Pratite nas

Događaji

Miro Kovač: Više nego ikada imamo potrebu da zajedno radimo i postižemo rezultate

Objavljeno

na

Ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač rekao je u četvrtak u Dubrovniku na prvom godišnjem Forumu EU strategije za Jadransku i Jonsku regiju kako danas više nego ikada postoje potrebe zajedničke suradnje te kako pred državama članicama EU-a i onima koje to još nisu stoje zajednički izazovi.

[ad id=”93788″]

Države sudionice Strategije ujedno su i države Jadransko-jonske inicijative (JJI): Hrvatska, Italija, Grčka, Slovenija, Srbija, BiH, Crna Gora i Albanija, a kako je ovom prilikom istaknuo Kovač te zemlje i u zemljopisnom i kulturnom smislu tvore staru Europu.

”Više nego ikada imamo potrebu da zajedno radimo i postižemo rezultate. Pred državama koje su već u EU i državama koje su na putu u EU stoje zajednički izazovi. Ovdje smo da ponudimo inovativna rješenja za osnaživanje malog i srednjeg poduzetništva”, rekao je Kovač na tiskovnoj konferenciji uoči otvorenja skupa.

Ustvrdio je kako je potreban zajednički europski odgovor na migrantsku krizu.

”Nisu dovoljni odgovori koji su samo nacionalni. Hrvatske je na tom planu dala snažan doprinos. Sudbina je odredila da upravo ova naša Jadransko-jonska regija bude u epicentru krize. Svjesni smo da pred nama nisu pitanja koja se ne mogu riješiti novcem. Potrebna je europska solidarnost. S druge strane naši građani očekuju od nas da im osiguramo rast i zapošljavanje, a svim izazovima moramo pristupiti zajedno”, rekao je Kovač.

Upitan je li se već razgovaralo o konkretnim projektima unutar Strategije poput Pelješkog mosta, Kovač je odgovorio kako je Pelješki most interes svih zemalja Jadransko-jonske inicijative i EU.

”Pelješki most je nacionalni projekt, ali se uklapa u projekt spajanja zemalja koje su članice Jadransko-jonske inicijative”, rekao je Kovač.

Povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu rekla je na konferenciji za novinare kako se u ovaj okvir države Jadransko-jonske regije moraju aktivno uključiti.

”Ovaj okvir je jako bitan i države se moraju aktivno uključiti u njega. EU će preuzeti ulogu koordinatora, a u ovoj strategiji vidim jako puno potencijala za poticanje rasta i povezivanje”, rekla je Cretu.

Na novinarski upit je rekla je kako je točno da su ekonomske razlike između zemalja Jadransko-jonske regije velike, no istaknula je kako Strategija daje okvir unutar kojeg treba raditi.

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić rekao je kako ovakvom Strategijom Hrvatska dobiva priliku za razvoj svojih potencijala kroz transnacionalne potencijale.

”Postoji puno projekata koji nadilaze okvire jedne države članice. Ovakva Strategija obuhvaća puno veći teritorij i puno više država. Upravo kroz razvoj tih potencijala možemo jačati naše potencijale. Naglasak je stavljen na rast, promet, okoliš i održivi turizam i sadašnje projekte koje imaju transnacionalni učinak”, rekao je Tolušić.

”Nije ukupna baština samo u Dubrovniku ili Splitu, nego i u Grčkoj i Crnoj Gori. Poanta svega ovoga je povezivanja potencijala koji su dobri sami za sebe, ali na ovakav način možemo postići puno veći sinergijski učinak”, rekao je Tolušić.

Strategija EU za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR), potpisana koncem 2014. godine, oblik je suradnje među državama članicama nečlanicama EU za zajedničke izazove s kojima se ove zemlje suočavaju. Ima za cilj promicanje održivog ekonomskog i socijalnog prosperiteta kroz rast i stvaranje novih poslova.

Deklaracijom izražena zabrinutost zbog migrantske krize

Predstavnici vlada osam zemalja Jadransko-Jonske inicijative u četvrtak su na forumu Strategije EU za Jadransko-Jonske regije (EUSAIR) u Dubrovniku usvojili deklaraciju kojom se izražava za zabrinutost zbog izbjegličke i migracijske krize u regiji i zaduženo je Upravno vijeće EUSAIR-a da izradi planove za pomoć u jačanju otpornosti zemalja koje se s tom krizom suočavaju.

Deklaraciju su usvojili predstavnici vlada Hrvatske, Albanije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Italije, Crne Gore, Srbije i Slovenije u nazočnosti Europske povjerenica za regionalnu politiku Corine Cretu.

“Izražavamo svoju duboku zabrinutost o tijeku migracijske krize koja se odvija u regiji, što zahtjeva adekvatne odgovore na svim razinama,” navodi se u deklaraciji.

Deklaracijom se poziva Upravno vijeće EUSAIR-a da izradi konkretne planove kojima bi se moglo pomoći “jačanju otpornosti zemalja” koje se suočavaju s krizom. “Na taj način nacionalni koordinatori će uredno surađivati s nadležnim upravama u svojim zemljama” navodi se u deklaraciji.

Deklaracijom predstavnici vlada osam zemalja Jadransko-Jonske regije potvrđuju svoju spremnost za poboljšanje međusobne regionalne suradnje, između ostaloga u pravovremenim identifikacijama i promocijama dobro pripremljenih i prikladnih projekata, posebice u područjima međusobnih veza.

Naglašava se važnost i potreba za koordiniranim djelovanjem u Jadranskoj i Jonskoj regiji u uskoj suradnji s Europskom komisijom.

Deklaracija poziva upravljačke strukture EUSAIR-a da tijekom provedbe akcijskog plana uzmu u obzir sve aktivnosti koje poduzimaju zemlje sudionice u pronalaženju projekata od zajedničkog interesa koji poboljšavaju regionalnu suradnju u cjelini i, konkretnije, regionalne međusobne povezanosti, povezivanje mladih ljudi, unaprijeđenje ekonomskog razvoja i jačanje uključenosti institucija civilnog društva.

Deklaracijom se također pohvaljuju napori Hrvatske “u dovođenju Jadransko-Jonske inicijative na višu razinu suradnje”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Gvatemala druga zemlja s veleposlanstvom u Jeruzalemu

Objavljeno

na

Objavio

Gvatemala je druga zemlja koja je svoje veleposlanstvo u Izraelu preselila u Jeruzalem, dva dana pošto su to učinile Sjedinjene Države što je izazvalo gnjev Palestinaca i kritike međunarodne zajednice.

Na otvorenju veleposlanstva u srijedu u Jeruzalemu bili su gvatemalski predsjednik Jimmy Morales i izraelski premijer Benjamin Netanyahu.

“Nije slučajno da Gvatemala otvara veleposlanstvo u Jeruzalemu među prvima. Uvijek ste bili među prvima. Bili ste druga zemlja koja je priznala Izrael”, kazao je Netanyahu Moralesu.

Gvatemalski predsjednik rekao je da njegova zemlju, Izrael i SAD “dijele prijateljstvo, hrabrost i odanost”.

Gvatemala je bila jedna od rijetkih zemalja koja je podržala odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da prizna Jeruzalem kao izraelski glavni grad.

Paragvaj bi trebao biti treća zemlja koja će iz Tel Aviva preseliti veleposlanstvo u Jeruzalem, do konca mjeseca.

Izraelski vojnici usmrtili su na desetke palestinskih prosvjednika na granici s Gazom nakon što je otvorenje američkog veleposlanstva u Jeruzalemu napetosti na Bliskom istoku dovelo do točke ključanja.

“Gvatemalska vlada odabrala je biti na pogrešnoj strani povijesti, na strani kršenja međunarodnih zakona i ljudskih prava”, kazao je palestinski dužnosnik Saeb Erekat.

Trumpova odluka da nakon više desetljeća promijeni američki stav prema Jeruzalemu uznemirila je i arapski svijet i američke zapadne saveznike.

Status Jeruzalema najspornije je pitanje u izraelsko-palestinskom prijeporu i glavna prepreka mirovnom sporazumu. Obje strane ga žele za svoj glavni grad, Izrael u cijelosti, a Palestinci njegov istočni dio.

Većina svjetskih zemalja ne priznaje izraelski suverenitet nad cijelim Jeruzalemom i želi da se njegov status riješi mirovnim pregovorima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Hrvati na Himalaji: Tata je sa sinovima osvojio nepalski vrh!

Objavljeno

na

Objavio

Planinarska ekspedicija u kojoj su sudjelovala tri Štefaneka, tata Željko (66) te sinovi Janko (38) i Blaž (36) iz Zagreba, u nedjelju je osvojila himalajski vrh Island Peak u Nepalu na 6200 metara.

Oni su cilj dostigli u 10 sati po lokalnom vremenu, oko 14 sati po našem vremenu.

– Do vrha im je trebalo osam sati od baznoga kampa, od kojeg su krenuli u nedjelju – rekla je Nada Škunca iz planinarskog društva KBC Maksimir.

Trojac je iz Zagreba krenuo 26. travnja i vratit će se nakon nepunih mjesec dana planinarenja po najvišem lancun svijeta.

– Tu su bile bitne pripreme. Na Himalaju su se morali penjati postupno. Prvo su s 3400 metara krenuli na visinu od 4300, pa potom na 4800 metara. Zatim su se morali spuštati, jedan dan su išli gore a jedan dan dolje kako bi se aklimatizirali – govori Nada.

Uspon je posljednjih pola kilometra vrlo zahtjevan. Morali su imati automatske dereze, krampove na čizmama, i tri sherpasa, a temperatura je, kaže Nada, ledenjak. Nakon osvojenog vrha, u nedjelju su se vratili u bazni kamp, koji je na 3950 metara, pa će se sljedećih dana spuštati na 3400, pa na 2800 metara i tako do kraja.

– Djeca su već od trbuha planinarila, potom sam ih nosila na planinarenje u klokanici, a sa 6 i 5 godina su prehodali cijeli Velebit i već su sudjelovali na utrkama – rekla nam je Vesnica Sučić, Željkova supruga te Jankova i Blaževa majka. Ona je supruga upoznala u izviđačima u ranoj mladosti, a u braku su 41 godinu. Cijela je obitelj posvećena planinarenju, a skupa su imali nekoliko velikih pohoda.

– Kilimandžaro smo svi četvero osvojili 1998. S nama je tad išla i obitelj Brečak, a iako je rijetkost da svi članovi osvoje vrh, mi smo tad svi došli do kraja. Nije bilo lako, ali smo se pripremili. Tad smo vidjeli i jednu Izraelku koja je u štiklama došla do vrha. One punije pete, ali opet su to štikle – smijala se Vesnica.

U istom su sastavu 2002. osvojili Mont Blanc. On, kaže, nije toliko visok, ali je vrlo opasan. Obitelj je obišla sve planine u Hrvatskoj i Sloveniji te većinu u BiH i Crnoj Gori.

– Najteže je bilo kad smo išli na Concavo u Kolumbiji. Falio nam je jedan dan da ga osvojimo, bile su oluje i dvoje je ljudi poginulo, a nije bilo više vremena da se ostaje tamo i morali smo se vratiti – kaže Vesnica. Dodaje da se za momke ne brine jer su se pripremili, ali ipak jedva čeka da ih vidi, prenosi 24sata

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati