Pratite nas

BiH

Miro Kovač: Uvjereni smo da će Orešković vratiti mlade i iseljene u Hrvatsku

Objavljeno

na

Međunarodni tajnik HDZ-a Miro Kovač u intervjuu za vijesti.ba dao je analizu političkih procesa u Hrvatskoj.

[ad id=”93788″]

Protekla skoro dva mjeseca bilo je mnogo neviđenih zapleta na hrvatskoj političkoj sceni. U konačnici, jeste li očekivali ovakve rezultate izbora?

HDZ i Domoljubna koalicija su pobjedu očekivali i na kraju ostvarili. Ali, ruku na srce, nismo očekivali da će formiranje vlasti biti toliko napeto. Za stabilnost Hrvatske i našeg političkog sustava je vrlo važno da smo – bez prijevremenih izbora – iznjedrili Tihomira Oreškovića kao mandatara za sastavljanje nove vlade i da smo izborom akademika Željka Reinera za predsjednika konstituirali Hrvatski sabor, i to potporom koja je uključivala predstavnike nacionalnih manjina. Sada nam predstoje razgovori s kolegama iz Mosta i mandatarom Oreškovićem o formiranju stručne i reformske vladu koja će dobiti povjerenje Hrvatskog sabora. Uvjeren sam da će nam to uspjeti.

Hrvatska je dobila nestranačkog mandatara nove vlade HDZ-a i Mosta, što nije uobičajena praksa. Može li Hrvatsku voditi profesionalni menadžer i financijski stručnjak? Vjerujete li da su građani zadovoljni novim premijerom?

Napokon smo dobili mandatara stručnjaka – to je velika stvar. Većina naših građana je time zadovoljna. Tihomir Orešković ima sve potrebne kvalifikacije i reference, posebno na gospodarskom i financijskom planu, da kao predsjednik buduće vlade vodi našu državu. Mi ćemo mu u tome pružati svekoliku podršku. Uvjereni smo da će njegov politički angažman biti signal mnogim našim iseljenicima, ali i mladima koji su u ogromnom broju iselili trbuhom za kruhom, da se vrate u Hrvatsku. Imamo šansu, u suradnji s Mostom, stvoriti pretpostavke za novu platformu razvoja Hrvatske. Naša je zemlja, nažalost, jedna od rijetkih članica EU koja se nedovoljno brzo razvija. S novom će vladom Hrvatska dobiti šansu za pravi i nužni zaokret.

Pojedini analitičari tvrde da on nema čak ni legitimitet za obnašanje dužnosti na koju je predložen jer nije izabran na parlamentarnim izborima, a imat će ogromnu moć. Kako ocjenjujete ovakve stavove?

Nemojmo nikoga unaprijed osuđivati na uspjeh ili neuspjeh. To su mahom izjave frustriranih političkih gubitnika. Krenimo pozitivno i vjerujmo da nešto možemo napraviti. Imamo sjajnu osobu za mandatara. Imat će potporu HDZ-a, cijele Domoljubne koalicije i Mosta, ali i drugih parlamentarnih stranaka. Imamo veliku šansu krenuti u promjene koje naši građani s pravom očekuju. Idemo Hrvatsku preporoditi na gospodarskom planu. Jako je pohvalno što su se i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko i predsjednik Mosta Božo Petrov odlučili da će netko drugi biti mandatar. To je rijetkost u politici, svojevrsno odricanje, za to im valja odati priznanje.

Kako bi mogla izgledati nova Vlada? Je li bilo konkretnih dogovora o raspodjeli ministarstava i što eventualno HDZ očekuje u tom pogledu?

Još nismo krenuli u razgovore o ministarstvima. Idemo korak po korak, pred nama je ozbiljan posao. Formirat ćemo stručnu vladu, vladu promjena i reformi s najboljim ljudima – kako bismo mogli mijenjati Hrvatsku na dobrobit hrvatskih građana. Hrvatska nema vremena za gubljenje s lošim kadrovima.

Do dogovora o mandataru Vlade Hrvatske došlo je samo dan nakon što je Most raskinuo pregovore sa SDP-ovom koalicijom Hrvatska raste. Kako ocjenjujete odnose Domoljubne koalicije i Mosta? Je li izgrađeno međusobno povjerenje i može li novi premijer biti most između Domoljubne koalicije i Mosta?

Uvjeren sam u to da je Božo Petrov shvatio u razgovorima s Tomislavom Karamarkom – koji je dokazao da mu se može vjerovati – da je HDZ dosljedan, a da je ono što radi Milanović neiskreno, varanje Mosta. Zoran Milanović je vrijeđao Most, HDZ i Domoljubnu koaliciju, a onda odjednom promijenio stav i htio ući u koaliciju s njima. Pokušavao je uzimati, krasti Mostove ljude. Mislim da su prijatelji iz Mosta onda shvatili što se događa. Budući predsjednik vlade Orešković uživa i uživat će povjerenje i Domoljubne koalicije i Mosta.

Kako ocjenjujete stav predsjednika SDP-a Zorana Milanovića, izrečen nakon konstituiranja Sabora: “Neki iz Mosta odlučili su da idu u suradnju s kriminalnom, špijunskom, proustaškom koalicijom”?

Ponašanje Zorana Milanovića i njegovo vrijeđanje političkih oponenata govore najviše o njemu samome. Kampanja je iza nas, prestanimo zagađivati javnost ružnim riječima i napadima. Istupi Zorana Milanovića pokazuju njegovu slabost. Očito nema snage priznati poraz, nije mu uostalom prvi put da se tako ponaša.

Prema Vašem mišljenju na koja pitanja se buduća Vlada mora fokusirati na unutrašnjem planu, a što trebaju biti njeni vanjskopolitički prioriteti?

Hrvatsku moramo konačno pretvoriti u efikasnu, konkurentnu državu. Nastavimo li ovako, bez provođenja nužnih strukturnih promjena, uskoro bi nas mogla prestići Rumunjska i mogli bismo biti tek na 27. mjestu u EU po prihodima po stanovniku. Krajnje je vrijeme da krenemo u prave promjene, da Hrvatsku pretvorimo u prostor kreativnosti, da mladi ostanu u Hrvatskoj, ali da se vrate i oni koji su je napustili. Što se tiče vanjskopolitičkih prioriteta, Hrvatska kao članica EU-a i NATO-a mora ojačati svoj položaj u srednjoj i jugoistočnoj Europi, postati odgovoran jamac stabilnosti i suradnje. Ne smijemo dopustiti da veće zemlje ”monopoliziraju istinu” o tome što se događa u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Vrijeme je da se Hrvatska probudi na vanjskopolitičkom planu. Trenutno je Hrvatska na planu europske i vanjske politike, nažalost, gotovo nepostojeća.

Kakav će biti odnos nove Vlade prema BiH? Možemo li očekivati promjenu dosadašnjeg kursa koji je vodio prethodni premijer Zoran Milanović?

Kada govorimo o našim odnosima s BiH, moramo biti svjesni sljedećih činjenica: susjedne smo države, u Bosni i Hercegovini su Hrvati jedan od triju konstitutivnih naroda, naš Ustav nalaže da moramo skrbiti o Hrvatima izvan Hrvatske, Hrvatska je potpisnica Daytonskog sporazuma, članica smo EU-a i NATO-saveza, mnogi Hrvati u Hrvatskoj vuku podrijetlo iz današnje BiH, zemljopisno i gospodarski smo vrlo tijesno povezani. Iz ovih činjenica proizlazi da možemo i moramo još intenzivnije surađivati. To posebno vrijedi na planu uključenja BiH u EU. Uvjereni smo da su, unutar BiH, zadovoljni i s prijateljima Bošnjacima i Srbima zaista ravnopravni Hrvati – a na načelu potpune ravnopravnosti ćemo inzistirati – najbolji mogući motor europske integracije. A tko može biti bolji podupiratelj težnje BiH da postane dio europske obitelji od Hrvatske? Na kraju krajeva, hrvatski predsjednik vlade sjedi u Bruxellesu kao ravnopravan član na sastancima Europskog vijeća, a jedna od njegovih dužnosti bit će da upozorava svoje kolege u EU da i BiH ima pravo na europsku budućnost, da svi bosanskohercegovački narodi i građani zaista imaju pravo postati europski građani. I to će biti dio zavjeta nove hrvatske vlade, u kojoj će HDZ, Domoljubna koalicija i Most biti glavni ”dioničari”.  vijesti.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Ovo je diplomat koji je kardinalu Puljiću rekao: ‘Vi Hrvati ili se asimilirajte ili iselite’

Objavljeno

na

Objavio

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u svojim javnim istupa kada god je govorio o ulozi međunarodne zajednice u obespravljivanju Hrvata uvijek je spominjao kako mu jedan zapadni diplomat rekao: “Vi Hrvati ili se asimilirajte ili iselite”.

No kardinal nikada nije želio otkriti ime tog diplomata. No, Hrvatski Medijski Servis od pouzdanog izvora otkrio je o kojem je diplomatu riječ. “Vi Hrvati ili se asimilirajte ili iselite”, doslovno tako kardinalu je rekao američki veleposlaniku u BiH Thomas Miller, otkrio je izvor HMS, koji je zamolio da mu se ne otkriva identitet.

Miller je bio veleposlanik SAD-a u vrijeme kada je na čelu OHR-a bio Wolfgang Petritsch, a na čelu OESS-a američki diplomata Robert Barry. Barry je netom prije izbora predložio je izmjene Pravila i propisa Privremenog izbornog povjerenstva, koje je Povjerenstvo usvojilo 14. listopada 2000., mjesec dana prije održavanja izbora. Te izmjene poznate su kao Barryevi amandmani.

Njima je omogućeno da čak trećinu izaslanika u Klub Hrvata Doma naroda parlamenta FBiH izaberu Bošnjaci, iz većinski bošnjačkih županija, što je ustavni sud BiH, 2016. po apelaciji Bože Ljubića proglasio neustavnim i izbrisao iz Izbornog zakona BiH.

Istovremeno je tadašnji visoki predstavnik Wolgang Petritsch nametnuo ustavne amandmane prema kojima je bilo omogućeno da se uz pomoć jedne trećine izaslanika u nacionalnim klubovima, umjesto do tada polovice, može izabrati predsjednik i dopredsjednici FBiH i Federalna vlada  bez stranaka za koje je glasovala većina Hrvata. Uz to dotadašnji paritet u Vladi FBiH je izmjenjen, pa je umjesto polovice određeno da Hrvati imaju tek trećinu ministarskih pozicija u Vladi FBiH.

Thomas Miler osobno se angažirao u sastavljaju Vlade FBiH, koju je činila tzv “Alijanse za promijene”, predvođena SDP-om, u kojoj su umjesto HDZ-a, stranke za koju je tada glasovala većina hrvatskih birača izašlih na izbore, Hrvate predstavljali minorna stranka Krešimira Zubaka Nova hrvatska inicijativa i Lijanovići.

Cilj projekta bio je napraviti vladu s unitarno-građanskim strankama koja bi provodila američke interesa u Bosni i Hercegovini, a u to vrijeme došlo je i do slabljenja utjecaja Europske unije.

Odgovor HDZ BiH, ali i ostalih prohrvatskih stranaka bio je osnivanje Hrvatskog Narodnog sabora u Novom Travniku i najava proglašenja Hrvatske samuprave. Milerov i Petritschew odgovor bio je smjena tadašnjeg lidera HDZ BiH i hrvatskog člana Predsjedništva BiH Ante Jelavića, tenkovsko uništavanja Hercegovačke banke i pokretanje montiranih sudskih procesa protiv hrvatskih političara./HMS/

Kardinal Puljić: Jedan mi je veleposlanik rekao: Hrvati, ili ćete se iseliti ili asimilirati

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Nakon kritika zbog imenovanja: Na web-stranici bh. Predsjedništva izbrisani podaci o savjetnicima

Objavljeno

na

Objavio

Netragom su s internetske stranice Predsjedništva Bosne i Hercegovine nestali podaci o tome tko su ljudi koji rade kao članovi ureda trojice članova državnog vrha nakon pritisaka pod kojima su se našli zbog imenovanja pojedinih krajnje kompromitiranih dužnosnika.Posebno se to odnosi na Ured Željka Komšića. Savjetnik za vanjsku politiku postao je liječnik gastroenterolog Rusmir Mesihović, piše Večernji list BiH.

Protivnici Daytona

Mesihovićevo ime spominjalo se u nekoliko afera, zbog čega nije uspio dobiti poziciju ministra zdravstva u Sarajevskoj županiji, a ranije je bio pod istragom slovenskih istražitelja zbog sumnje u pranje novca jer je na račune banaka u ovoj državi prebacio 71.500 eura.

U posjedu ovaj liječnik ima i 25-metarsku jahtu vrijednu više od milijun eura koja je privezana na slovenskom primorju.

Savjetnik za medije je Nihad Hebibović, koji je sudjelovao kao dio tima Komšićeve kampanje nabijene mržnjom prema Hrvatima i Hrvatskoj. Amir Ibrović, koji je u dva navrata do sada bio predstojnik Ureda, to radi i u ovome, a u njega ima najveće povjerenje.

Savjetnici u njegovu uredu su i ljudi poput Slavena Kovačevića koji su godinama sustavno pokušavali uvjeriti javnost da ne postoji original Daytonskog sporazuma ili su sadržaj ovoga dokumenta posve drukčije tumačili nego što tamo piše. Sve to kako bi opravdali projekt nametanja Komšića u državno Predsjedništvo.

Javnosti su još uvijek na stranici Wikileaksa dostupne i ocjene američkih diplomata i o samome Komšiću iz vremena ranijih mandata, ali i bliskim suradnicima.

Tako se navodi kako nije “ispunio velike nade koje smo mi i mnogi drugi imali za njega” kao projekt koji se trebao “približiti” Hrvatima, a umjesto toga ih je još više udaljio od političkog Sarajeva. U Uredu srpskog člana bh. Predsjedništva njegovi su najprovjereniji kadrovi.

Predstojnik Ureda predsjedatelja bh. Predsjedništva Milorada Dodika je Danijel Dragičević. Dragičević je ranije bio angažiran kao Dodikov šef Ureda za vrijeme dok je novoizabrani član Predsjedništva BiH obnašao dužnost predsjednika RS-a.

Pero Simić ostao je na poziciji Dodikova savjetnika za medije, dok je Dragoljub Reljić, nekadašnji tajnik Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i glavni tajnik Vijeća naroda RS-a, imenovan za savjetnika za ustavnopravna pitanja. U Dodikovu uredu na mjestu savjetnica zaposlene su također Nina Sajić i Ana Trišić-Babić.

Sajić je ranije obnašala dužnost veleposlanice BiH u Rumunjskoj, a također je savjetovala nekadašnjeg člana Predsjedništva BiH Nebojšu Radmanovića. Trišić-Babić bila je zamjenica šefa diplomacije BiH u vrijeme mandata Zlatka Lagumdžije.

Najdugovječnija ekipa

U Uredu bošnjačkog člana bh. Predsjedništva, po stažu, u ovoj instituciji najiskusnija je ekipa. Predstojnik Ureda člana državnog vrha Šefika Džaferovića je Elvir Čamdžić, koji ima višegodišnje iskustvo rada u Predsjedništvu.

Uz njega, savjetnik za medije ostao je dugogodišnji novinar više medija Elvir Huremović, dok je Damir Džanko savjetnik Džaferovića iz oblasti vanjske politike, a Adis Alagić, još jedan turski student, Džaferovića savjetuje iz oblasti ekonomije.

Večernji list

Komšićev savjetnik poziva na terorizam u Hrvatskoj!?

 

 

 

Savjetnici ‘hrvatskoga’ člana BiH Predsjedništva redom Bošnjaci

 

 

 

Poruke s Komšićevog skupa: ‘Kolac za Čovu i ‘do jaja’ za Kolindu’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari