Pratite nas

Događaji

Miro Kovač: Više nego ikada imamo potrebu da zajedno radimo i postižemo rezultate

Objavljeno

na

Ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač rekao je u četvrtak u Dubrovniku na prvom godišnjem Forumu EU strategije za Jadransku i Jonsku regiju kako danas više nego ikada postoje potrebe zajedničke suradnje te kako pred državama članicama EU-a i onima koje to još nisu stoje zajednički izazovi.

[ad id=”93788″]

Države sudionice Strategije ujedno su i države Jadransko-jonske inicijative (JJI): Hrvatska, Italija, Grčka, Slovenija, Srbija, BiH, Crna Gora i Albanija, a kako je ovom prilikom istaknuo Kovač te zemlje i u zemljopisnom i kulturnom smislu tvore staru Europu.

”Više nego ikada imamo potrebu da zajedno radimo i postižemo rezultate. Pred državama koje su već u EU i državama koje su na putu u EU stoje zajednički izazovi. Ovdje smo da ponudimo inovativna rješenja za osnaživanje malog i srednjeg poduzetništva”, rekao je Kovač na tiskovnoj konferenciji uoči otvorenja skupa.

Ustvrdio je kako je potreban zajednički europski odgovor na migrantsku krizu.

”Nisu dovoljni odgovori koji su samo nacionalni. Hrvatske je na tom planu dala snažan doprinos. Sudbina je odredila da upravo ova naša Jadransko-jonska regija bude u epicentru krize. Svjesni smo da pred nama nisu pitanja koja se ne mogu riješiti novcem. Potrebna je europska solidarnost. S druge strane naši građani očekuju od nas da im osiguramo rast i zapošljavanje, a svim izazovima moramo pristupiti zajedno”, rekao je Kovač.

Upitan je li se već razgovaralo o konkretnim projektima unutar Strategije poput Pelješkog mosta, Kovač je odgovorio kako je Pelješki most interes svih zemalja Jadransko-jonske inicijative i EU.

”Pelješki most je nacionalni projekt, ali se uklapa u projekt spajanja zemalja koje su članice Jadransko-jonske inicijative”, rekao je Kovač.

Povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu rekla je na konferenciji za novinare kako se u ovaj okvir države Jadransko-jonske regije moraju aktivno uključiti.

”Ovaj okvir je jako bitan i države se moraju aktivno uključiti u njega. EU će preuzeti ulogu koordinatora, a u ovoj strategiji vidim jako puno potencijala za poticanje rasta i povezivanje”, rekla je Cretu.

Na novinarski upit je rekla je kako je točno da su ekonomske razlike između zemalja Jadransko-jonske regije velike, no istaknula je kako Strategija daje okvir unutar kojeg treba raditi.

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić rekao je kako ovakvom Strategijom Hrvatska dobiva priliku za razvoj svojih potencijala kroz transnacionalne potencijale.

”Postoji puno projekata koji nadilaze okvire jedne države članice. Ovakva Strategija obuhvaća puno veći teritorij i puno više država. Upravo kroz razvoj tih potencijala možemo jačati naše potencijale. Naglasak je stavljen na rast, promet, okoliš i održivi turizam i sadašnje projekte koje imaju transnacionalni učinak”, rekao je Tolušić.

”Nije ukupna baština samo u Dubrovniku ili Splitu, nego i u Grčkoj i Crnoj Gori. Poanta svega ovoga je povezivanja potencijala koji su dobri sami za sebe, ali na ovakav način možemo postići puno veći sinergijski učinak”, rekao je Tolušić.

Strategija EU za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR), potpisana koncem 2014. godine, oblik je suradnje među državama članicama nečlanicama EU za zajedničke izazove s kojima se ove zemlje suočavaju. Ima za cilj promicanje održivog ekonomskog i socijalnog prosperiteta kroz rast i stvaranje novih poslova.

Deklaracijom izražena zabrinutost zbog migrantske krize

Predstavnici vlada osam zemalja Jadransko-Jonske inicijative u četvrtak su na forumu Strategije EU za Jadransko-Jonske regije (EUSAIR) u Dubrovniku usvojili deklaraciju kojom se izražava za zabrinutost zbog izbjegličke i migracijske krize u regiji i zaduženo je Upravno vijeće EUSAIR-a da izradi planove za pomoć u jačanju otpornosti zemalja koje se s tom krizom suočavaju.

Deklaraciju su usvojili predstavnici vlada Hrvatske, Albanije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Italije, Crne Gore, Srbije i Slovenije u nazočnosti Europske povjerenica za regionalnu politiku Corine Cretu.

“Izražavamo svoju duboku zabrinutost o tijeku migracijske krize koja se odvija u regiji, što zahtjeva adekvatne odgovore na svim razinama,” navodi se u deklaraciji.

Deklaracijom se poziva Upravno vijeće EUSAIR-a da izradi konkretne planove kojima bi se moglo pomoći “jačanju otpornosti zemalja” koje se suočavaju s krizom. “Na taj način nacionalni koordinatori će uredno surađivati s nadležnim upravama u svojim zemljama” navodi se u deklaraciji.

Deklaracijom predstavnici vlada osam zemalja Jadransko-Jonske regije potvrđuju svoju spremnost za poboljšanje međusobne regionalne suradnje, između ostaloga u pravovremenim identifikacijama i promocijama dobro pripremljenih i prikladnih projekata, posebice u područjima međusobnih veza.

Naglašava se važnost i potreba za koordiniranim djelovanjem u Jadranskoj i Jonskoj regiji u uskoj suradnji s Europskom komisijom.

Deklaracija poziva upravljačke strukture EUSAIR-a da tijekom provedbe akcijskog plana uzmu u obzir sve aktivnosti koje poduzimaju zemlje sudionice u pronalaženju projekata od zajedničkog interesa koji poboljšavaju regionalnu suradnju u cjelini i, konkretnije, regionalne međusobne povezanosti, povezivanje mladih ljudi, unaprijeđenje ekonomskog razvoja i jačanje uključenosti institucija civilnog društva.

Deklaracijom se također pohvaljuju napori Hrvatske “u dovođenju Jadransko-Jonske inicijative na višu razinu suradnje”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

U Donjoj Blatnici održane ‘Blatničke note dobrote’

Objavljeno

na

Objavio

vecernji.ba

„Blatničke note dobrote 2018“ održane su sinoć, kao i ranijih godina pod visokim pokroviteljstvom i uz nazočnost hrvatskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ-a BiH dr. Dragana Čovića.

Osim dobre zabave i druženja uz pjesmu, ovaj koncert, kao i svi dosadašnji, bio je humanitarnog karaktera, te su u Donju Blatnicu privukle niz uglednika iz društvenog, političkog, crkvenog, kulturnog i javnog života iz cijele BiH i RH.

Uz druženje i pjesmu, „Blatničke note dobrote 2018“ imale su i humanitarno obilježje jer je novac prikupljen od prodaje ulaznica i donacija namijenjen za pomoć udrugama i ustanovama koje skrbe o djeci, za pomoć u liječenju oboljelih, gradnju sakralnih objekata te za slične projekte u Hercegovini.

Ove godine, pomoći će radu humanitarne udruge “Vedri osmijeh” iz Mostara, koja skrbi o djeci s posebnim potrebama, Humanitarnoj udruzi fra Didaka Buntića iz Čerina, koja pomaže bolesnicima s područja Hercegovine, a dio sredstava planirano je izdvojiti za uređenje crkve sv. Franje u Blatnici te za izgradnju nove župne crkve u Čitluk.

Humanitarni projekt u Blatnici podržao je i izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić, koji se rado odazvao pozivu organizatora.

Osim glavnog organizatora Mate Bulića, večeras su nastupili i Ivan Zak, Mladen Grdović, Opća Opasnost, Mia Dimšić, Grupa Vigor, Šima Jovanovac & Fijaker, Dalmatino, Ivana Marić, dr. Mića Pehar, Jozo Vučić, Zoran Begić, Pero Gudelj & prijatelji, Ante Matić, Robert Čolina, Dragan Bukmir, Mate Bulić te brojni gosti iznenađenja.

„Blatničke note dobrote“ i ove godine sigurno su najveći glazbeni događaj, koji je po tradiciji na jednom mjestu okupio tisuće posjetitelje iz cijele Bosne i Hercegovine, Hrvatske i dijaspore, koji su večerašnjim druženjem iskazali domoljublje i zajedništvo. (vecernji.ba)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Gibonni: Kapetane, sve je kako triba

Objavljeno

na

Objavio

Zavšila je komemoracija glazbenoj legendi u splitskom HNK na kojoj su okupili članovi obitelji, državni vrh, kolege i prijatelji pokojnog splitskog pjevača.

Na kraju komemoracije cijela je dvorana zapjevala Oliverov hit “Vjeruj u ljubav”.

Dan je nacionalne sućuti zbog smrti Olivera Dragojevića. Split i cijela Hrvatska opraštaju se od njega. U Staroj gradskoj vijećnici otvorena je knjiga žalosti. Komemoracija u njegovu čast održana je u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu. Uz obitelj i prijatelje ondje je bio i državni vrh.

Na komemoraciji je govorio Zlatan Stipišić Gibonni, Oliverov veliki prijatelj. “Kapetane, sve je kako triba”, poručio mu je.

“Dragi prijatelji, ima jedna slika od prije dvije godine.. Zima, Oliverova kuća. Prva vrata, prvi susjed je ribarnica. S druge strane jedna konoba, zove se Ribar. I ništa prirodnije nego tu gdje mu je mjesto. I gledam ga kako se veže, zima strašna, škura bura. Veže se i on i sinovi. Ukočeni, smrzuti, on s onom kapom ide i nosi kesu s ribom što su uhvatili i to je ta slika koju sam želio podijeli s vama”, rekao je Gibonni, veliki prijatelj Olivera Dragojevića na kommoraciji danas održanoj u splitskom HNK.

“Na toj slici je sve. Njegovo rodno mjesto, njegova kuća, njegova familija, njegovo more.Gdje je tu muzika?” pita se i nastavlja “slika je puna muzike. I tu su i galeb i ja i Stine i Nocturno i Iza škura i Cesarica i Moj lipi anđele. To je Oliver. Najslavniji, najveći, preko mola ide smrznut. ”

Ispričao je jednu priču koju je čuo od jednog prijatelja o Oliveru, koju će, kaže pamtiti do kraja života.

“Kad je Oliveru pozlilo prije deset godina, kad je upao u more pa je uspjelo to završit na najbolji mogući način. Vdijeli su ga negdje u avionu iz Splita za Zagreb i onda ga je on napao “Olivere što nam radiš, čuvaj se, što ćemo bez tebe”. I cijeli se onda avion digao i napali su ga “čuvaj se, pazi što nam radiš”. I onda je jedan čovjek rekao “Olivere čuvaj se, jer ako nam odeš ti i užga nam se Marjan onda smo propali”.

“Meni je ova vijest bila kao da se užga Marjan” – rekao je.

“Rekao je da je on na svome brodu i kapetan i sluga” prisjeća se Gibonni. Mislio je na svoj brod Marko, objašnjava. “Ali svi koji smo mu prijatelji znamo da je to istina u svim drugim segmentima života. I u njegovoj muzici i kakav je bio u društvu. Prvi, a za sebe uvijek zadnji”.

“Želija bi reći svome kapetanu da je sve kako triba i da je svo ovo more samo za te” – kroz suze je rekao Gibonni.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari