Pratite nas

Događaji

Miro Kovač: Više nego ikada imamo potrebu da zajedno radimo i postižemo rezultate

Objavljeno

na

Ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač rekao je u četvrtak u Dubrovniku na prvom godišnjem Forumu EU strategije za Jadransku i Jonsku regiju kako danas više nego ikada postoje potrebe zajedničke suradnje te kako pred državama članicama EU-a i onima koje to još nisu stoje zajednički izazovi.

[ad id=”93788″]

Države sudionice Strategije ujedno su i države Jadransko-jonske inicijative (JJI): Hrvatska, Italija, Grčka, Slovenija, Srbija, BiH, Crna Gora i Albanija, a kako je ovom prilikom istaknuo Kovač te zemlje i u zemljopisnom i kulturnom smislu tvore staru Europu.

”Više nego ikada imamo potrebu da zajedno radimo i postižemo rezultate. Pred državama koje su već u EU i državama koje su na putu u EU stoje zajednički izazovi. Ovdje smo da ponudimo inovativna rješenja za osnaživanje malog i srednjeg poduzetništva”, rekao je Kovač na tiskovnoj konferenciji uoči otvorenja skupa.

Ustvrdio je kako je potreban zajednički europski odgovor na migrantsku krizu.

”Nisu dovoljni odgovori koji su samo nacionalni. Hrvatske je na tom planu dala snažan doprinos. Sudbina je odredila da upravo ova naša Jadransko-jonska regija bude u epicentru krize. Svjesni smo da pred nama nisu pitanja koja se ne mogu riješiti novcem. Potrebna je europska solidarnost. S druge strane naši građani očekuju od nas da im osiguramo rast i zapošljavanje, a svim izazovima moramo pristupiti zajedno”, rekao je Kovač.

Upitan je li se već razgovaralo o konkretnim projektima unutar Strategije poput Pelješkog mosta, Kovač je odgovorio kako je Pelješki most interes svih zemalja Jadransko-jonske inicijative i EU.

”Pelješki most je nacionalni projekt, ali se uklapa u projekt spajanja zemalja koje su članice Jadransko-jonske inicijative”, rekao je Kovač.

Povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu rekla je na konferenciji za novinare kako se u ovaj okvir države Jadransko-jonske regije moraju aktivno uključiti.

”Ovaj okvir je jako bitan i države se moraju aktivno uključiti u njega. EU će preuzeti ulogu koordinatora, a u ovoj strategiji vidim jako puno potencijala za poticanje rasta i povezivanje”, rekla je Cretu.

Na novinarski upit je rekla je kako je točno da su ekonomske razlike između zemalja Jadransko-jonske regije velike, no istaknula je kako Strategija daje okvir unutar kojeg treba raditi.

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić rekao je kako ovakvom Strategijom Hrvatska dobiva priliku za razvoj svojih potencijala kroz transnacionalne potencijale.

”Postoji puno projekata koji nadilaze okvire jedne države članice. Ovakva Strategija obuhvaća puno veći teritorij i puno više država. Upravo kroz razvoj tih potencijala možemo jačati naše potencijale. Naglasak je stavljen na rast, promet, okoliš i održivi turizam i sadašnje projekte koje imaju transnacionalni učinak”, rekao je Tolušić.

”Nije ukupna baština samo u Dubrovniku ili Splitu, nego i u Grčkoj i Crnoj Gori. Poanta svega ovoga je povezivanja potencijala koji su dobri sami za sebe, ali na ovakav način možemo postići puno veći sinergijski učinak”, rekao je Tolušić.

Strategija EU za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR), potpisana koncem 2014. godine, oblik je suradnje među državama članicama nečlanicama EU za zajedničke izazove s kojima se ove zemlje suočavaju. Ima za cilj promicanje održivog ekonomskog i socijalnog prosperiteta kroz rast i stvaranje novih poslova.

Deklaracijom izražena zabrinutost zbog migrantske krize

Predstavnici vlada osam zemalja Jadransko-Jonske inicijative u četvrtak su na forumu Strategije EU za Jadransko-Jonske regije (EUSAIR) u Dubrovniku usvojili deklaraciju kojom se izražava za zabrinutost zbog izbjegličke i migracijske krize u regiji i zaduženo je Upravno vijeće EUSAIR-a da izradi planove za pomoć u jačanju otpornosti zemalja koje se s tom krizom suočavaju.

Deklaraciju su usvojili predstavnici vlada Hrvatske, Albanije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Italije, Crne Gore, Srbije i Slovenije u nazočnosti Europske povjerenica za regionalnu politiku Corine Cretu.

“Izražavamo svoju duboku zabrinutost o tijeku migracijske krize koja se odvija u regiji, što zahtjeva adekvatne odgovore na svim razinama,” navodi se u deklaraciji.

Deklaracijom se poziva Upravno vijeće EUSAIR-a da izradi konkretne planove kojima bi se moglo pomoći “jačanju otpornosti zemalja” koje se suočavaju s krizom. “Na taj način nacionalni koordinatori će uredno surađivati s nadležnim upravama u svojim zemljama” navodi se u deklaraciji.

Deklaracijom predstavnici vlada osam zemalja Jadransko-Jonske regije potvrđuju svoju spremnost za poboljšanje međusobne regionalne suradnje, između ostaloga u pravovremenim identifikacijama i promocijama dobro pripremljenih i prikladnih projekata, posebice u područjima međusobnih veza.

Naglašava se važnost i potreba za koordiniranim djelovanjem u Jadranskoj i Jonskoj regiji u uskoj suradnji s Europskom komisijom.

Deklaracija poziva upravljačke strukture EUSAIR-a da tijekom provedbe akcijskog plana uzmu u obzir sve aktivnosti koje poduzimaju zemlje sudionice u pronalaženju projekata od zajedničkog interesa koji poboljšavaju regionalnu suradnju u cjelini i, konkretnije, regionalne međusobne povezanosti, povezivanje mladih ljudi, unaprijeđenje ekonomskog razvoja i jačanje uključenosti institucija civilnog društva.

Deklaracijom se također pohvaljuju napori Hrvatske “u dovođenju Jadransko-Jonske inicijative na višu razinu suradnje”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Događaji

Osječko-baranjska županija pristupila Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjska županija pristupila Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije

Pomoći svom narodu bez obzira gdje se on nalazi smatram našom dužnošću. Do sada smo kroz različite projekte pomagali Hrvatima u Srbiji i Bosni i Hercegovini, a danas smo pristupili Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije zajedno s 11 općina, 8 gradova, 4 županije i 11 tvrtki iz Republike Hrvatske. Nastavit ćemo i u budućnosti pomagati opstojnost hrvatskog naroda u BiH, komentirao je Ivan Anušić.

Potpisivanjem ugovora danas (9. srpnja 2020. godine) Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije pristupilo je 36 novih članova; 11 općina, 8 gradova, 5 županija i 11 tvrtki iz Republike Hrvatske. Na prigodnoj svečanosti održanoj u Hotelu Lav u Vukovaru sudjelovao je i župan Ivan Anušić te potpisao Ugovor o pristupanju Osječko-baranjske županije ovoj Zakladi.

– Osječko-baranjska županija je i do sada podupirala projekte na području Bosne i Hercegovine te Srbije kako bi pomogli Hrvatima koji žive u tim zemljama i kojima je potrebna pomoć matične države. Do sada smo kroz određene projekte pomoći Hrvatima u BiH dali 240.000 kuna, a danas potpisanim ugovorom nastavit ćemo pomagati kroz Zakladu. Pozivam i druge županije, gradove i općine da nam se pridruže u pomoći našem narodu i njegovom opstanku u BiH – rekao je župan Anušić.

Osječko-baranjska županija je odobrila početnu donaciju u iznosu od 15.000,00 kuna, a daljnje pomaganje ovisit će o aktivnostima i projektima Zaklade.

– Kad se posadi jedna biljka jako je važno zalijevati ju da naraste, što upravo činimo sa Zakladom. Sva prikupljena sredstva usmjerit će se prema ciljevima po kojima je zamišljanja, od pomoći mladima i raznim strukturama koje tamo žive do obnove zdanja. Svi mogu biti sigurni da će novci biti transparentno ugrađeni, kako traži i Statut Zaklade – rekao je vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić te zahvalio svim donatorima, od Vlade RH i gospodarskih subjekata do ostalih dobročinitelja.

Među prvim prioritetima Zaklade je dovršenje zgrade bogoslovnog sjemeništa i dječjeg vrtića u Sarajevu.

Zaklada Vrhbosanske nadbiskupije, sa sjedištem u Vukovaru, osnovana je odlukom Ekonomskog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije 10. prosinca 2019. godine. Njena misija je promicanje i podržavanje djelatnosti kojima se unapređuje humanitarni rad i potiče težnje za unapređivanje ljudskog i kršćanskog dostojanstva svakog čovjeka u društvu. Svoje je djelovanje usmjerila na dobrobit svih članova društva, a posebice ranjivih skupina te promicanju kršćanskih vrijednosti.

Zaklada je osnovana sa svrhom:

pokretanja inicijative, kao i samo osnivanje, izgradnja, uređivanje i opremanje domova za stare i nemoćne,
pružanja raznih oblika potpore starim, nemoćnim i bolesnim osobama,
sudjelovanja u financiranju obnove i opremanja objekata u kojima prebivaju djeca predškolske dobi, učenici i studenti,
potpore fizičkim osobama (obiteljima u potrebi) i pravnim osobama koje provode programe i projekte usmjerene na dobrobit djece i mladih,
dodjele novčane potpore učenicima i studentima tijekom njihovog redovitog školovanja,
prikupljanja novčanih sredstava za pomoć u ostvarivanju drugih projekata Vrhbosanske nadbiskupije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

U Rijeci održan ‘Hod za život’

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Pod sloganom “Moja kultura je kultura života” u Rijeci je u subotu održan “Hod za život”, a organizatori i sudionici, kojih je po procjeni policije bilo oko 350, poručili su da im je cilj poduprijeti pravo na život od začeća do prirodne smrti kao temeljno pravo čovjeka.

Kako su naveli organizatori iz te građanske incijative koja djeluje u okvirima Udruge Malaika, riječ je o “miroljubivom hodu građana”.

Hodači su se okupili na Titovom trgu, a potom su hodali preko Fiumare do Jelačićevog trga, gdje je priređen glazbeni program.

Nosili su transparente s natpisima „Život je najveća od svih vrijednosti, njemu su sve druge vrijednosti podređene“, „Živi i pusti druge da žive“, „Zanimljivo da su svi koji se protive životu već rođeni“, „Jednaka prava za nerođene“, „Ljudski život započinje začećem – dokazala znanost“, itd.

Iz udruge Malaika su istaknuli da je ovogodišnja ruta drugačija te da je, prema promijenjenoj odluci Grada Rijeke, dugačka 150 metara.

Ove godine su najavili da, zbog okolnosti u vezi s epidemijom Covida 19, očekuju manje hodača, a sudionicima su preporučili  da se zaštite maskom te da održavaju razmak.

Predsjednica Udruge Malaika Barbara Brezac Benigar izjavila je tijekom mimohoda da su obavijestili sugrađane, koji su voljni hodati za život da će ove godine hod posvećen veličanju života od začeća do prirodne smrti biti skromniji, kako bi se ipak održao, na drugačiji način, s manje ljudi te u skladu s mjerama i okolnostima.

„ Obično ljudi pitaju zašto je to samo jedan dan. Nije to samo jedan dan. Mi kroz cijelu godinu intenzivno radimo na tome da ljude pokušamo educirati, da pomognemo mladim trudnicama, majkama, koje se osjećaju ugroženo iz bilo kojih razloga, koje su u ekonomskim krizama ili u nekim drugim emocionalnim problemima, zbog kojih se razmišlja žele li ili ne žele zadržati trudnoću. Na nama je da smo tu glas onih, koji bi zapravo htjeli doći na ovaj svijet, koji bi htjeli život, da branimo  svaku osobu,  slobodu svake osobe, pa i one osobe koja je tek začeta,“ kazala je.

Dodala je da je ovogodišnji slogan „Moja kultura je kultura života“ prilagođen „riječkoj priči“, s obzirom da je  Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020.

Na novinarski upit, iz operativnog dežurstva Policijske uprave primorsko-goranske su naveli da se procjenjuje da je u “Hodu za život” sudjelovalo oko 350 ljudi.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari