Pratite nas

Politika

Miroslav Škoro kod Stankovića zahvalio Stipi Mesiću na potpori u kandidaturi, kaže da nije ni desničar ni ljevičar; Ja sam umjesto puške na ramenu nosio tamburicu

Objavljeno

na

Gost emisije Nedjeljom u 2 je Miroslav Škoro. Zašto se kandidira za predsjednika Republike, računa li na podršku samo desnog biračkog tijela ili će nekako pokušati pridobiti i lijevo orijentirane glasače te zašto misli da bi bio bolji predsjednik od Kolinde Grabar-Kitarović, neka su od pitanja emisije.

Na pitanje o možebitnom okupljanju desnih stranaka kojima bi bio na čelu, rekao je da ne razmišlja ni o kakvim parlamentarnim izborima niti je o tome vodio ikakve razgovore. Usredotočen je, poručuje, na predsjedničke izbore. Ne isključuje mogućnost daljnjeg bavljenja politikom ako ne uspije na predsjedničkim izborima, rekao je.

– Da bi se dogodile promjene u gospodarstvu, moraju se dogoditi promjene u političkom sustavu. Zbog toga ja ‘jašem’ po pitanju da se omogući bolja kontrola na podjeli sudstvo – izvršna vlast – zakonodavna vlast. Kod nas je to jedna lažna parlamentarna demokracija – tako je komentirao između ostalog i svoju inicijativu da se povećaju predsjedničke ovlasti.

Na pitanje misli li da bi se trebala oporezivati imovina, odgovara: “Znam da ništa ne znam”. Njegova specijalnost u ekonomiji su, objašnjava, intelektualna prava i monetizacija nematerijalnog vlasništva, dok o svemu drugome zna “vjerojatno na razini prosječnog ekonomista”. Ali zna, kaže, da u Hrvatskoj postoje stručnjaci koje nitko ništa ne pita, a on bi ih vrlo rado pitao i odluku prepustio njima.

– Živio sam u zemlji u kojoj se oporezuje kapital. Živio sam u SAD-u i kod njih je situacija takva da svatko tko posjeduje nekretninu mora jedanput godišnje plaćati porez. Iz tog poreza se onda rješavaju komunalni i ini problemi lokalne samouprave. Kod nas je situacija takva da se kod svake kupoprodaje nekretnine plaća taj porez. Bio je 5 posto, pa 4 posto, sad je 3 posto. To je stvar odluke, ali tu odluku moramo donijeti mi. Zbunjujemo investitore. Dakle, kod nas investitori kada uđu u bilo koji investicijski ciklus, ne znaju što ih očekuje sutra – kazao je o oporezivanju imovine.

Govoreći o zaduživanju, istaknuo je kako je Hrvatskoj danas bonitet bolji nego u vrijeme Milanovićeve vlade, “kada je bio u smeću”.

Osvrnuo se tijekom emisije i na činjenicu da je već bio dijelom političkog establišmenta:

– Da su stvari u hrvatskoj politici dobre, ja se ne bih prije svega imao ambicija politički artikulirati. One jednostavno nisu dobre. Da su stvari u HDZ-u, kada je u pitanju vodstvo HDZ-a, dakle ta politička oligarhija ili elita koja se odvojila od samog članstva dobre, ja nikada ne bih ni izlazio iz tog HDZ-a. Međutim one nisu dobre. I to je razlog zbog kojeg sam ja napustio tu stranku. Nisam od onih ljudi koji smatra da sama činjenica da sam bio u HDZ-u mene ‘za sve vijeke vjekova amen’ stvrstava kao nekog ortodoksnog HDZ-ovca. Tom analogijom je Jasmin Stavros još uvijek bubnjar grupe More, a nije vokalni solist. Svi mi prolazimo određene procese u sazrijevanju, odrastanju, životu. Ja jesam bio član HDZ-a, međutim vratio sam iskaznicu HDZ-a i dao sam ostavku, otišao sam, vratio sam mandat Ivi Sanaderu, odnosno HDZ-u. Svi ovi licemjerni ljudi koji mene na neki način pokušavaju gurnuti u taj ekstremni desni spektar, su u to vrijeme ostali uz Ivu Sanadera i dan danas se nalaze u vlasti – rekao je.
U HDZ je ušao u dva navrata.

– Drugi put je bio više igrokaz za ljude. Ušao sam 1994. ili 1995. To je bilo prvi put – objasnio je, dodavši kako je Demokratski centar podržavao, ali nije bio član.

O uručenju članske iskaznice 2007. godine od strane Ive Sanadera pak kaže:

– To je bilo procijenjeno da bi bilo dobro medijski da me se učlani još jedanput u taj HDZ.

Iskaznicu HDZ-a te godine primio je kada su, rekao je, “s drugog spektra dolazile glasine da će zabraniti glasovanje hrvatskoj dijaspori”.

– Nije mi se sviđalo kada su govorili da bi izbacili vjeronauk iz odgojno-obrazovnog procesa. To su neke stvari koje mene ideološki smetaju. S druge strane, dovoljno sam iskusan da znam da se svi mi kao ribe krećemo u toj politici i nema mogućnosti artikulacije vlastitih želja, htijenja i promjena, ukoliko se politički ne artikulirate, rekao je.

O Orfeju i otpremnini

Komentirao je i priču da je dobio 135.000 kuna otpremnine nakon samo dvije godine rada u Orfeju.

– Ja sam imao menadžerski ugovor s Hrvatskom radiotelevizijom, da ću obavljati poslove u Ofeju i temeljem tog menadžerskog ugovora sam prilikom sporazumnog raskida radnog odnosa imao pravo na otpremninu od 12 mjesečnih plaća. Dobio sam tu otpremninu i čitam sada u medijima da bih ja trebao neke novce vratiti. Međutim meni se čini da je tu teza postavljena naopako. Ako je netko tu pogriješio pa je to utvrdila Državna revizija, a to je bilo navodno prije 20 godina, onda Državna revizija to upućuje Državnom odvjetništvu, a Državno odvjetništvo onda poduzima nekakve radnje, vjerojatno protiv Hrvatske radiotelevizije koja je to isplatila. Ja uistinu s tim nemam ništa i ne mislim da sam dobio išta drugo nego što su dobili i svi drugi ljudi koji su imali takav tip ugovora – rekao je.

O sudjelovanju u ratu

– Ja sam umjesto puške na ramenu nosio tamburicu, tako je prokomentirao pitanje o zamjerkama da u vrijeme rata nije nosio pušku na ramenu, te izjavama Krunislava Olujića.

Razjasnio je i neke stvari iz svoje biografije, a koje se odnose na ’89., odnosno 1990. godinu, piše HRT.

– Ja ne znam pretpostavljaju li ljudi da sam ja ’89. godine otišao u Ameriku, onda su me zavezali za nogu od stola pa sam tamo bio zavezan cijelo vrijeme, nisam se mrdao. Ja sam se od ’89. godine pa do danas jako puno mrdao svugdje, tako da jesam 1990. godine bio u Hrvatskoj na nekoliko mjeseci pa se ponovno vratio u Ameriku. Godine 1992. sam se vratio u ratni Osijek s malim djetetom. Uvijek pokušavam raditi stvari na način da slijedim taj svoj unutarnji instinkt, da budem pravičan, da radim stvari koje su dobre. I imam neki kontinuitet, od toga da sam napisao pjesmu ‘Ne dirajte mi ravnicu’, da sam napisao ‘Sude mi’ kad su mnogi otvarali hladne pjenušce pri uhićenju hrvatskih generala, do dana današnjega kada smatram da treba napraviti promjene u ovom našem sustavu, kada sam se uistinu javno izložio svim objedama – rekao je.

Na pitanje je li mu na kraju žao što se nije borio s puškom u ruci rekao je:

– Za domovinu se može boriti na puno načina. Ako bi ta puška na mom ramenu završila prije rat i pomogla da se Hrvatska prije prizna u međunarodno priznatim granicama, onda definitivno je. Ja se ispričavam ako nisam nosio tu pušku. Međutim ja sam napisao pjesmu ‘Ne dirajte mi ravnicu’ i učinio sam sve što mogu da doprinesem tome da država kakvu danas imamo bude stvorena u uvjetima u kojima se onda stvarala. Hrvata je u svijetu negdje osam milijuna. Tako kažu. S druge strane, u obrani Republike Hrvatske s puškom na ramenu sudjelovalo je 400 tisuća, 500 tisuća, neki 600 tisuća, neki 800 tisuća… To je opet 10 posto stanovništva. Tom analogijom, što je onda radila moja sestra? Što je radila žena, što su radili svi ti ljudi koji su se kretali po crti bojišnice i radili u gospodarstvu i privredi, da bi svi skupa mogli održavati tu vojsku koju smo imali? Je li rat završio ’91. godine? – odgovara.

O imovinskoj kartici

Prokomentirao je i svoju imovinsku karticu, rekavši kako ju ne zna naizust baš najbolje.

– Supruga i ja imamo obiteljsku kuću u Zagrebu, imamo vlasničke udjele u jednom poduzeću u kojemu ona ima 50 posto, ja 50 posto. To je poduzeće koje se bavi diskografijom i proizvodnjom vina. Ja imam još 50 posto udjela u jednoj tvrtki koja se bavi nekretninama. Imam pet posto udjela u firmi koja se bavi softverom, imamo još nešto sitnih dionica u HT-u i Mon Perinu. Imam vinograd u kutjevačkom kraju u Mitrovcu… – nabrojio je.

Zahvalio je Stipi Mesiću na potpori u kandidaturi. Ustvrdio je da nije ni desničar ni ljevičar, a podjele se rade da bi se polarizirao narod.

Oko toga da bi zabranio neke stranke kaže da bi to učinio kad se steknu uvjeti.

– Meni se čini da me jedini u državi shvatio Ivo Josipović, kaže Škoro ističući pritom da on govori kao obični građanin i traži promjene kao običan čovjek koji nije trenutno na nikakvoj funkciji i zato ima pravo to činiti. Na pitanje jesu li se stekli uvjeti da se zabrani SDSS, Škoro je najprije uputio kritike na politički rad Milorada Pupovca, ali je na kraju poručio da u ovom trenutku, kada bi bio predsjednik, ne bi pokrenuo zabranu SDSS-a.

Cijela emisija je OVDJE

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

HRejting: Da su danas izbori za Sabor, vlast bi mogli formirati samo SDP i HDZ zajedno; Evo kako stoje predsjednički kandidati

Objavljeno

na

Objavio

Dnevnik HTV-a

Kao i svakog 20. u mjesecu, Dnevnik HTV-a ekskluzivno donosi rezultate redovitog mjesečnog istraživanja HRejting. Anketu je za HRT provela agencija Promocija plus od 14. do 18. listopada na najvećem uzorku od čak 1400 ispitanika prema načelu cijela Hrvatska – jedna izborna jedinica. Statistička je pogreška samo +/- 2,62%, a razina pouzdanosti 95%.

Hrvatska je jučer ušla u izbornu godinu tako da je danas već manje od godinu dana do redovitih parlamentarnih izbora. Dnevnik HTV-a donosi stanje na hrvatskoj političkoj sceni.

● Stranačke preferencije

Da se sada glasovalo, DIP bi nakon prebrojavanja glasova objavio da je HDZ relativni pobjednik izbora. Osvojio bi 27,4%. Ali za vrat mu puše SDP, koji je trenutačno na 24,6%. U odnosu na rujan obje su stranke, zanemarivo, ali ipak pale. HDZ za 0,27%, a SDP za 0,19%.

Prema HRejtingu, dvije vodeće stranke vlast bi mogle sastaviti samo zajedno, takozvanom velikom koalicijom. Jer, oni koji još prelaze izborni prag zajedno osvajaju 11,6%. To su Neovisna lista, u javnosti nevidljivoga Mislava Kolakušića koja je trenutačno na 6% i Most 5,6%. Za razliku od dvije vodeće stranke, Kolakušić i Most rastu. No minimalno. Kao i HSS koji s 3,3% predvodi golemu skupinu stranaka koje ne prelaze izborni prag.

Raskol između Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića odražava se, čini se, na rejting Neovisnih za Hrvatsku. Pali su u odnosu na rujan i sad imaju 2,2%. Prva među onima ispod 2% je stranka Milana Bandića s 1,9% koja uživa istu potporu kao Ivan Pernar 1,9%. Pernarova bivša stranka Živi zid od nekad treće političke snage u zemlji, spala je na samo 1,8% biračke potpore. Još manje dobivaju vladajući HNS (1,7%) i HSU (1,6%) koji je od svih stranaka ovaj mjesec najviše rastao. Ali samo malo više od 0,5%.

Bez ikakvih izgleda da ponovno imaju svog zastupnika bez koaliranja je i Hrast (1,4%), kao i IDS s 1,3%. Ali treba napomenuti, prema HRejtingu Hrvatska je tretirana kao jedna izborna jedinica.

Više od 1% biračke potpore imaju još „konzervativci” Ruže Tomašić (1,2%) i  Start Dalije Orešković (1,1%). Ispod su Glas (0,9%), HSLS (0,8%) i Pametno (0,7%) Svi ostali iz hrvatskog registra političkih stranaka podijelili bi manje od 3,4% glasova.

Broj neodlučnih birača ovaj je mjesec uspio pasti na 10,9%, ali ih je ipak znatno više nego u proljetnom istraživanju HRejtinga.

● Predsjednički izbori, prvi krug

Sve smo bliže predsjedničkim izborima. U prosincu nas očekuje prvi krug. Evo kako prema HRejtingu stoje oni koji su dosad iskazali namjeru da se natječu za šefa države.

Redoslijed potencijalnih kandidata potpuno je isti kao u rujnu. Potpora vodećem dvojcu više-manje raste, pa proizlazi da ćemo, ne napravi li netko od njih kardinalnu pogrešku u kampanji, imati jednu od najneizvjesnijih predsjedničkih utrka dosad. U odnosu na rujan Kolinda Grabar-Kitarović porasla je za 1,3% i sad ima potporu 29,8% birača. Točno 4% za njom zaostaje drugoplasirani Zoran Milanović kojega je rast od 1,1% doveo na 25,8%. Za 10,7% manje od aktualne predsjednice i 6,7% manje od SDP-ova kandidata ima trećeplasirani Miroslav Škoro – 19,1%. Njegova je potpora malo porasla u odnosu na rujan, za razliku od četvrtog Mislava Kolakušića, kojega je pad od 1,5% sveo na samo 7,1% biračke potpore.

Svi ostali potencijalni predsjednički kandidati ne uspijevaju doseći ni 5%. Tako je HSLS-ov Dejan Kovač trenutačno na 3%, Dalija Orešković na 2,6%, a Ivan Pernar na 1,9%.  Na točno 1% je Vlaho Orepić, a ispod njega su Ante Simonić (0,6%) i Anto Đapić (0,6%). Svi ostali koji su u nekom trenutku javno poželjeli biti predsjednik ili predsjednica dijele 1,9% glasova.

I za kraj treba istaknuti pozitivan trend koji pokazuje HRejting vezano uz neodlučne birače. Za razliku od parlamentarnih izbora, na predsjedničkima broj neopredijeljenih konstantno pada, pa je tako, primjerice sa svibanjskih više od 9%, ovaj mjesec došao na 6,7%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Anušić: Nema razloga da I. Radić ne bude kandidat za osječkog gradonačelnika

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik osječko-baranjskog HDZ-a i župan Ivan Anušić izjavio je u nedjelju kako nema razloga da predsjednik osječkog HDZ-a Ivan Radić ne bude kandidat za gradonačelnika Osijeka na lokalnim izborima 2021. godine.

Tijekom druženja s članovima stranke, u osječkom prigradskom naselju Višnjevcu, Anušić je na novinarski upit ima li HDZ već svoga kandidata kazao kako će “kandidat biti onaj tko će biti izabran od strane osječkog Gradskog odbora HDZ-a”.
“U ovome trenutku predsjednik HDZ-a u gradu Osijeku je Ivan Radić, i nema apsolutno nikakvog razloga da to ne bude upravo on”, poručio je Anušić.

Ocijenio kako je Županija krenula u kvalitetnom, dobrom i produktivnom smjeru, ali da je u tome ključan grad Osijek, kao četvrti grad po veličini u Hrvatskoj te centar svih društvenih, gospodarskih i drugih događanja na istoku Hrvatske.

Zato je potrebno da grad Osijek napokon posloži priču, u vidu nove uprave i novoga gradonačelnika.

HDZ želi 2021. godine preuzeti odgovornost za vođenje grada Osijeka i pokazati koliko puno potencijala već godinama stoji sa strane, a mogli su se upotrijebiti za razvoj grada, na korist svih građana Osijeka, Županije, a posredno i istoka Hrvatske, poručio je Anušić.

Radić je izjavio kako, nakon pobjede Ivana Anušića na izborima za župana 2017. godine, HDZ sada ide na pobjedu u gradu Osijeku gdje je u protekle dvije godine “snažna i konstruktivna oporba, koja ukazuje na sve probleme i nudi konkretna rješenja”, a uvjereni su da će 2021. godine imati gradonačelnika Osijeka.

Na upit novinara je li spreman prihvatiti odgovornost ako ga Gradski odbor HDZ-a službeno kandidira za osječkog gradonačelnika, Radić je uzvratio: “Naravno da jesam. Ne bih se prije dvije godine prihvatio dužnosti predsjednika osječkog HDZ-a da nisam spreman”.

“Apsolutno sam spreman, to će mi bit čast, i uvjeren sam da će HDZ pobijediti”, poručio je Radić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari