Pratite nas

Iz Svijeta

Miroslav Lajčak: Činjenica je da je Komšić izabran glasovima nehrvatskog stanovništva

Objavljeno

na

Izbor Željka Komšića za člana predsjedništva BiH u skladu je sa slovom, ali ne i duhom Daytonskog ustava jer je izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i Hrvati u Bosni i Hercegovini ne osjećaju da imaju svog predsjednika ili člana predsjedništva, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak.

“Mislim da je taj izbor u skladu sa slovom, ali ne i s duhom Daytonskog ustava, jer je činjenica da je on izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i rezultat toga da Hrvati u BiH ne osjećaju da imaju svoga predsjednika ili člana predsjedništva”, rekao je Lajčak odgovorajući na upit novinara u Bruxellesu o postizbornoj situaciji u BiH.

Na upit da komentira pismo trojice bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH, koji su optužili Hrvatsku za miješanje u unutarnje stvari u BiH, Lajčak je rekao da takav način samo pogoršava postojeću situaciju.
“Mislim da je na štetu Hrvata koji žive u BiH da se njihovo pitanje politizira i da koristi za bilo kakve prepreke.

Mislim da svi trebamo raditi da se oni osjećaju ravnopravno, da osjećaju da imaju svoju političku predstavljenost i da nemaju tih problema koje očigledno imaju. Mislim da trebamo na taj način raditi jer ovakav način komunikacije samo pogoršava situaciju”, rekao je Lajčak, koji je i sam svojedobno bio visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

Dodao je da je upoznat s pismom trojice bivših visokih predstavnika te da njemu nije ni predloženo da ga potpiše, što je, kako je rekao, logično, budući da obnaša ministarsku dužnost.

Trojica bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling prošli su tjedan uputili pismo visokoj predstavnici EU-a za vanjske i sigurnosne poslove Federici Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU-a, u kojem su ustvrdili da je izbor Željka Komšića legitiman jer ni ustav ni izborni zakon BiH ne kažu da članove predsjedništva moraju izabrati vlastite etničke skupine.

Na to pismo dosta oštro odgovorio je premijer Plenković i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, odbacivši optužbe o miješanju u unutarnje stvari BiH, ističući da su upravo neki bivši visoki predstavnici djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.

“Mi smo i prošli mjesec raspravljali o BiH i tada je jasno rečeno da se trebamo ozbiljno baviti stanjem u toj zemlji. Trenutačno imamo sukob između Daytonskog ustava, koji je činjenica, i europskih očekivanja, koja su budućost. Mi to trebamo rješavati na sistemski način, što se danas ne događa. Jedno od prvih očekivanja nakon formiranja vlasti u BiH jest rješavanje pitanja izbornog zakona”, rekao je Lajčak.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Mogherini izjavila je na konferenciji za novinare da pitanje izbornog zakona u BiH treba riješiti što je prije moguće i pri tome pronaći ravnotežu između jedinstvenog ustrojstva zemlje i europskih standarda.

“Vjerujemo da izborno pitanje u BiH mora biti riješeno što prije, pronalaženjem prave ravnoteže između jedinstvenog ustrojstva države i standarda Europske unije. Nadam se da će nakon formiranja vlasti reformska agenda ponovno biti u fokusu i da se to pitanje može riješiti na koooperativan način”, rekla je.

Dodala je da čelnike zemlje treba potaknuti da preuzmu političku odgovornost i brzo formiraju vlast kako bi se krenulo s provedbom reformske agende.

(Hina)

 

Dekan sarajevskog FPN-a kaže da je nepošteno da Bošnjaci biraju Hrvatima člana predsjednistva

 

 

 

Što je sve do sada uništio Komšić?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Putin: Ne gubimo nadu da će libijski sukob biti riješen

Objavljeno

na

Objavio

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u nedjelju uoči berlinske konferencije o Libiji kako se nada da će ona donijeti napredak, dodajući da su i ruski mirovni napori polučili prve rezultate.

“Ne gubimo nadu da će se dijalog nastaviti i da će sukob biti riješen”, rekao je Putin uoči sastanka s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom na marginama konferencije.

Putin je dodao da su Rusija i Turska poduzele “vrlo dobar korak” zatraživši od libijskih zaraćenih strana da zaustave borbe, dodajući da su velike vojne akcije u Libiji zaustavljene.

Erdogan je naglasio da bi general Kalifa Haftar koji od travnja 2019. vodi ofenzivu kako bi osvojio Tripoli, morao odustati od svog agresivnog stajališta kako bi utro put političkom procesu.

“Kako bi se provele druge faze političkog procesa i došlo do rješenja, Haftarovo agresivno stajalište mora prestati”, rekao je Erdogan za tursku televiziju prije sastanka s Putinom.

Čelnici ključnih zemalja uključenih u sukob u Libiji sastaju se u nedjelju u Berlinu kako bi pokušali postaviti temelje za mir u zemlji.

Domaćin konferencije je Njemačka a u Berlinu su među ostalima turski i ruski predsjednici, francuski šef države Emmanuel Macron te predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Na skupu je general Haftar, kao i njegov glavni protivnik Fajez al-Saraj, predsjednik vlade nacionalnog jedinstva. Za Haftara je u subotu navečer potvrđeno da je stigao u Berlin.

Libija je podijeljena između libijske vlade nacionalnog jedinstva GNA, koju priznaju Ujedinjeni narodi (UN), sa sjedištem u Tripoliju, i vlasti generala Haftara, koja ima uporište na istoku zemlje.

Na skupu se očekuje poziv na potpuno i trajno zaustavljanje neprijateljstava na terenu, kao i debata o eventualnom slanju međunarodnih snaga kako bi provjerile stanje.

Papa Franjo izrazio nadu u uspjeh samita, Michel kaže da je mir ključan za EU

Papa Franjo izrazio je nadu da će berlinska konferencija o Libiji dovesti do stabilizacije sukoba u toj zemlji.

“Zaista se nadam da će ovaj samit, tako važan, biti početak puta prema okončanju nasilja, ispregovaranom rješenju koje će dovesti do mira i toliko željene stabilizacije zemlje”, poručio je s nedjeljnog Angelusa.

Uoči skupa predsjednik Europskog vijeća Charles Michel poručio je da je mir u Libiji ključan za EU.

“Trenutak je da se učvrsti primirje, poštuje UN-ov embargo na oružje i ponovno pokrene politički proces”, napisao je Michel na Twitteru, zahvalivši kancelarki Angeli Merkel za organizaciju skupa.

“To je ono što narod u Libiji treba i ključno je za sigurnost i stabilnost EU-a”, dodao je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Trumpov pravni tim odbacio optužbe za opoziv i nazvao ih napadom na Amerikance

Objavljeno

na

Objavio

Pravni tim američkog predsjednika Donalda Trumpa u subotu je snažno odbacio optužbe Zastupničkog doma Kongresa za njegov opoziv, tvrdeći da je Trump nevin, a da su optužbe na njegov račun opasan napad na Amerikance.

U dokumentu na šest stranica objavljenom u subotu, Trumpovi odvjetnici prvi su se puta službeno očitovali na dvije stavke opoziva – zloporabom ovlasti i opstrukcijom Kongresa. Ta dva članka, usmjerena da se Trump opozove s mjesta predsjednika, čine osnovu suđenja koje u utorak počinje u Senatu, koji je pod kontrolom republikanaca. “Imamo snažnu pravnu osnovu. Predsjednik nije učinio ništa loše i vjerujemo da će se to riješiti u ovom procesu”, rekao je jedan od tri izvora bliskih Trumpovu pravnom timu koji je informirao novinare o sadržaju dokumenta.Trump ovog vikenda u svom klubu Mar-a-Lago u Palm Beachu na Floridi igra golf.

Prema riječima tog izvora, u odgovoru Trumpovog pravnog tima ističe se da proces protiv predsjednika “nije ništa drugo nego opasan napad na američki narod i njegovo pravo da glasa”. U dokumentu se tvrdi da članci opoziva krše američki ustav i da bi mogli nanijeti trajnu štetu, rekao je izvor.

Trump je optužen da je vršio pritisak na Ukrajinu kako bi provela istragu protiv njegovog političkog rivala, bivšeg potpredsjednika Joea Bidena te da je ometao Kongres u njegovoj istrazi o tom slučaju. Trump je zanijekao bilo kakve nepravilnosti i optužio demokrate da na gerilski način žele poništiti njegovu pobjedu na predsjedničkim izborima 2016. godine.

Suđenje u Senatu najvjerojatnije neće dovesti do Trumpovog opoziva budući da to nije podržao nijedan republikanski senator.

Trumpovi odvjetnici u svom dokumentu tvrde da je Trump u svakom trenutku radio po punim ustavnim i zakonskim ovlastima. Istovremeno su demokrati predstaviti svoju pravnu strategijju s argumentima za Trumpov opoziv s dužnosti.

U njoj se tvrdi da se predsjednik mora opozvati kako bi se zaštitila nacionalna sigurnost i sačuvao sustav vlasti u zemlji. Također se podupiru optužbe za zlouporabu položaja i opstrukciju Kongresa. “Senat bi trebao osuditi i smijeniti predsjednika Trumpa kako bi se izbjegla ozbiljna i dugoročna šteta našim demokratskim vrijednostima i sigurnosti nacije”, rekli su demokratski zakonodavci, prvi put službeno pozivajući Senat da osudi predsjednika i smijeni ga s dužnosti. “Slučaj protiv predsjednika Sjedinjenih Država je jednostavan, činjenice su neosporne, a dokazi su neosporni”, rekli su. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari