Pratite nas

Događaji

Miro Kovač: Više nego ikada imamo potrebu da zajedno radimo i postižemo rezultate

Objavljeno

na

Ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač rekao je u četvrtak u Dubrovniku na prvom godišnjem Forumu EU strategije za Jadransku i Jonsku regiju kako danas više nego ikada postoje potrebe zajedničke suradnje te kako pred državama članicama EU-a i onima koje to još nisu stoje zajednički izazovi.

[ad id=”93788″]

Države sudionice Strategije ujedno su i države Jadransko-jonske inicijative (JJI): Hrvatska, Italija, Grčka, Slovenija, Srbija, BiH, Crna Gora i Albanija, a kako je ovom prilikom istaknuo Kovač te zemlje i u zemljopisnom i kulturnom smislu tvore staru Europu.

”Više nego ikada imamo potrebu da zajedno radimo i postižemo rezultate. Pred državama koje su već u EU i državama koje su na putu u EU stoje zajednički izazovi. Ovdje smo da ponudimo inovativna rješenja za osnaživanje malog i srednjeg poduzetništva”, rekao je Kovač na tiskovnoj konferenciji uoči otvorenja skupa.

Ustvrdio je kako je potreban zajednički europski odgovor na migrantsku krizu.

”Nisu dovoljni odgovori koji su samo nacionalni. Hrvatske je na tom planu dala snažan doprinos. Sudbina je odredila da upravo ova naša Jadransko-jonska regija bude u epicentru krize. Svjesni smo da pred nama nisu pitanja koja se ne mogu riješiti novcem. Potrebna je europska solidarnost. S druge strane naši građani očekuju od nas da im osiguramo rast i zapošljavanje, a svim izazovima moramo pristupiti zajedno”, rekao je Kovač.

Upitan je li se već razgovaralo o konkretnim projektima unutar Strategije poput Pelješkog mosta, Kovač je odgovorio kako je Pelješki most interes svih zemalja Jadransko-jonske inicijative i EU.

”Pelješki most je nacionalni projekt, ali se uklapa u projekt spajanja zemalja koje su članice Jadransko-jonske inicijative”, rekao je Kovač.

Povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu rekla je na konferenciji za novinare kako se u ovaj okvir države Jadransko-jonske regije moraju aktivno uključiti.

”Ovaj okvir je jako bitan i države se moraju aktivno uključiti u njega. EU će preuzeti ulogu koordinatora, a u ovoj strategiji vidim jako puno potencijala za poticanje rasta i povezivanje”, rekla je Cretu.

Na novinarski upit je rekla je kako je točno da su ekonomske razlike između zemalja Jadransko-jonske regije velike, no istaknula je kako Strategija daje okvir unutar kojeg treba raditi.

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić rekao je kako ovakvom Strategijom Hrvatska dobiva priliku za razvoj svojih potencijala kroz transnacionalne potencijale.

”Postoji puno projekata koji nadilaze okvire jedne države članice. Ovakva Strategija obuhvaća puno veći teritorij i puno više država. Upravo kroz razvoj tih potencijala možemo jačati naše potencijale. Naglasak je stavljen na rast, promet, okoliš i održivi turizam i sadašnje projekte koje imaju transnacionalni učinak”, rekao je Tolušić.

”Nije ukupna baština samo u Dubrovniku ili Splitu, nego i u Grčkoj i Crnoj Gori. Poanta svega ovoga je povezivanja potencijala koji su dobri sami za sebe, ali na ovakav način možemo postići puno veći sinergijski učinak”, rekao je Tolušić.

Strategija EU za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR), potpisana koncem 2014. godine, oblik je suradnje među državama članicama nečlanicama EU za zajedničke izazove s kojima se ove zemlje suočavaju. Ima za cilj promicanje održivog ekonomskog i socijalnog prosperiteta kroz rast i stvaranje novih poslova.

Deklaracijom izražena zabrinutost zbog migrantske krize

Predstavnici vlada osam zemalja Jadransko-Jonske inicijative u četvrtak su na forumu Strategije EU za Jadransko-Jonske regije (EUSAIR) u Dubrovniku usvojili deklaraciju kojom se izražava za zabrinutost zbog izbjegličke i migracijske krize u regiji i zaduženo je Upravno vijeće EUSAIR-a da izradi planove za pomoć u jačanju otpornosti zemalja koje se s tom krizom suočavaju.

Deklaraciju su usvojili predstavnici vlada Hrvatske, Albanije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Italije, Crne Gore, Srbije i Slovenije u nazočnosti Europske povjerenica za regionalnu politiku Corine Cretu.

“Izražavamo svoju duboku zabrinutost o tijeku migracijske krize koja se odvija u regiji, što zahtjeva adekvatne odgovore na svim razinama,” navodi se u deklaraciji.

Deklaracijom se poziva Upravno vijeće EUSAIR-a da izradi konkretne planove kojima bi se moglo pomoći “jačanju otpornosti zemalja” koje se suočavaju s krizom. “Na taj način nacionalni koordinatori će uredno surađivati s nadležnim upravama u svojim zemljama” navodi se u deklaraciji.

Deklaracijom predstavnici vlada osam zemalja Jadransko-Jonske regije potvrđuju svoju spremnost za poboljšanje međusobne regionalne suradnje, između ostaloga u pravovremenim identifikacijama i promocijama dobro pripremljenih i prikladnih projekata, posebice u područjima međusobnih veza.

Naglašava se važnost i potreba za koordiniranim djelovanjem u Jadranskoj i Jonskoj regiji u uskoj suradnji s Europskom komisijom.

Deklaracija poziva upravljačke strukture EUSAIR-a da tijekom provedbe akcijskog plana uzmu u obzir sve aktivnosti koje poduzimaju zemlje sudionice u pronalaženju projekata od zajedničkog interesa koji poboljšavaju regionalnu suradnju u cjelini i, konkretnije, regionalne međusobne povezanosti, povezivanje mladih ljudi, unaprijeđenje ekonomskog razvoja i jačanje uključenosti institucija civilnog društva.

Deklaracijom se također pohvaljuju napori Hrvatske “u dovođenju Jadransko-Jonske inicijative na višu razinu suradnje”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

‘Hrvatsko društvo političkih zatvorenika’ kod Predsjednice Kolinde-Grabar Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović primila je u petak 14.06.2019.g. predstavnike Hrvatskog društva političkih zatvorenika (HDPZ). U izaslanstvu su bili: dr. Anđelko Mijatović, mag. Marko Grubišić, dr. Marijan Čuvalo, akademski slikar Miljenko Romić i Prof. Mirna Sunić-Žakman.

Teme razgovora bile su aktivnosti HDPZ-a, Leksikon hrvatskih političkih zatvorenika i izgradnja Memorijalnog centra žrtava totalitarnih režima u Zagrebu.

Dr. Anđelko Mijatović, povjesničar i književnik, predao je Predsjednici RH glasilo HDPZ-a „Politički zatvorenik“. Ovo glasilo proglašeno je jednim od najboljih glasila u postkomunističkim zemljama. Knjigu „Naše robijanje – hrvatske žene u komunističkim zatvorima“, autorice Kaje Pereković, bivše predsjednice HDPZ-a, predala je Predsjednici RH Prof.  Mirna Sunić-Žakman.

Sveukupno 3016 žena osuđeno je u komunističkoj Jugoslaviji, u razdoblju od 1945. do 1987. na zatvorsku kaznu iz političkih razloga.  Veliki broj žena izdržavao je zatvorsku kaznu bez sudske presude. ( U ovu brojku nisu uračunate desetine tisuća žena i djece njemačke narodne skupine ( „folksdojčeri“) zatvoreni u jugoslavenskim komunističkim koncentracionim logorima u ranoj komunističkoj Jugoslaviji ( FNRJ), tj. u Valpovu, Virovitici, Krndiji, Gakovu, Velikoj Pisanici, Sremskoj Mitrovici, itd.)  Predsjednici RH Kolindi  G. Kitarović nazočni gosti HDPZ-a  također su spomenuli  majke, supruge i obitelji političkih zatvorenika u komunističkoj Jugoslaviji i njihove velike žrtve koju su podnosile u brizi za opstankom članova svojih obitelji, kao i teška materijalna preživljavanja. Najveći teret bila je trajna društvena i negativna obilježenost : „narodni neprijatelji“.

Predsjednici gđi Kolindi G. Kitarović  nazočni su predložili izgradnju  spomenika „Hrvatska žena“ kao trajan spomen na njihovu žrtvu.

O zahtjevnom radu na Leksikonu hrvatskih političkih zatvorenika govorio je dr. Marijan Čuvalo, predsjednik zagrebačke podružnice HDPZ-a. Leksikon bi trebao sadržavati sve dostupne podatke o svakom političkom zatvoreniku od 1945. -1990. godine. Predsjednik HDPZ mag. Marko Grubišić naglasio je veliku važnost žrtve političkih zatvorenika u stvaranju neovisne i demokratske Hrvatske. Mnogi politički zatvorenici stupili su kao dragovoljci 1991. u hrvatske vojne postrojbe s ciljem obrane nove Hrvatske. Nažalost, mladi naraštaji o toj temi vrlo malo znaju, dočim se u školskim programima o toj temi malo piše.

Izgradnjom multimedijalnog Memorijalnog centra žrtava totalitarnih  režima u Zagrebu mladi naraštaji i šira javnost dobilli bi uvid u razmjere komunističke  represije. Lokacija je već osigurana u suradnji s Gradom Zagrebom. Prema Rezoluciji Vijeća Europe 1481 sve postkomunističke zemlje osnovale su takve muzeje sjećanja koji su iznimno dobro posjećeni. Akademski slikar Miljenko Romić, autor projekta Spomen doma-muzeja Ovčara u Vukovaru,naglasio je i potrebu uključenja  hrvatskog iseljeništva u taj projekt – ne toliko novčanim sredstvima već memorabilijama, dokumentima i predmetima vezanim za temu muzeja.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je namjeru posjetiti  bivše komunističke zatvore na  otoku  Sv. Grgur, Goli otok  i ženski zatvor u Požegi.

Autor: Prof. Mirna Sunić-Žakman

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Sveučilište u Splitu: Dr. Esther Gitman primila počasni doktorat

Objavljeno

na

Objavio

Splitsko Sveučilište ponos je grada, države i cijelog hrvatskog naroda – s tom činjenicom složili su se svi uzvanici svečane sjednice održane u petak 14. lipnja u HNK-u Split u prigodi Dana Sveučilišta.

Bila je to prilika zahvaliti bivšim rektorima, dodijeliti počasne doktorate, plakete i povelje Sveučilišta u Splitu zaslužnima koji čine sinergiju izvrsnosti ovog Sveučilišta koje postiže respektabilne rezultate na svjetskoj razini.

„Studenti su naša budućnost i u njima vidimo nove zamahe razvoja. Na našem je Sveučilištu više od 20.000 studenata, imamo 180 studijskih programa, 85.000 diplomanata, 1526 doktorata, dio smo mreže maritimnih sveučilišta, u provedbi su projekti u vrijednosti od oko 300 milijuna kuna, a odavde je proizišlo 9500 znanstvenih radova i na tome ne stajemo. Imamo toliko snažnu bazu, internacionalno smo usmjereni, a na znanstvenom tržištu vrlo smo tražena ustanova. Upravo smo pokrenuli studije mediteranske poljoprivrede, hotelijerstva i gastronomije, a uoči proslave potpisali smo sa zagrebačkim Sveučilištem sporazum o suradnji na istraživačkim, razvojnim i obrazovnim projektima zagrebačkog Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije i splitskog Kemijsko-tehnološkog fakulteta. Stvaramo uvjete za zapošljavanje, investiranje, kvalitetu studiranja i življenja u Splitu. Split je postao druga Barcelona“, kazao je rektor prof. dr. Dragan Ljutić, poručivši studentima da nakon studija steknu inozemna iskustva i vrate se u Hrvatsku.

Uz Senat Sveučilišta te ostale članove splitske akademske zajednice i studente svečanosti su nazočili brojni uvaženi gosti: gradonačelnik SplitaAndro Krstulović Opara kao izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, izaslanik predsjednika Vlade RH akademik Zvonko Kusić, izaslanik ministra obrane general Mate Pađen, resorna ministrica Blaženka Divjak, rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras, predsjednik splitskog Gradskog vijeća Igor Stanišić, zamjenica gradonačelnika Jelena Hrgović Tomaš te splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić koji je održao prigodni govor.

„Mladost okupljena oko našeg Sveučilišta bolju budućnost čini mogućom. Ova cijenjena institucija osim obrazovne ima i odgojnu dimenziju stoga je potrebno, u sklopu rada, nastaviti povezivati tehniku i etiku, znanje i mudrost, izvrsnost i ljudskost. Volio bih da naše Sveučilište zadrži i napreduje u ovoj harmoniji“, kazao je nadbiskup i pridružio se čestitkama za sve nagrađene koji su zadužili našu Domovinu i grad Split kao promotori našeg znanja, kulture, identiteta i tradicije.

Tijekom proslave dodijeljeni su počasni doktorati i to dr. Esther Gitman (KBF) zbog iznimnih zasluga za doprinos u znanstvenomu proučavanju hrvatske povijesti te za promicanje istine o ulozi blaženoga kardinala Alojzija Stepinca u spašavanju Židova i pripadnika drugih naroda koju je uzdigla na svjetsku razinu, prof. dr. Ludwigu Steindorffu (FILF), prof. dr. Igoru Rudanu (MF) i prof. dr. Ivanu Đikiću (MF).

Također, akademik Davorin Rudolf, akademik Dinko Kovačić, prof. emeritus Zvonko Rumboldt, prof. dr. Jakov Miličić, akademik Nenad Cambj i svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije prof. dr. don Slavko Kovačić dobili su plakete, a posebnu rektorovu zahvalu primili su akademik Zvonko Kusić i prof. dr. sc. Dragan Primorac. Dodijeljene su i zahvale bivšim rektorima splitskog Sveučilišta.  (misija / ika)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari