Pratite nas

BiH

Miroslav Tuđman: Jedino normalno i održivo rješenje da se BiH organizira kao federalna država s federalnim uređenjem

Objavljeno

na

O aktualnoj političkoj krizi u BiH izazvanoj izborom Željka Komšića za hrvatskog člana u najviše izvršno tijelo te države, o njegovoj najnovijoj poruci Beogradu i Zagrebu da poštuju granice BiH, koaliciji Milorada Dodika i Dragana Čovića te jedinom mogućem rješenju koji će osigurati ne samo ravnopravnost Hrvata nego i opstojnost same BiH, za Direktno.hr govorio je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman.

Od samih je početaka bio problem kako urediti BiH da sva tri naroda budu zadovoljna, s obzirom na unitarni koncept Bošnjaka i ‘zaljubljenost’ Republike Srpske u Beograd i njihove težnje da budu dio Srbije, upozorio je Tuđman koji naglašava kako su Hrvati kao najmanji narod jedini dosljedno za federalno uređenje BiH i njezin euroatlantski put, za razliku od Republike Srpske, ali i Bošnjaka koji se, kako je rekao, prema tom pitanju odnose ‘kako koji dan’.

To je, smatra Tuđman, sukus problema, a došlo je do toga da je u Federaciji zabranjeno uopće spominjati riječ federalizacija, odnosno uspostava takvih odnosa. “Komšić je izabran kao figura u toj bošnjačkoj igri, a Hrvati su ostali bez svog predstavnika i takav raspored snaga već je konstanta”, napominje naš sugovornik.

Za Bošnjake je podjela federalno uređenje BiH

Zanimalo nas je kako prof. Tuđman komentira tezu o podjeli BiH između Zagreba i Beograda koju Bošnjaci uporno plasiraju od prvog dana, a isto upozorenje je iznova poslao i Komšić poručivši Srbiji i Hrvatskoj da poštuju granice BiH kao i njihovo isticanje da su  jedini za cjelovitu Bosnu. Tuđman ističe kako podjela u bošnjačkoj terminologiji znači ‘de facto’ federalno uređenje BiH.

“Od samih početaka, dok je još Međunarodna zajednica radila planove o unutarnjem ustrojstvu BiH, Bošnjaci su, počevši od Alije Izetbegovića, stalno vikali ‘podjela’!”, podsjeća sin prvog hrvatskog predsjednika i saborski zastupnik HDZ-a. No u suštini se krije njihovo odbijanje da se Hrvatima omogući ono što im po ustavu pripada, a to je da sami biraju svoje zastupnike, upozorava.

“Unutar bošnjačkog korpusa postoje dvije glavne struje; jedna je hegemonistička na čelu s Bakirom Izetbegovićem, a druga unitaristička koja je manje vjerski orijentirana, a jedan od njezinih predstavnika je Željko Komšić. Zagovaratelji unitarističkog koncepta BiH razlikuju se između sebe po identifikaciji s konceptom je li bošnjački identitet islam ili je riječ o nacionalnosti koja ne ovisi o religijskoj pripadnosti”, pojašnjava Tuđman.

Suspektna svaka suradnja

Na pitanje o nedavno sklopljenoj koaliciji između Čovića i Dodika, Tuđman je odgovorio kako se tu ne može govoriti o koaliciji u klasičnom smislu, tim više što Čović više neće biti član Predsjedništva BiH. Smatra kako je došlo do određenog paradoksa jer je svaka suradnja u toj državi postala suspektna umjesto da bude normalna i poželjna, a ‘normalna ne može biti jer temeljni odnosi u zemlji nisu definirani na zadovoljavajući način i to neće biti dok god Hrvati ne postanu ravnopravni’.

“Jedino normalno i održivo rješenje bilo bi da se BiH organizira kao federalna država s federalnim uređenjem u kojoj bi svi  bili partneri jer su blokade u toj zemlji na takvoj razini da nema ni gospodarskog razvoja ni stabilnosti”, uvjeren je Tuđman, piše Direktno.hr.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Čović: Oni koji su izvlačili novac iz Aluminija imaju ime i prezime, priču treba dovesti do kraja

Objavljeno

na

Objavio

”Oni koji su malverzacijama izvlačili novac iz Aluminija imaju ime i prezime i nadležne institucije tu priču trebaju dovesti do kraja. ”

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović smatra da pravna država mora pokazati svoju snagu u slučaju Aluminija.

”Sve što ima obilježja kriminalnih aktivnosti mora biti istraženo i procesuirano. Tu nitko ne smije biti zaštićen. Oni koji su malverzacijama izvlačili novac iz Aluminija imaju ime i prezime i nadležne institucije tu priču trebaju dovesti do kraja. Apeliram da se to uradi što prije i da taj proces bude maksimalno transparentan”, kazao je Čović u intervjuu za Fenu.

On ističe da je oživljavanje proizvodnje u Aluminiju i zbrinjavanje radnika prioritet na kojem svi moraju raditi.

”Sad je najvažnije zaštititi radnike i to u smislu reprogramiranja kreditnih obveza koje mnogi od njih imaju te osiguranja primanja i zdravstvenog osiguranja. Svima treba biti jasno da Aluminij ne može i ne treba biti isti kao do sada.

Proces obnove mora ići etapno i zbog tehničko-tehnoloških, ali i ekonomskih razloga. Konkretni planovi i ekonomske računice postoje pa i redoslijed aktivnosti koje treba poduzeti je jasan. Sve to mora biti na zdravim ekonomskim osnovama.

Naravno, sve to uključuje niz pretpostavki, administrativnih, tehničkih i financijskih odluka. Tu je posebno važna uloga Vlade Federacije i ja očekujem da ta uloga bude sve vidljivija”, naglašava Čović.

Govoreći o posjetu Zagrebu i tamošnjim razgovorima o Aluminiju Čović podsjeća da je Aluminij jedan od najvećih proizvođača u BiH te ujedno i jedan od najvećih uvoznika i izvoznika te da je njegovim zaustavljanjem značajno ugroženo poslovanje Luke Ploče, Željeznica Federacije BIH i dijela Hrvatskih željeznica koje povezuju luku Ploče i BiH.

Pored toga, vlasnička struktura Aluminija je takva da 44% čine mali dioničari (radnici), 44% vlada Federacije BiH, a 12 % Republika Hrvatska. Svi oni imaju svoje predstavnike u Nadzornom odboru, sukladno udjelu u vlasničkoj strukturi.

”Zbog navedenih činjenica jasno je da Aluminij nije samo problem lokalnog karaktera, pa se čak ne tiče samo ni BiH. Sve kratkoročne i dugoročne reperkusije izazova s kojima se suočavamo posljednjih dana sasvim sigurno će jos dugo vremena biti jedan od naših prioriteta u zajedničkom nastojanju da u najvecoj mogućoj mjeri saniramo štetne posljedice prestanka isporuke električne energije Aluminiju, što je dovelo do gašenja proizvodnje.

U ovom trenutku najvažnije je iznaći odgovore kako i kojom dinamikom pokrenuti proizvodnju na tržišnim osnovama i zaštiti prava uposlenika. Uvjerio sam se da sva pitanja vezana za sudbinu Aluminija, osobito nakon ovih susreta, imaju svu potrebnu pažnju, razumijevanje i potporu ”, kaže Čović.

Prokomentirao je i prozivke na njegov račun u smislu odgovornosti za stanje u kojem se našao Aluminij. ” Što se mene osobno tiče, iako sam apsolutno i nedvojbeno bio izvan menadžmenta i bilo kakvog utjecaja na sami rad Aluminija, svjestan sam da kao predsjednik HNS-a i vodeće hrvatske stranke nosim određenu dozu, uvjetno rečeno je možemo nazivati političkom odgovornosti i to kao netko tko je predstavnik i tko govori u ime hrvatskog naroda.

Prvenstveno na način i u smislu potrebe da pružim svoj maksimalan doprinos koracima usmjerenim ka zbrinjavanju radnika i obnovi proizvodnih procesa u Aluminiju.

Naposljetku, od mene je zatražena pomoć od onih kojima je ona zbog nastalih okolnosti potrebita, a to je već samo po sebi dovoljan razlog da se uključim u rješavanje ovog problema u mjeri u kojoj to mogu i u kojoj je to dopušteno”, ističe Čović.

Kaže kako je jasno da postoji i politička zlouporaba slučaja Aluminij, koja je prisutna već godinama, a ova eskalacija problema pokušala se, dodaje, iskoristiti kako bi se, prije svega njega, a onda i hrvatsku politiku u BiH oslabilo u vrlo osjetljivom političkom trenutku.

”Pokušaji da se mene obilježi kao nekakvog glavnog krivca su političke podvale i dio mnogo većih igara za koje je Aluminij samo iskorišten. Na žalost kreatora, takvi pokušaji su već propali i hrvatska politička pozicija u BiH danas nije nimalo slabija. Naprotiv. Ipak, nije tajna da mnogi koji više i ne kriju antihrvatski sentiment, priželjkuju gospodarsko, društveno pa onda i političko osiromašenje i krah Hrvata kao političkog naroda, a situacija s Aluminijem ih je dodatno ohrabrila u takvim razmišljanjima.

S te strane je jako važno da upravo sada, kada je možda i najteže, pokažemo svu ustrajnost, odlučnost, ali i vizionarstvo i prilagodljivost koji će odrediti poslovne poteze za budućnost modernizacije, progresa i snažnog iskoraka ovog podneblja ka Europi ”, poručuje Čović.

Kada je u pitanju politički zaokret koji je nedavno najavio u kontekstu blokade uspostave vlasti i reforme izbornog zakona Čović kaže da se možemo neko vrijeme nakon izbora pretvarati kao da imamo vlast, ali je “prava istina da je nemamo i institucije gube snagu u smislu funckionalnosti, kapaciteta donošenja odluka, ali i političkom smislu“. To se onda, dodaje, odražava i na euroatlantske integracijske procese i aktivnosti s kojima već uvelike kasnimo.

”Kompletna država tone sve dublje u krizu i ne možemo se praviti kao da to ne vidimo. Stoga je i naša obveza, kao odgovornog političkog subjekta, da dignemo glas protiv toga i ukažemo na svu pogubnost svjesnog opstruiranja implementacije izbornih rezultata i provedbe na izborima izražene volje sva tri konstitutivna naroda i svih građana BiH.

Međutim, očito je da ima onih kojima odgovara status quo i neuspostava vlasti, a posebno izbjegavanje reforme izbornog zakonodavstva. Oni koji to rade su krajnje neodgovorni, jer tako obesmišljavaju održavanje izbora, čime ugrožavaju vladavinu prava i demokraciju. Hrvatska strana nije i neće biti dio problema i opstrukcija.

Međutim, za nas je, a uvjeren sam i za cijelu BiH i njen europski put, prevažno da vlast profunkcionira, ali i da konačno riješimo pitanje izbornog zakona, kao važnog stupa vladavine prava te zastite ustavnih načela i općih principa ljudskih prava. Uostalom, to od nas očekuju i prijatelji iz EU.

Nećemo dopustiti da nas se više zavlači i troši vrijeme na produciranje nekakvih kriza. Oni koji uistinu žele s nama ozbiljno surađivati morat će vrlo brzo staviti sve svoje karte na stol. Svi koji žele konkretan napredak imat će partnera u nama, ali alibi za opstrukcije ne želimo davati nikome. Iduće godine su lokalni izbori u BiH i oni konačno moraju biti održani i u Mostaru.

Temeljna pretpostavka za to je izmjena Izbornog zakona. Očekujemo da to, bez daljnjeg nepotrebnog i štetnog odlaganja, prihvate partneri na bošnjačkoj i srpskoj strani s kojima smo ušli u postizbornu suradnju”, zaključuje Čović u razgovoru za Fenu.

Poskok info: ‘Kako su begovi opljačkali Aluminij’

 

 

 

Dodik: Bošnjaci imaju neslomljivu želju da u potpunosti dominiraju nad Hrvatima

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dodik: Bošnjaci imaju neslomljivu želju da u potpunosti dominiraju nad Hrvatima

Objavljeno

na

Objavio

Nakon burne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske (RS) Pelješki most obranio je Milorad Dodik, a htjeli su ga “minirati” bošnjački i “hrvatski” član Predsjedništva BiH.

Tako je preko noći promijenjena percepcija o njemu, a Dodik je postao graditelj novih odnosa. Proglašavajući veto, zaustavio je odluku bošnjačkog i hrvatskog kolege Šefika Džaferovića i Željka Komšića, koje su pak birali Bošnjaci.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je Republici Srpskoj u interesu da rješava otvorene probleme sa Hrvatskom, a ne da tema razgovora bude Pelješki most koji je na hrvatskoj teritoriji.

“Treba da se usmjerimo na rješavanje postojećih problema poput granice kod Kostajnice, izgradnje mosta u Gradišci, odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj Gori. Pelješki most za mene je isključivo unutrašnje pitanje Hrvatske”, rekao je Dodik za Večernji list.

On je napomenuo da su na tom projektu angažirana velika sredstva EU i da je sasvim sigurno da EU ne bi ušla u proceduru odobravanja da sve nije perfektno pravno čisto.

“Sljedeća stvar koja je bitna jeste da to rade Kinezi i kineske kompanije koje su prisutne u Republici Srpskoj. Sve to izaziva negativne konotacije. A od toga Republika Srpska ne bi imala nikakve koristi. Dakle, Republici Srpskoj je u interesu da rješava otvorene probleme sa Hrvatskom”, objasnio je Dodik.

On je napomenuo da se tu ne radi ni o kakvom dugu predsjedniku HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Draganu Čoviću, odnosno da nitko nikom ne duguje, te da upravo zbog toga veoma dobro surađuju o političkim pitanjima, ali je ukazao da taj odnos nikada nije bio protiv interesa Bošnjaka.

“Mi branimo pravo Hrvatske da na vlastitoj teritoriji uređuje odnose kako hoće. Isto to tražimo i za sebe. To je isto kao da se netko nama miješa da u Banja Luci gradimo vodovod”, rekao je Dodik.

“Hrvatska je država hrvatskog naroda, a Srbija srpskog naroda. Republiku Srpsku doživljavam kao državu našeg naroda ovdje, svjestan istovremeno političke uloge i značaja hrvatskog naroda u BiH. U okviru toga mi pokazujemo primjer na koji način ćemo graditi te odnose. Mislim da budućnost upravo pripada odnosima koje smo izgradili Čović i ja, odnosno politički pokret koji nas slijedi”, naveo je Dodik.

Dodik je napomenuo da ima pravo i obavezu da oslušne što su interesi hrvatskog naroda, jer je jedan dominantan broj glasao za njega na izborima, a pri tome je ukazao da konstitucija BiH nije išla u prilog pozicioniranja hrvatskog kolektiviteta u političkom smislu, te da je hrvatska država pristala da Hrvati budu majorizirani u BiH.

On je ocijenio da su Bošnjaci i bošnjačka politička elita jedini koji bi mogli promijeniti stvari u BiH, ali da za to ne postoji spremnost, jer oni imaju neslomljivu želju da u potpunosti dominiraju nad Hrvatima, a kasnije nad Republikom Srpskom i Srbima. Nažalost svi gubimo vrijeme i BiH se dokazuje kao potpuno neupravljiva i nije dobro mjesto za život.

BiH se potvrđuje kao promašen koncept međunarodne zajednice, ne zbog Daytonskog sporazuma, nego zato što je međunarodna zajednica degradirala Daytonski sporazum i stvorila gotovo nemoguće prakse u BiH u pogledu odlučivanja o važnim pitanjima.

Inače, da je normalno, nikada se ne bi dogodilo ovo da Bošnjaci izaberu hrvatskog člana Predsjedništva BiH koji glasuje protiv Pelješkog mosta, hrvatskih nacionalnih i državnih interesa. To se nikad ne bi dogodilo, a u tome su propust učinili oni koji su u ime hrvatskog naroda davali suglasnost na Daytonski ustav i Daytonski sporazum.

Prema njegovim riječima, iz Sarajeva uvijek traže novi konflikt, ali se grdno varaju oni koji misle da Srbi jadikuju što tamo nije formirana vlast.

“Svi gubimo vrijeme i BiH se dokazuje kao potpuno neupravljiva i nije dobro mjesto za život. BiH se potvrđuje kao promašen koncept međunarodne zajednice, ne zbog Daytonskog sporazuma, nego zato što je međunarodna zajednica degradirala Daytonski sporazum i stvorila gotovo nemoguće prakse u BiH u pogledu odlučivanja o važnim pitanjima”, precizirao je Dodik.

Dodik je rekao da se fukcioniranje Predsjedništva BiH ne može promatrati van činjenica da nisu konstituirani Vijeće ministara i parlament, te je spomenuo da je kao dosadašnji predsjedavajući činio sve da da pokuša da stvori novu dinamiku u BiH, ali da nije u tome uspio, prvenstveno u vezi sa utvrđivanjem kandidatkog statusa za članstvo u EU.

“U Sarajevu su odlučili da ne uspostave vlast i mi smo izgubili priliku da ove godine dobijemo status kandidata”, rekao je Dodik.

Dodik je istaknuo da nisu prihvatljive europske integracije koje bi značile odustajanje od prava predstavljanja naroda i njihove konstitutivnosti, već da je spreman da pristane poštivanje ustava i prava koja su njime definirana, kao i da se mora garantirati autonomnost odlučivanja naroda o svom statusu.

Na pitanje što je sa tvrdnjama da u BiH mora da vrijedi zakon većine, Dodik je odgovorio da sanjati nije zabranjeno.

Dodik je ocijenio da je Daytonskim sporazumom napravljena greška što je očuvana BiH, te da ovakava sistem odlučivanja, neuvažavanja i preglasavanja, te međunarodni intervencionizam ne daju BiH velike izglede.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari