Pratite nas

BiH

Miroslav Lajčak: ‘Ako želimo sačuvati BiH, jedan narod ne može biti izbačen iz igre’

Objavljeno

na

Predsjedatelju OESS-a i ministru vanjskih poslova Slovačke Miroslavu Lajčaku na Sveučilištu u Mostaru dodijeljena je titula počasnog doktora. To je još jedno priznanje koje je u BiH uručeno iskusnom diplomatu.

On je prije sadašnjih funkcija bio i na poziciji predsjednika Skupštine UN-a te visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH. Slovi za jednog od najuglednijih europskih diplomata, ali i jednog od najboljih poznavatelja prilika u BiH. Za razliku od većine visokih predstavnika, on je ostao upamćen po vrlo konstruktivnom pristupu i pokušaju da u suradnji s domaćim političarima osigura tranziciju BiH iz međunarodnog protektorata u suverenu i funkcionalnu državu.

Bili ste visoki predstavnik međunarodne zajednice, predsjednik Generalne skupštine UN-a, a sada ste predsjednik OESS-a. To je pomalo neobično, jer dolazite iz jedne, uvjetno kazano, male države. Kako komentirate takav diplomatski uspjeh?

Slovačka nije velika zemlja, ali ima uglednu diplomaciju koja se poštuje u svijetu i utjecajnija je u odnosu na zemlje u susjedstvu. Mislim da je razlog to što se kod nas poštivao profesionalizam. Slovačka je samostalna 26 godina, a od toga je diplomat od karijere 22 ili 23 godine na čelu Ministarstva vanjskih poslova, tako da je zaštitio resor, ljudi su imali priliku za napredovanje. Nije ovdje riječ o meni, jer Slovaci su na važnim pozicijama u UN-u, EU, OESS-u i tako dalje. Nema tu tajne. Treba ljude pustiti da rade svoj posao i zaštiti ih od politizacije i političkih utjecaja.

Koliko diplomati i dužnosnici u EU razumiju što se događa u BiH?

Teško je razumjeti situaciju u BiH, jer ona je uistinu kompleksna i zahtjevna. Potrebno je provesti ovdje neko vrijeme i biti fokusiran na ovdašnje stanje da bi se mogli razumjeti procesi.

Kako uopće riješiti situaciju u BiH?

Ima li prostora da se nađe kompromis između nacionalnog i građanskog? Ako želimo sačuvati BiH, moramo sačuvati i principe na kojima je izgrađena, a to je multinacionalni princip. Znači, moramo sačuvati princip da jedan narod ne može biti nadglasan i izbačen iz igre. To bi bilo jako opasno za ovu zemlju. Mislim da nije teško postići prihvatljivo rješenje.

Tu je i pitanje prisustva međunarodne zajednice, koja treba pomagati i savjetovati, a ne imati iluziju da ona treba formirati tijela vlasti, primoravati domaće političare i donositi odluke umjesto njih. To vrijeme je prošlo. To treba shvatiti i narod u BiH te odgovore i rješenja tražiti od svojih političara, a ne od međunarodne zajednice.

Vi ste pokušavali relaksirati odnose, prenijeti odgovornost na domaće političare i rijetko ste se koristili bonnskim ovlastima. Čini se da taj pristup nije prepoznat od međunarodne zajednice?

a sam se koristio bonnskim ovlastima uglavnom vezano za Haaški tribunal, kriminal, ali ne kad je riječ o smjenama i ulasku u političke procese. Meni je i tad bilo jasno da masovno korištenje bonnskih ovlasti znači nastavak nekog međunarodnog protektorata u BiH, a to nije cilj. Cilj je pomoći BiH da postane potpuno samostalna. Želim reći da međunarodna zajednica danas ne može reći: ovo je vaša zemlja i radite sami, jer je Daytonski sporazum međunarodni ugovor i ovdje je vrlo jako prisustvo međunarodne zajednice. Međutim, to treba biti proces i u njemu međunarodna zajednica više treba savjetovati i biti medijator, a manje odlučivati. Još uvijek ima situacija kada međunarodna zajednica uistinu treba dići svoj glas, a on se upravo u tim situacijama ne čuje. Nekada treba jasno reći što je neprihvatljivo, a tada takva reakcija izostane. S druge strane, postoji uplitanje međunarodne zajednice ondje gdje bi domaći političari trebali i mogli odraditi neke stvari.

Čini se problematičnim i to što sama međunarodna zajednica u BiH ne govori jedinstvenim jezikom. Može li se to promijeniti, barem kada je EU u pitanju?

Jedan od problema je to što svaki konstitutivni narod ima svog međunarodnog odvjetnika i trudi se zaštititi svoje interese uz pomoć tog međunarodnog odvjetnika. Sve dok EU, SAD, Turska i Rusija imaju različite stavove teško možemo nešto postići. Moramo se dogovoriti u međunarodnoj zajednici o ključnim principima, a glavni je, po mom mišljenju, europska perspektiva, ulazak u EU. To ne bi trebao nitko osporavati. I onda se na toj osnovi dogovarati o ostalim pitanjima. A ne voditi bitku u BiH preko međunarodnih partnera.

Bez obzira na sva očekivanja od EU, imam osjećaj da su sve oči uprte u SAD, da se od Amerike očekuje uključivanje i da je to jedini način da se riješi problem?

Iskustvo me uči da smo na ovom području uvijek bili uspješni kad su SAD i EU našli zajednički jezik i nastupali potpuno koordinirano. Ja to želim vidjeti. Imenovanje gospodina Palmera za posebnog izaslanika dobar je signal, jer Amerika ima autoritet na ovom području. S druge strane, ni američki izaslanik ne može ponuditi ništa bolje od europske perspektive, tako da imenovanje Palmera doživljavam kao jedan impuls za EU da se više aktivira. Nije normalno da imamo američkog izaslanika, a da EU ne reagira na to. Njegova prisutnost treba pomoći EU da se aktivira i shvati kolika je njena odgovornost.

Stanje u BiH opterećuje i priljev migranata, jer je BiH ključna na toj ruti. Kako to riješiti?

Pitanje migracije je nažalost pitanje koje nije riješeno u Europi. Europa nije bila spremna na priljev migranata 2015. godine i tada je donesena naivna i štetna odluka o otvaranju svih granica. To nije bilo realno i brzo su narodi u Europi počeli reagirati, jer moramo provjeravati tko nam ulazi. Došli smo u situaciju da ugledan biznismen iz Turske mora donijeti 20 dokumenata da dobije vizu, a mi smo istodobno primali na tisuće ljudi svakodnevno, a da nismo imali pojma tko su oni. Svi su shvatili da sustav mora imati pravila i kontrolu. Zemlje koje su prve na udaru, poput Italije i Grčke, traže da im se pomogne s nekom preraspodjelom. Zemlje srednje Europe nisu naviknute na migracije i njihov strah nitko ne može ignorirati. Ni BiH nije izolirana u tom problemu. Mi trebamo naći europsko rješenje i BiH mora biti dio tog rješenja.

Kako iz perspektive predsjednika OESS-a i europskog diplomata gledate na ulogu Hrvatske, posebno na zapadnom Balkanu?

Uključuje li se Hrvatska dovoljno i konstruktivno u te procese? Hrvatska je država koja je posljednja ušla u današnji sastav EU i naravno jedna od sljednica bivše Jugoslavije. Logično je i očekivano da Hrvatska inzistira da se ovom području poklanja pozornost unutar EU. U tom smislu postoje očekivanja od Hrvatske i zato je njezin glas vrlo važan.

Jozo Pavković/Večernji.ba

Miroslavu Lajčaku dodijeljen počasni doktorat Sveučilišta u Mostaru

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

MVP BiH zatražio istragu o neregularnom imenovanju Komšićeve veleposlanice

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo vanjskih poslova BiH zatražilo je u petak provjeru zakonitosti postupka imenovanja bosanskohercegovačke spisateljice Martine Mlinarević za veleposlanicu u Češkoj nakon što je utvrđeno kako ona ne posjeduje fakultetsku diplomu.

Na veleposlaničkim pozicijama Predsjedsjedništvo BiH donosi odluke o imenovanjima i razrješenju, a Mlinarević je na diplomatsku adresu u Pragu rasporedio Željko Komšić kojemu Hrvati u BiH osporavaju legitimitet budući je u državni vrh izabran glasovima Bošnjaka.

Nakon što je predložena za veleposlanicu, te dobila agreman od Češke, utvrđeno je da ne posjeduje visokoškolsku, nego tek srednjoškolsku diplomu.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH pojasnilo je kako su zbog toga upravnom inspektoratu ministarstva pravosuđa BiH uputli dopis kojim je zatražen inspekcijski nadzor u ministarstvu vanjskih poslova BiH.

“Dopisom je zatraženo da upravni inspektorat ispita zakonitost cjelokupnog procesa upućivanja imenovane veleposlanice na diplomatsku obuku i donesenih pravnih akata u vezi s tim”, priopćeno je iz MVP-a BiH.

Njezinom imenovanju za veleposlanicu u četvrtak su se usprotivili studenti triju politoloških fakulteta u Mostaru, Sarajevu i Banja Luci. Rekli su kako time država BiH šalje poruku da je uzalud studirati i da je njihova budućnost odseliti se iz nje.

Nedavno je u BiH objavljen službeni dokument u kojemu se navodi kako Mlinarević, poznata po oštrim kritikama političkih predstavnika iz HDZ-a BiH, nema završen fakultet iako se to predviđa kao obvezno u pravilniku ministarstva vanjskih poslova o angažiranju veleposlanika. (Hina)

 

Željko Komšić poštuje postizbornu volju Hrvata

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Počeli radovi na dionici koridora Vc koja Hercegovinu povezuje s Dalmacijom

Objavljeno

na

Objavio

Radovi na izgradnji 10 kilometara duge dionice autoceste na koridoru Vc između Počitelja i Međugorja započeli su u petak, čime će se ovaj dio Hercegovine povezati s Dalmatinom u Hrvatskoj.

Na svečanosti u mjestu Dretelju kod Čapljine visoki državni i entitetski dužnosnici te predstavnici kineske kompanije China State Construction Engineering Corporation Limited simbolično su označili početak radova koji bi trebali biti okončani do kraja 2021. godine.

Vrijednost radova na ovoj dionici autoceste na koridoru Vc je 56,5 milijuna eura, a financira se zajmom Europske investicijske banke (EIB). Ova dionica nastavlja se na most preko rijeke Neretve, u dužini skoro jednoga kilometra, što će biti najzahtjevniji objekt na ovoj autocesti.

”To je prvi infrastrukturni projekt koji realiziraju kineske tvrtke u Federaciji BiH te prva autocesta i most koje grade kineske tvrtke u BiH”, rekao je veleposlanik Kine u BiH Ji Ping.
Po riječima ministra prometa i veza Denisa Lasića, izgradnja ovoga dijela autoceste od Počitelja do Zvirovića od iznimne je važnosti za cijelu Hercegovinu, Međugorje i dio Dalmacije.

“Ovo je posebno važno zbog turističkog potencijala ovog područja, na kojem se nalaze svjetski poznata turistička odredišta poput Međugorja, Kravica, Počitelja, kao i zbog neposredne blizine Mostara, Ljubuškog i Neuma”, rekao je ministar Lasić.

Ocijenio je i da će angažiranje lokalnih građevinskih tvrtki i drugih kompanija biti poticaj razvoju gospodarstva ovog dijela Hercegovine.

Drugi dio dionice autoceste kod Počitelja odnosi se na most preko rijeke Neretve. Njega će zajednički graditi konzorcij koji čine Azvirt Limited Liability Company iz Azerbejdžana te dvije kineske kompanije, Sinohydro Corporation Limited i Powerchina Roadbridge Group Co. Ltd. Ukupna vrijednost radova za izgradnju mosta Počitelj je 28.1 milijuna eura, a rok za završetak radova je 30 mjeseci. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari