Pratite nas

BiH

Miro Kovač: Uvjereni smo da će Orešković vratiti mlade i iseljene u Hrvatsku

Objavljeno

na

Međunarodni tajnik HDZ-a Miro Kovač u intervjuu za vijesti.ba dao je analizu političkih procesa u Hrvatskoj.

[ad id=”93788″]

Protekla skoro dva mjeseca bilo je mnogo neviđenih zapleta na hrvatskoj političkoj sceni. U konačnici, jeste li očekivali ovakve rezultate izbora?

HDZ i Domoljubna koalicija su pobjedu očekivali i na kraju ostvarili. Ali, ruku na srce, nismo očekivali da će formiranje vlasti biti toliko napeto. Za stabilnost Hrvatske i našeg političkog sustava je vrlo važno da smo – bez prijevremenih izbora – iznjedrili Tihomira Oreškovića kao mandatara za sastavljanje nove vlade i da smo izborom akademika Željka Reinera za predsjednika konstituirali Hrvatski sabor, i to potporom koja je uključivala predstavnike nacionalnih manjina. Sada nam predstoje razgovori s kolegama iz Mosta i mandatarom Oreškovićem o formiranju stručne i reformske vladu koja će dobiti povjerenje Hrvatskog sabora. Uvjeren sam da će nam to uspjeti.

Hrvatska je dobila nestranačkog mandatara nove vlade HDZ-a i Mosta, što nije uobičajena praksa. Može li Hrvatsku voditi profesionalni menadžer i financijski stručnjak? Vjerujete li da su građani zadovoljni novim premijerom?

Napokon smo dobili mandatara stručnjaka – to je velika stvar. Većina naših građana je time zadovoljna. Tihomir Orešković ima sve potrebne kvalifikacije i reference, posebno na gospodarskom i financijskom planu, da kao predsjednik buduće vlade vodi našu državu. Mi ćemo mu u tome pružati svekoliku podršku. Uvjereni smo da će njegov politički angažman biti signal mnogim našim iseljenicima, ali i mladima koji su u ogromnom broju iselili trbuhom za kruhom, da se vrate u Hrvatsku. Imamo šansu, u suradnji s Mostom, stvoriti pretpostavke za novu platformu razvoja Hrvatske. Naša je zemlja, nažalost, jedna od rijetkih članica EU koja se nedovoljno brzo razvija. S novom će vladom Hrvatska dobiti šansu za pravi i nužni zaokret.

Pojedini analitičari tvrde da on nema čak ni legitimitet za obnašanje dužnosti na koju je predložen jer nije izabran na parlamentarnim izborima, a imat će ogromnu moć. Kako ocjenjujete ovakve stavove?

Nemojmo nikoga unaprijed osuđivati na uspjeh ili neuspjeh. To su mahom izjave frustriranih političkih gubitnika. Krenimo pozitivno i vjerujmo da nešto možemo napraviti. Imamo sjajnu osobu za mandatara. Imat će potporu HDZ-a, cijele Domoljubne koalicije i Mosta, ali i drugih parlamentarnih stranaka. Imamo veliku šansu krenuti u promjene koje naši građani s pravom očekuju. Idemo Hrvatsku preporoditi na gospodarskom planu. Jako je pohvalno što su se i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko i predsjednik Mosta Božo Petrov odlučili da će netko drugi biti mandatar. To je rijetkost u politici, svojevrsno odricanje, za to im valja odati priznanje.

Kako bi mogla izgledati nova Vlada? Je li bilo konkretnih dogovora o raspodjeli ministarstava i što eventualno HDZ očekuje u tom pogledu?

Još nismo krenuli u razgovore o ministarstvima. Idemo korak po korak, pred nama je ozbiljan posao. Formirat ćemo stručnu vladu, vladu promjena i reformi s najboljim ljudima – kako bismo mogli mijenjati Hrvatsku na dobrobit hrvatskih građana. Hrvatska nema vremena za gubljenje s lošim kadrovima.

Do dogovora o mandataru Vlade Hrvatske došlo je samo dan nakon što je Most raskinuo pregovore sa SDP-ovom koalicijom Hrvatska raste. Kako ocjenjujete odnose Domoljubne koalicije i Mosta? Je li izgrađeno međusobno povjerenje i može li novi premijer biti most između Domoljubne koalicije i Mosta?

Uvjeren sam u to da je Božo Petrov shvatio u razgovorima s Tomislavom Karamarkom – koji je dokazao da mu se može vjerovati – da je HDZ dosljedan, a da je ono što radi Milanović neiskreno, varanje Mosta. Zoran Milanović je vrijeđao Most, HDZ i Domoljubnu koaliciju, a onda odjednom promijenio stav i htio ući u koaliciju s njima. Pokušavao je uzimati, krasti Mostove ljude. Mislim da su prijatelji iz Mosta onda shvatili što se događa. Budući predsjednik vlade Orešković uživa i uživat će povjerenje i Domoljubne koalicije i Mosta.

Kako ocjenjujete stav predsjednika SDP-a Zorana Milanovića, izrečen nakon konstituiranja Sabora: “Neki iz Mosta odlučili su da idu u suradnju s kriminalnom, špijunskom, proustaškom koalicijom”?

Ponašanje Zorana Milanovića i njegovo vrijeđanje političkih oponenata govore najviše o njemu samome. Kampanja je iza nas, prestanimo zagađivati javnost ružnim riječima i napadima. Istupi Zorana Milanovića pokazuju njegovu slabost. Očito nema snage priznati poraz, nije mu uostalom prvi put da se tako ponaša.

Prema Vašem mišljenju na koja pitanja se buduća Vlada mora fokusirati na unutrašnjem planu, a što trebaju biti njeni vanjskopolitički prioriteti?

Hrvatsku moramo konačno pretvoriti u efikasnu, konkurentnu državu. Nastavimo li ovako, bez provođenja nužnih strukturnih promjena, uskoro bi nas mogla prestići Rumunjska i mogli bismo biti tek na 27. mjestu u EU po prihodima po stanovniku. Krajnje je vrijeme da krenemo u prave promjene, da Hrvatsku pretvorimo u prostor kreativnosti, da mladi ostanu u Hrvatskoj, ali da se vrate i oni koji su je napustili. Što se tiče vanjskopolitičkih prioriteta, Hrvatska kao članica EU-a i NATO-a mora ojačati svoj položaj u srednjoj i jugoistočnoj Europi, postati odgovoran jamac stabilnosti i suradnje. Ne smijemo dopustiti da veće zemlje ”monopoliziraju istinu” o tome što se događa u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Vrijeme je da se Hrvatska probudi na vanjskopolitičkom planu. Trenutno je Hrvatska na planu europske i vanjske politike, nažalost, gotovo nepostojeća.

Kakav će biti odnos nove Vlade prema BiH? Možemo li očekivati promjenu dosadašnjeg kursa koji je vodio prethodni premijer Zoran Milanović?

Kada govorimo o našim odnosima s BiH, moramo biti svjesni sljedećih činjenica: susjedne smo države, u Bosni i Hercegovini su Hrvati jedan od triju konstitutivnih naroda, naš Ustav nalaže da moramo skrbiti o Hrvatima izvan Hrvatske, Hrvatska je potpisnica Daytonskog sporazuma, članica smo EU-a i NATO-saveza, mnogi Hrvati u Hrvatskoj vuku podrijetlo iz današnje BiH, zemljopisno i gospodarski smo vrlo tijesno povezani. Iz ovih činjenica proizlazi da možemo i moramo još intenzivnije surađivati. To posebno vrijedi na planu uključenja BiH u EU. Uvjereni smo da su, unutar BiH, zadovoljni i s prijateljima Bošnjacima i Srbima zaista ravnopravni Hrvati – a na načelu potpune ravnopravnosti ćemo inzistirati – najbolji mogući motor europske integracije. A tko može biti bolji podupiratelj težnje BiH da postane dio europske obitelji od Hrvatske? Na kraju krajeva, hrvatski predsjednik vlade sjedi u Bruxellesu kao ravnopravan član na sastancima Europskog vijeća, a jedna od njegovih dužnosti bit će da upozorava svoje kolege u EU da i BiH ima pravo na europsku budućnost, da svi bosanskohercegovački narodi i građani zaista imaju pravo postati europski građani. I to će biti dio zavjeta nove hrvatske vlade, u kojoj će HDZ, Domoljubna koalicija i Most biti glavni ”dioničari”.  vijesti.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

HNS predložio modele za izbor članova Predsjedništva

Objavljeno

na

Objavio

Najviše vremena u elaboriranju prijedloga i komentarima oko mogućih zamki potrošili su predstavnici stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora BiH na način izbora članova Predsjedništva BiH na nedavno održanoj sjednici, piše Večernji list BiH.

Pojavila su se tada neka stara, ali i modificirana rješenja izmjena koja se tiču osiguranja legitimnog političkog predstavljanja. Naime, sudionicima su predložena rješenja koja bi se trebala ponuditi partnerima s bošnjačke strane u pregovorima koji će prethoditi uspostavi izvršne vlasti u FBiH, izboru predsjednika, dvoje dopredsjednika te Vlade. Tri su modela predstavljena sudionicima o izmjenama načina izbora članova Predsjedništva BiH.

Izbjeći majorizaciju

Jedan od njih odnosi se na ranije predstavljeni model koji je izradio Institut za društveno-politička istraživanja s, uvjetno rečeno, trima izbornim područjima, A, B, C, kroz koje se bira dvojicu članova državnog vrha. Ovaj prijedlog, u biti, podrazumijeva da se dvojica članova Predsjedništva BiH biraju iz područja A, odnosno B, gdje su osvojila većinu glasova. Područja A i B su ona u kojima su Hrvati, odnosno Bošnjaci, većina, dok se područje C odnosi na mješovite sredine i također ima utjecaja na izbor dvaju kandidata.

Ovakav prijedlog, u biti, mogao bi dovesti do toga da se i ukine nacionalni prefiks iz Ustava pri izboru članova Predsjedništva, ali bi omogućio da Hrvati mogu izabrati svog člana državnog vrha, što im nije omogućeno u trima navratima nametanjem hrvatskog člana Predsjedništva. Željko Komšić je biran uz većinsku potporu bošnjačkih birača, što je izazvalo ozbiljnu krizu u BiH, budući da njegov izbor ne podržava ni jedna hrvatska politička stranka, ali ni znanstvene i kulturne ustanove. Katolička crkva također je upozorila na opasnost od preglasavanja Hrvata i nepravedan izbor.

Drugi model koji je predstavljen o izmjenama načina biranja članova Predsjedništva sličan je prvome s trima područjima, ali se temelji na županijskim granicama. Bit i ovoga prijedloga svodi se na to da se iz većinskih bošnjačkih županija bira jedan, a iz većinskih hrvatskih županija drugi član državnoga vrha.

O trećem modelu vodili su se razgovori pred dužnosnicima Europske komisije koja je pokušala posredovati pri pronalaženju rješenja za izmjene Izbornog zakona. U pitanju je tzv. elektorski model koji podrazumijeva da određena izborna područja nose određen broj bodova, na temelju čega se na kraju dobije pobjednik izborne utrke. Problem predloženog modela za vrijeme bruxelleskih pregovora bio je u tome što se zapravo ništa ne bi mijenjalo u odnosu na sadašnje stanje te bi Bošnjaci mogli ponovno birati dvojicu članova Predsjedništva.

HNS-ov model, međutim, modificiran je i rezultira mogućnošću legitimnog izbora kandidata. Za Dom naroda predstavljena su dva rješenja temeljena na presudi Ustavnog suda BiH u predmetu Bože Ljubića. Jedan od prijedloga je tzv. dioničarski model, dok se drugi svodi na to da se uvede prag po županijama za izbor izaslanika za Dom naroda.

Zakoniti prijedlozi

Naime, stranke okupljene oko HNS-a BiH tražile su da županije koje nemaju pet posto hrvatskog stanovništva u odnosu na ukupan broj ovoga naroda u FBiH ne mogu kandidirati izaslanike za Dom naroda.

Takav prijedlog, iako ga je Ustavni sud ocijenio ustavnim i zakonitim, izazvao je kritike dijela javnosti da bi pojedini Hrvati bili isključeni iz izbora za Dom naroda. Zbog toga je predložen model da se svi Hrvati koji budu izabrani u županijskim skupštinama nađu u izbornom kolegiju, ali da pri izboru za Dom naroda njihov glas vrijedi onoliko koliki je udjel te županije u ukupnom broju Hrvata u FBiH. Ovaj je model najpošteniji i ne isključuje nikoga, a osigurava legitiman izbor.

Za Mostar je predstavljeno načelno rješenje koje su postigle sve stranke u ovome gradu kako bi se konačno održali lokalni izbori na koje Grad Mostar čeka od 2012. godine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Busovačke Staje – 26. obljetnica stradanja pripadnika Humanitarnog konvoja života za Lašvansku dolinu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Grad Busovača

Na Busovačkim stajama, u organizaciji Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, danas je obilježena 26. obljetnica stradanja pripadnika Humanitarnog konvoja života za Lašvansku dolinu.

Polaganjem vijenca kod spomen obilježja na Busovačkim stajama i sudjelovanjem u svetoj misi zadušnici, izaslanstvo HNS-a BiH odalo je počast poginulim pripadnicima HVO-a i civilima iz pratnje konvoja.

Pokolj u Busovačkim Stajama bio je ratni zločin koji su počinile bošnjačko-muslimanske snage nad Hrvatima tijekom agresije na prostore Hrvata Srednje Bosne.

Počinile su ga 16. lipnja 1993. kod Busovačkih staja kod Busovače. Ubili su 22 osobe iz humanitarnog konvoja, 14 civila i 8 pripadnika HVO-a koji su pratili konvoj kroz područje Busovačke planine.

Oko 15 km jugozapadno od Busovače uzdiže se Busovačka planina, na njoj je izletište Busovačke staje, koje su 15. lipnja 1993. godine bile stratište za hrvatske civile. Jedan skupina izbjeglica i drugih putnika došla je do Busovače s namjerom da otputuje u tuzlansko područje.

Kada im je 14. lipnja bilo jasno da od puta nema ništa, odlučili su se vratiti u Hrvatsku i pridružili su se konvoju koji je toga dana krenuo za Sebešić, po hranu za busovačke građane. U tome konvoju bilo je 15 hrvatskih civila iz Brčkog, sedam iz Tuzle i oko 70 iz Busovače. Oni su stigli na Busovačku planinu, gdje su se trebali odmoriti.

Dok su se odmarali, opkolili su ih pripadnici Armije BiH. Ne znajući da su opkoljeni, krenuli su oko šest sati ujutro. Samo dvije minute kasnije počela je pucnjava sa svih strana.

Pucnjava nije prestajala, nego se sve više i više pojačavala. Pripadnici Armije BiH počeli su ih gađati i tromblonima, iz minobacača i to neprekidno tri sata. Tog dana na Busovačkim stajama ubijeno je 22 Hrvata.

I ove godine, Udruge proistekle iz Domovinskog rata općine Busovača u suradnji s općinskim strukturama vlasti i župnim uredom, na mjestu tragedije organizirale su komemorativni skup s misom zadušnicom u spomen poginulim pripadnicima Humanitarnog konvoja.

(Grad Busovača/Wikipedia/Kamenjar.com)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari