Pratite nas

Politika

Miroslav Škoro kod Stankovića zahvalio Stipi Mesiću na potpori u kandidaturi, kaže da nije ni desničar ni ljevičar; Ja sam umjesto puške na ramenu nosio tamburicu

Objavljeno

na

Gost emisije Nedjeljom u 2 je Miroslav Škoro. Zašto se kandidira za predsjednika Republike, računa li na podršku samo desnog biračkog tijela ili će nekako pokušati pridobiti i lijevo orijentirane glasače te zašto misli da bi bio bolji predsjednik od Kolinde Grabar-Kitarović, neka su od pitanja emisije.

Na pitanje o možebitnom okupljanju desnih stranaka kojima bi bio na čelu, rekao je da ne razmišlja ni o kakvim parlamentarnim izborima niti je o tome vodio ikakve razgovore. Usredotočen je, poručuje, na predsjedničke izbore. Ne isključuje mogućnost daljnjeg bavljenja politikom ako ne uspije na predsjedničkim izborima, rekao je.

– Da bi se dogodile promjene u gospodarstvu, moraju se dogoditi promjene u političkom sustavu. Zbog toga ja ‘jašem’ po pitanju da se omogući bolja kontrola na podjeli sudstvo – izvršna vlast – zakonodavna vlast. Kod nas je to jedna lažna parlamentarna demokracija – tako je komentirao između ostalog i svoju inicijativu da se povećaju predsjedničke ovlasti.

Na pitanje misli li da bi se trebala oporezivati imovina, odgovara: “Znam da ništa ne znam”. Njegova specijalnost u ekonomiji su, objašnjava, intelektualna prava i monetizacija nematerijalnog vlasništva, dok o svemu drugome zna “vjerojatno na razini prosječnog ekonomista”. Ali zna, kaže, da u Hrvatskoj postoje stručnjaci koje nitko ništa ne pita, a on bi ih vrlo rado pitao i odluku prepustio njima.

– Živio sam u zemlji u kojoj se oporezuje kapital. Živio sam u SAD-u i kod njih je situacija takva da svatko tko posjeduje nekretninu mora jedanput godišnje plaćati porez. Iz tog poreza se onda rješavaju komunalni i ini problemi lokalne samouprave. Kod nas je situacija takva da se kod svake kupoprodaje nekretnine plaća taj porez. Bio je 5 posto, pa 4 posto, sad je 3 posto. To je stvar odluke, ali tu odluku moramo donijeti mi. Zbunjujemo investitore. Dakle, kod nas investitori kada uđu u bilo koji investicijski ciklus, ne znaju što ih očekuje sutra – kazao je o oporezivanju imovine.

Govoreći o zaduživanju, istaknuo je kako je Hrvatskoj danas bonitet bolji nego u vrijeme Milanovićeve vlade, “kada je bio u smeću”.

Osvrnuo se tijekom emisije i na činjenicu da je već bio dijelom političkog establišmenta:

– Da su stvari u hrvatskoj politici dobre, ja se ne bih prije svega imao ambicija politički artikulirati. One jednostavno nisu dobre. Da su stvari u HDZ-u, kada je u pitanju vodstvo HDZ-a, dakle ta politička oligarhija ili elita koja se odvojila od samog članstva dobre, ja nikada ne bih ni izlazio iz tog HDZ-a. Međutim one nisu dobre. I to je razlog zbog kojeg sam ja napustio tu stranku. Nisam od onih ljudi koji smatra da sama činjenica da sam bio u HDZ-u mene ‘za sve vijeke vjekova amen’ stvrstava kao nekog ortodoksnog HDZ-ovca. Tom analogijom je Jasmin Stavros još uvijek bubnjar grupe More, a nije vokalni solist. Svi mi prolazimo određene procese u sazrijevanju, odrastanju, životu. Ja jesam bio član HDZ-a, međutim vratio sam iskaznicu HDZ-a i dao sam ostavku, otišao sam, vratio sam mandat Ivi Sanaderu, odnosno HDZ-u. Svi ovi licemjerni ljudi koji mene na neki način pokušavaju gurnuti u taj ekstremni desni spektar, su u to vrijeme ostali uz Ivu Sanadera i dan danas se nalaze u vlasti – rekao je.
U HDZ je ušao u dva navrata.

– Drugi put je bio više igrokaz za ljude. Ušao sam 1994. ili 1995. To je bilo prvi put – objasnio je, dodavši kako je Demokratski centar podržavao, ali nije bio član.

O uručenju članske iskaznice 2007. godine od strane Ive Sanadera pak kaže:

– To je bilo procijenjeno da bi bilo dobro medijski da me se učlani još jedanput u taj HDZ.

Iskaznicu HDZ-a te godine primio je kada su, rekao je, “s drugog spektra dolazile glasine da će zabraniti glasovanje hrvatskoj dijaspori”.

– Nije mi se sviđalo kada su govorili da bi izbacili vjeronauk iz odgojno-obrazovnog procesa. To su neke stvari koje mene ideološki smetaju. S druge strane, dovoljno sam iskusan da znam da se svi mi kao ribe krećemo u toj politici i nema mogućnosti artikulacije vlastitih želja, htijenja i promjena, ukoliko se politički ne artikulirate, rekao je.

O Orfeju i otpremnini

Komentirao je i priču da je dobio 135.000 kuna otpremnine nakon samo dvije godine rada u Orfeju.

– Ja sam imao menadžerski ugovor s Hrvatskom radiotelevizijom, da ću obavljati poslove u Ofeju i temeljem tog menadžerskog ugovora sam prilikom sporazumnog raskida radnog odnosa imao pravo na otpremninu od 12 mjesečnih plaća. Dobio sam tu otpremninu i čitam sada u medijima da bih ja trebao neke novce vratiti. Međutim meni se čini da je tu teza postavljena naopako. Ako je netko tu pogriješio pa je to utvrdila Državna revizija, a to je bilo navodno prije 20 godina, onda Državna revizija to upućuje Državnom odvjetništvu, a Državno odvjetništvo onda poduzima nekakve radnje, vjerojatno protiv Hrvatske radiotelevizije koja je to isplatila. Ja uistinu s tim nemam ništa i ne mislim da sam dobio išta drugo nego što su dobili i svi drugi ljudi koji su imali takav tip ugovora – rekao je.

O sudjelovanju u ratu

– Ja sam umjesto puške na ramenu nosio tamburicu, tako je prokomentirao pitanje o zamjerkama da u vrijeme rata nije nosio pušku na ramenu, te izjavama Krunislava Olujića.

Razjasnio je i neke stvari iz svoje biografije, a koje se odnose na ’89., odnosno 1990. godinu, piše HRT.

– Ja ne znam pretpostavljaju li ljudi da sam ja ’89. godine otišao u Ameriku, onda su me zavezali za nogu od stola pa sam tamo bio zavezan cijelo vrijeme, nisam se mrdao. Ja sam se od ’89. godine pa do danas jako puno mrdao svugdje, tako da jesam 1990. godine bio u Hrvatskoj na nekoliko mjeseci pa se ponovno vratio u Ameriku. Godine 1992. sam se vratio u ratni Osijek s malim djetetom. Uvijek pokušavam raditi stvari na način da slijedim taj svoj unutarnji instinkt, da budem pravičan, da radim stvari koje su dobre. I imam neki kontinuitet, od toga da sam napisao pjesmu ‘Ne dirajte mi ravnicu’, da sam napisao ‘Sude mi’ kad su mnogi otvarali hladne pjenušce pri uhićenju hrvatskih generala, do dana današnjega kada smatram da treba napraviti promjene u ovom našem sustavu, kada sam se uistinu javno izložio svim objedama – rekao je.

Na pitanje je li mu na kraju žao što se nije borio s puškom u ruci rekao je:

– Za domovinu se može boriti na puno načina. Ako bi ta puška na mom ramenu završila prije rat i pomogla da se Hrvatska prije prizna u međunarodno priznatim granicama, onda definitivno je. Ja se ispričavam ako nisam nosio tu pušku. Međutim ja sam napisao pjesmu ‘Ne dirajte mi ravnicu’ i učinio sam sve što mogu da doprinesem tome da država kakvu danas imamo bude stvorena u uvjetima u kojima se onda stvarala. Hrvata je u svijetu negdje osam milijuna. Tako kažu. S druge strane, u obrani Republike Hrvatske s puškom na ramenu sudjelovalo je 400 tisuća, 500 tisuća, neki 600 tisuća, neki 800 tisuća… To je opet 10 posto stanovništva. Tom analogijom, što je onda radila moja sestra? Što je radila žena, što su radili svi ti ljudi koji su se kretali po crti bojišnice i radili u gospodarstvu i privredi, da bi svi skupa mogli održavati tu vojsku koju smo imali? Je li rat završio ’91. godine? – odgovara.

O imovinskoj kartici

Prokomentirao je i svoju imovinsku karticu, rekavši kako ju ne zna naizust baš najbolje.

– Supruga i ja imamo obiteljsku kuću u Zagrebu, imamo vlasničke udjele u jednom poduzeću u kojemu ona ima 50 posto, ja 50 posto. To je poduzeće koje se bavi diskografijom i proizvodnjom vina. Ja imam još 50 posto udjela u jednoj tvrtki koja se bavi nekretninama. Imam pet posto udjela u firmi koja se bavi softverom, imamo još nešto sitnih dionica u HT-u i Mon Perinu. Imam vinograd u kutjevačkom kraju u Mitrovcu… – nabrojio je.

Zahvalio je Stipi Mesiću na potpori u kandidaturi. Ustvrdio je da nije ni desničar ni ljevičar, a podjele se rade da bi se polarizirao narod.

Oko toga da bi zabranio neke stranke kaže da bi to učinio kad se steknu uvjeti.

– Meni se čini da me jedini u državi shvatio Ivo Josipović, kaže Škoro ističući pritom da on govori kao obični građanin i traži promjene kao običan čovjek koji nije trenutno na nikakvoj funkciji i zato ima pravo to činiti. Na pitanje jesu li se stekli uvjeti da se zabrani SDSS, Škoro je najprije uputio kritike na politički rad Milorada Pupovca, ali je na kraju poručio da u ovom trenutku, kada bi bio predsjednik, ne bi pokrenuo zabranu SDSS-a.

Cijela emisija je OVDJE

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Ante Sanader: Velika koalicija ne dolazi u obzir

Objavljeno

na

Objavio

Ostalo je manje od godinu dana do redovitih parlamentarnih izbora, a prema raspoloženju birača, dvije vodeće stranke vlast bi u ovom trenutku mogle sastaviti samo zajedno, u takozvanoj velikoj koaliciji.

Oni koji još prelaze izborni prag sveukupno osvajaju manje od 12%. To su Neovisna lista Mislava Kolakušića koja je trenutačno na 6 i Most ispod 6%. U prosincu nas očekuje prvi krug predsjedničkih izbora u kojem su i dalje troje prvoplasiranih: Kolinda Grabar-Kitarović, Zoran Milanović i Miroslav Škoro. To su pokazatelji HRjetinga, najvećeg istraživanja raspoloženja biračkog tijela, koje se ekskluzivno provodi za HRT i koje su analizirali u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.

– Velika koalicija ne dolazi u obzir, rekao je Ante Sanader. Mi smo, dodaje, zadovoljni s ovim rejtingom, jer ako pogledate kakav je rejting bio prošle Vlade SDP-a nakon treće godine mandata, onda možete vidjeti da su oni bili na nekih 18 posto. HDZ je sada skoro na 28 posto. 10 postotnih poena više ima HDZ-ova Vlada u trećoj godini mandata i to nam daje pravo da smo optimisti da ćemo dobiti izbore. A ovo je rejting za cijelu Hrvatsku – jedna izborna jedinica. Uglavnom ovo je rejting koji HDZ-u daje optimizam da su sutra izbori, istaknuo je politički tajnik HDZ-a Sanader.

– Interpretacija koju ste ovdje rekli je u mnogome kriva. Nezavisna lista Mislava Kolakušića može ići u samo jednoj izbornoj jedinici, u drugim izbornim jedinicama moraju biti neki drugi, to je onda 0,6 desetina od ovih šest. Tu nedostaje IDS, HSS, oni bi ako idu samostalno na izbore, prešli prag sigurno u jednoj izbornoj jedinici, a ako bi bili s nekim u koaliciji imali bi 5 do 6 zastupnika. Recimo kad bi bili s nama, onda bi mi bili čak i ispred HDZ-a. I zatim, ovih 5, 6 posto koliko ima Most, kada bi se to pretočilo u izborne jedinice bilo bi to 5 do 6 zastupnika, a Klub nacionalnih manjina ima 8. HDZ sam 60, mi sami 56, to je otprilike ono što su imali i prošli izbori, 61, 54 je bilo pa nema velike koalicije, tako da je neće biti nakon ovih izbora, u to sam potpuno siguran, rekao je predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk.

– Ovi rezultati govore o trendu u jednom trenutku, a to je sadašnji trenutak. Drugi razlog zašto ovi rezultati u ovome trenutku ne mogu ništa više biti od toga, jest i to da će to biti nekoliko tjedana pred parlamentarne izbore. Mi ćemo do tad imati jasniju sliku a dotad se još puno toga može dogoditi. Tim više što se mogu dogoditi i krupne promjene, ako se dogode, jer nitko ne može znati što će biti. Vjerojatnost je veća da će ostati situacija ovakva kakva je sada, a ne da će doći do nekakvih velikih lomova jer imali smo oduševljenje trećim opcijama, te opcije nisu artikulirale širi politički prostor i one su na neki način sada napuštene, rekao je politolog Pero Maldini sa Sveučilišta u Dubrovniku.

– Ova anketa pokazuje traženje. Svaki ciklus nam je novo traženje. Ona ovakva neće ni postojati, bez obzira na rejtinge HDZ-a i SDP-a koji mogu biti pogođeni. Mi uopće ne znamo u kojem će paketu ići ono što će do predsjedničkih izbora donijeti Miroslav Škoro. Ako to bude zajednički paket, tada nemate Mosta, tada postoji neka druga koalicijska varijanta koja može biti drugačije raspoređena, ali tu se slažem s gospodinom Baukom. Mislav Kolakušić koji se ovdje vodi kao osoba i vidi se da mu se izjednačava rejting koji ima za predsjedničke izbore u odnosu na rejting koji vodimo kao da se radi o parlamentarnim izborima. Ovo neće biti na izborima, ovo je samo mali test, izrjavio je politički analitičar Ivica Relković.

– Što se tiče malih stranaka, ako ljudi vide u nekome nešto dobro, dobro je da mu daju povjerenje. Netko uvijek može biti iznenađenje, rekao je Sanader dok Bauk kaže, na nama je dogovornost kao najvećoj oporbenoj stranci da ne dozvolimo da ni jedan glas glasača koji žele promjene u ovoj zemlji tako da se klatno zaokrene prema centru i lijevo da ne ostane izgubljen, a koliko ćemo u tome uspjeti, ne ovisi samo o nama. To su, navodi dvostrani razgovori.

– Most je ušao u nešto što se zove kružni tok, smatra Relković. Troše gorivo ali ne padaju puno. Pristanak da idu s Miroslavom Škorom dao im je mali vjetar. Oni su se stabilizirali, no oni su možda Škoru ograničili, to se uvijek mora promatrati da li je tih dva, tri koje dobiješ stepenica za sljedećih dva, tri ili je to upravo limit.

U prosincu nas očekuje prvi krug predsjedničkih izbora. Među prvoplasiranima su Kolinda Grabar-Kitarović 29,8%, Zoran Milanović 25,8%, Miroslav Škoro 19,1% i Mislav Kolakušić 7,1%.

– Mislim da nisu neizvjesni izbori. Vidimo jasne trendove kod predsjednice da ona drži dobar rejting, ima i porast u zadnjoj anketi, to je mjera optimizma da
će ti rezultati biti dobri. A i ovo što smo vidjeli jučer, i prvi i drugi krug je na njenoj strani i ništa nije napravila problematično što bi kompromitiralo njen mandat, istaknuo je Sanader.

– Statistički gledano još nisu neizvjesni ali će biti. Iz ovoga su vidljivi trendovi da se ne mijenja raspored koji ulaze u drugi krug, ali tu se pokazuje značajan pad rejtinga u drugom krugu. Ta je razlika sada dvostruko manje nego prošli mjesec i ako se ti trendovi nastave doći će do preokreta po pitanju drugog kruga, istaknuo je Bauk.

Gdje je iz javnosti nestao Mislav Kolakušić?

– Već nakon predsjedničkih izbora kada on ne bude ni treći, a kamo li drugi, onda će se pitati koja su bila obećanja. Mene više zanima radi li on ikakvu ekipu koja bi trebala izaći na parlamentarne izbore. Meni nije problem hoće li Kolakušić ići na predsjedničke izbore, mene više zanima stvara li tim kojeg mi ne vidimo i ne čujemo. To bi nas iznenadilo, ali ako sve ostane na ja, onda nas neće iznenaditi, rekao je Relković.

Ostali kandidati

– Ako su realistični, a mislim da jesu, onda su svi svjesni toga da su daleko od ikakve mogućnosti da budu realni kandidati s izgledima za predsjednika. Neki će to upotrijebiti za trenutak slave, a neki jednostavno imaju neke političke agende, smatra Maldini. Zaključuje kako će za birače biti ključno ono što će se događati dva do tri tjedna pred same izbore.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Propao pokušaj mirenja, fakulteti od četvrtka idu u štrajk

Objavljeno

na

Objavio

Pokušaj mirenja Vlade i Sindikata znanosti i visokog obrazovanja u ponedjeljak ujutro je propao, a fakulteti u četvrtak kreću sa štrajkom.

Ministar rada Josip Aladrović kazao je nakon sastanka kako ono što su sindikati tražili Vladi nije prihvatljivo dok je sindikalist Igor Radeka ustvrdio kako im na sastanku “nije ponuđeno doslovno ništa”.

“Ne možemo razgovarati o onome što se događalo na sastanku. Međutim, ono što su sindikati tražili nama nije prihvatljivo. Ovdje ne govorimo o kolektivnom pregovaranju, nego o jednostranom zahtjevu od strane sindikata na koji mi, s obzirom da smo razložili plan dizanja plaća u narednom razdoblju, ne možemo pristati i mirenje je završilo tako da nismo postigli dogovor”, ustvrdio je resorni ministar Aladrović.

Štrajk, najavio je Radeka nakon jutrošnjeg sastanka, počinje u četvrtak. “Svaki tjedan najmanje ćemo jedan dan biti u štrajku. Pozivamo nenastavno i nastavno osoblje, pozivamo sve zaposlene da se pridruže štrajku” rekao je Radeka koji je uvjeren da će cijeli sustav biti u štrajku.

Još prošlog tjedna sindikat je najavio za četvrtak jednodnevni štrajk. Traže povećanje plaća dijelu članova s najnižim plaćama, a kako bi se otklonile razlika između radnih mjesta u sustavu znanosti i obrazovanja te istovrsnih radnih mjesta u sustavima javnih službi.

Danas štrajkaju osnovne i srednje škole u cijeloj Hrvatskoj, odnosno u svim županijama uključujući i Grad Zagreb. Čelnici Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Sindikata hrvatskih učitelja napravili su plan štrajka do blagdana Svih svetih, a onda će, kažu, i do kraja polugodišta. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari