo žive i poslovne subjekte koji tamo posluju.

Akademik Davorin Rudolf: Predlažem kondominij – rješenje koje nije ni prohrvatsko ni antislovensko

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Sabor: SDP-ovci napustili glasovanje, većina im odbila zakon

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Saborska većina odbila je u petak SDP-ov prijedlog da se izmjeni Zakon o sprečavanju sukoba interesa i u krug dužnosnika koje taj zakon obuhvaća uvede i izvanredne povjerenike u sistemski važnim društvima, te Mostov prijedlog da se izmjeni odluka o osnivanju istražnog povjerenstva za Agrokor i povjerenstvu omogući nastavak rada.

SDP-ovi su zastupnici napustili glasovanje nakon što im je većina uskratila pravo amandmanom intervenirati i u zakon “uvesti” i zamjenike izvanrednog povjerenika.

Nikada nismo odbili raspravu o amandmanu predlagatelja, ustvrdio je pritom Peđa Grbin (SDP) prozivajući vladajuće da su tako postupili jer ne žele da se raspravlja o sukobu interesa, odnosno da se govori o temama zbog kojih se premijer Andrej Plenković u četvrtak “preznojavao dok je odgovarao na novinarska pitanja”.

“Vama je sukob interesa imanentan, isto je bilo i za Sanadera, Karamarka, isto je sada i za Plenkovića”, poručio je kolegama.

Zatražio je stanku kako bi se SDP-ovi zastupnici dogovorili hoće li nakon takve odluke većine sudjelovati u glasovanju ili napustiti sabornicu, a odlučili su se za ovo drugo.

Većina je odbila i Mostov prijedlog izmjena odluke o osnutku Istražnog povjerenstva za Agrokor, unatoč apelima Nikole Grmoje da se povjerenstvu omogući nastavak rada kako bi se utvrdila puta istina o nastanku i propadanju Agrokora.

Sabor je prihvatio Izvješće o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2017. te izvješća pravobraniteljice za djecu za prošlu i pretprošlu godinu.

Izabrao je i zamjenice pravobraniteljice za djecu, Mariju Gabelica Šupljika i Ivanu Buljan Ajelić, koje su u petak prisegnule pred Saborom.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Bačić: Izvanredne okolnosti uvjetovale su donošenje zakona, u kratkom vremenu, kada je kolaps Agrokora bio pred vratima

Objavljeno

na

Objavio

Je li se premijer Andrej Plenković sastao s članovima grupe Borg? Je li znao za okolnosti angažiranja savjetnika? Koliko je stabilna saborska većina? U Otvorenom na HRT-u o tome su govorili Branko Bačić (HDZ), Aleksandra Kolarić (SDP), Nikola Grmoja (Most), Stjepan Čuraj (HNS), Tihomir Lukanić (Živi zid), Robert Jankovics (potpredsjednik Kluba nacionalnih manjina).

Bačić je ponovio ono što je premijer danas rekao u Sofiji – da je premijer primio radnu skupinu na čelu s potpredsjednicom Martinom Dalić i upoznao se s detaljima Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH, tzv. lex Agrokor. Riječ je o zakonu koji je trebalo pripremiti i iskomunicirati s koalicijskim partnerima. Most je bio upoznat s tim, rekao je i ustvrdio da je sa zakonom bila upoznata i oporba. Izvanredne okolnosti uvjetovale su donošenje zakona, u kratkom vremenu, kada je kolaps Agrokora bio pred vratima, rekao je Bačić.

Grmoja je sve nazvao manipulacijom. Podsjetio je da je prvo oformljen tim koji je trebao analizirati stanje. No, pitao je, kako je došlo do toga da su ti ljudi postali skupina koja piše zakon, jer su oni financijski stručnjaci, a ne pravnici. Most očito ima imidž boraca protiv korupcije, izjavio je Grmoja. Plenković pokušava Most dovesti u vezu s ovim događajima, ali mi smo izbačeni iz Vlade, rekao je Grmoja podsjećajući na kronologiju događaja u vrijeme kada se donosio lex Agrokor. Sve što je Plenković danas govorio da je Petrov plakao nad sudbinom Agrokora i zaposlenih je točno. Mi nismo željeli da se bilo tko okoristi kroz Agrokor, dodao je.

Bačić je na to rekao da Most nije izbačen iz koalicije zbog izbora savjetnika, nego zato što se pridružio zahtjevu SDP-a za iskazivanje povjerenja ministru financija Zdravku Mariću.

Vlada nije bila u stanju koordinirati proces donošenja zakona, a da se prilikom toga nije pogodovalo ljudima koji su ga pisali, rekla je Kolarić. Smatra da je Vlada, kada je smijenila izvanrednog povjerenika Antu Ramljaka, trebala raskinuti sve konzultantske ugovore. Branili ste i branite Dalić, zakon je očito donesen s mnoštvom pogrešaka, imamo mnogo nezadovoljnih vjerovnika, nemamo stalno vjerovničko vijeće, a ključni problem je što državni proračun ne pati. Izložili ste državu ogromnom riziku od tužbi za naknadu štete, a to će građani plaćati. Ljudi koji su pisali zakon pisali su ga za sebe kako bi od toga zarađivali, a premijer i ministrica to mjesecima brane. Ovo je neviđen sukob interesa. Nije točno da proračun nije stradao. Proces je morao bitI zakonit, otvoreN, transparentan, javan i jasan. Zakon je loš, nagodba je upitna, rekla je.

Bačić je objasnio da Vlada, osim davanja suglasnosti na izbor glavnog savjetnika, nema utjecaja na izbor podizvođača.

Treba napraviti sve da taj zakon profunkcionira, da sačuvamo svako radno mjesto, proizvodnju, smatra Čuraj.

Premijer, najmoćniji čovjek zemlje, kaže da nije znao što se piše u zakonu na kojem je cijeli vladin politički kapital, čudi se Lukanić, na što je Babić rekao da ta izjava nije točna. Javnost je znala da je, kada je Ante Ramljak došao u Agrokor, sa njime došla ekipa stručnjaka koju je on znao, objasnio je Bačić.
Lukanić je zatim upitao zašto je premijer cijelo vrijeme šutio, nego samo potvrđuje sadržaj objavljenih mailova. Da se to nije dogodilo, Dalić ne bi bila smijenjena, ustvrdio je i istaknuo da je i Most bio upoznat sa svim okolnostima angažiranja savjetnika, kazao je.

Zakon je usvojen, a zaključak je bio da je to trenutačno jedini izlaz, rekao je Jankovics. Kriterij za taj zakon je da to državu ne košta ništa. Tada su bile dramatične okolnosti, stečaj najače hrvatske firme, vidjeli smo jezičke iz pakla koji je prijetio. Agrokor je živ i funkcionira. Pričekajmo, pa nastavi li Agrokor funkcionirati i plaćati porez, onda smo uspjeli, rekao je Jankovics.

Kolarić je pitala osjeća li vlada političku odgovornost jer su grupi ljudi omogućili bogaćenje.

Grmoja kaže da se nije smjelo dogoditi, i s time Most nema veze. Nije problem zakon, iako nije dovoljno dobar, već je problem što su ljudi angažirani i plaćeni od strane Agrokora. Je li g. Šalović autor ovog zakona, pitao je, na što mu je Bačić odgovorio da je autor Dalić. Konzultirala je Ministarstvo pravosuđa, kaže. Grmoja je od Bačića zatražio da ne zavarava javnost. Most je otvorio sve oko Agrokora, bez obzira na to što “uštimani Macanov orkestar” ponavlja, rekao je.

Po meni nije sporno to je pisao zakon, pitanje je je li dobar ili nije, rekao je Čuraj.

Lukanić smatra neprimjerenim da se bivši partneri – HDZ i Most svađaju pred javnošću. Pitanje je hoće li izaći još neki mail. Hrvatska se u Europi sramoti, mi tu imamo udruženi zločinački pothvat, tako se to zove u kaznenom pravu, izjavio je.

Bačić podržava poziv predsjednice premijeru na sastanak sljedećeg tjedna te pohvaljuje njezinu potporu Vladi u vezi s Agrokorom.

 

Ivan Hrstić: Mailovi s nečim što ‘budi najniže strasti’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati