Pratite nas

Hrvatska

Miroslav Tuđman: Nakon 9 godina u NATO-u Hrvatska vojska stekla je veliki ugled

Objavljeno

na

U Hrvatskom saboru je danas, 12. travnja 2018. godine svečano obilježena deveta obljetnica ulaska Republike Hrvatske u NATO kojoj su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević i načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov.

Svečanosti su nazočili i predsjednik Hrvatskog sabora RH Gordan Jandroković, savjetnik Predsjednice RH za obranu i nacionalnu sigurnost, ujedno izaslanik Predsjednice Vlado Galić, predsjednik Odbora za znanost i tehnologiju i glavni znanstvenik NATO-a Thomas H. Killion, voditelj Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Miroslav Tuđman, te brojni drugi visoki vojni i civilni dužnosnici, priopćio je MORH

Predsjednik Hrvatskog sabora RH Gordan Jandroković u svom obraćanju prisjetio se govora prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana na konstituirajućoj sjednici Hrvatskog sabora, u kojem je između deset ciljeva koje Hrvatska treba neposredno ostvariti istaknuo europeizaciju Hrvatske i povratak vrijednostima demokratskih društava – parlamentarnoj demokraciji, vladavini prava, tržišnom gospodarstvu, zaštiti ljudskih prava, stabilnosti i sigurnosti, te uključivanje u sve relevantne međunarodne organizacije i integracije – Ujedinjene narode, NATO i Europsku uniju. “NATO i EU temelje svoje djelovanje na tim vrijednostima i obje asocijacije čuvaju i osnažuju zajedničku demokratsku baštinu svojih članica”, istaknuo je te naglasio kako se tijekom devet godina članstava u NATO-u Hrvatska kontinuirano potvrđivala te dodao: “Uvjeren sam da će tako ostati i u budućnosti, predana i pouzdana članica prepoznata ne samo među saveznicama, već i u zemljama u kojima sudjeluje u misijama.”

Foto: MORH/ J. Kopi

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević istaknuo je kako mu je iznimna čast sudjelovati na obilježavanju 9. obljetnice članstva Republike Hrvatske u NATO-u te naglasio kako je tim članstvom Hrvatska postala dio najjačeg vojno-političkog saveza u povijesti.

“Dobili smo priliku ravnopravno s ostalim članicama raspravljati o ključnim globalnim pitanjima. Osnažili smo svoj međunarodni položaj na sigurnosnoj, političkoj, gospodarskoj i geopolitičkoj razini, a kad se sjetimo naše bliske prošlosti i svih nedaća koje smo doživjeli devedesetih godina, članstvo u NATO-u još je vrjednije”, rekao je ministar Krstičević te dodao kako je Hrvatska svoju slobodu, suverenitet i samostalnost ostvarila na najteži mogući način, ratom, te pozvao sve okupljene da se, slaveći danas ovu obljetnicu, svi skupa prisjete i hrvatskih branitelja koji su za slobodnu Hrvatsku dali svoje živote i bez kojih danas ne bi bilo slobodne Republike Hrvatske.

“Nakon završetka rata nastavljena je transformacija i izgradnja moderne Hrvatske vojske”, podsjetio je ministar, istaknuvši kako je proveden niz obrambenih reformi, a sve kako bi 2009. postali punopravna članica NATO saveza, čime je bio ispunjen prvi od dva tadašnja strateška vanjskopolitička cilja. “Ostvarujući sigurnost i ulaskom u krug gospodarski razvijenih zemalja dodatno smo se približili ostvarenju svog drugog cilja – članstva u EU”, rekao je ministar.

“Prije samo dvadeset i sedam godina bili smo korisnici međunarodne pomoći, a sada sudjelujemo u međunarodnim misijama i operacijama potpore miru u drugim dijelovima svijeta. Ove godine u operacijama i misijama diljem svijeta sudjelovat će preko 500 pripadnika Hrvatske vojske, od čega najviše u NATO operacijama i misijama. Taj naš velik doprinos NATO-u posebno je istaknuo i američki ministar obrane kada je prošle godine u Pentagonu izjavio kako smo mala zemlja koja se bori znatno iznad svoje kategorije”, istaknuo je ministar Krstičević.

Isto tako, u svijetlu promijenjene sigurnosne paradigme ministar se osvrnuo na učinjene korake u razvoju sustava domovinske sigurnosti, od donesenih temeljnih strateških dokumenata, povećanja obrambenog proračuna do aktualnih projekata opremanja i modernizacije, a sve to kako bi u svakom trenutku mogli odgovoriti na bilo koju ugrozu ili opasnost.

Ministar je također naglasio kako je ulaganje u znanost, obrazovanje i nove tehnologije prioritet u daljnjem razvoju sigurnosnog sustava te spomenuo predstojeću transformaciju i integraciju Hrvatskog vojnog učilišta u sveučilišnu zajednicu: “Ukoliko želimo biti korak ispred onih koji nam predstavljaju prijetnju moramo se konstantno usavršavati i učiti.”

Na kraju je zaključio kako nema blagostanja i napretka tamo gdje nema osjećaja sigurnosti. “Sigurnost je temeljni preduvjet za miran razvoj društva, a osobito društva s nedavnim iskustvom rata, kakvo je hrvatsko. Sretan sam što na tom putu kročimo ravnopravno, rame uz rame sa saveznicima u NATO-u”, poručio je ministar.

Načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov rekao je kako je ponosan na sve što je Hrvatska vojska učinila te što i danas čini kao članica NATO-a, ujedno zahvalivši svima koji su u tim aktivnostima aktivno sudjelovali. U kontekstu promjena u globalnom političko-sigurnosnom okruženju istaknuo je kako Oružane snage moraju biti spremne i sposobne učinkovito odgovoriti na sve izazove i ugroze, i to ne samo u rješavanju posljedica, već i u prevenciji nastanka.

“Oružane snage Republike Hrvatske prepoznatljivi dio NATO napora u operacijama potpore miru, a visoka razina interoperabilnosti rezultat je višegodišnjih zajedničkih vježbi i intenzivne suradnje u izgrađivanju zajedničkih sposobnosti”, naglasio je general Šundov te dodao kako Hrvatska vojska i u buduće ostaje predana pro-aktivnom djelovanju u NATO-u. “Republika Hrvatska prepoznala je svoju budućnost unutar ovog Saveza, a pripadnici hrvatske vojske svojim angažmanom odgovorno i profesionalno doprinose zajedničkim ciljevima očuvanja stabilnosti, mira i slobode. Ovom prigodom zahvaljujem svim hrvatskim vojnicima, mornarima, dočasnicima i časnicima na predanoj službi u operacijama, misijama i aktivnostima Saveza”, zaključio je general Šundov.

Predsjednik Odbora za znanost i tehnologiju i glavni znanstvenik NATO-a Thomas H. Killion istaknuo je važnost tehnologije i tehnološkog napretka, te rekao da su zemlje poput Hrvatske mlade, ali imaju nove ideje i na taj način mogu uvelike pridonijeti sposobnosti NATO-a.

“Hrvatska kao članica NATO-a svjesna je svoje odgovornosti za stabilnost međunarodnog poretka te već niz godina sudjeluje u mirovnim misijama i operacijama. Zbog svojeg iskustva, profesionalnosti i odgovornosti u izvršavanju svojih zadaća u NATO misijama Hrvatska vojska i njezini pripadnici stekli su veliki ugled i niz priznanja”, rekao je Miroslav Tuđman, voditelj izaslanstva Hrvatskog sabora u parlamentarnoj skupštini NATO-a.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković: U Klubu HDZ-a nema protivljenja Marakeškom dokumentu

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković izjavio je u utorak kako u saborskom Klubu zastupnika HDZ-a nema protivljenja Marakeškom sporazumu, te da još nije odlučeno tko će ići u Marakeš.

“Što se tiče kompakta o zakonitim migracijama, kao jučer na sastanku Nacionalnog vijeća i Predsjedništva HDZ-a i članova Vlade, danas na sastanku parlamentarne većine i ovdje na sastanku Kluba HDZ-a dobili smo jedinstvenu podršku za taj dokument. Budući da on nije međunarodni ugovor, nije obvezujući i ostavlja suvereno pravo svakoj zemlji, pa i Hrvatskoj da vodi svoju migracijsku politiku”, izjavio je Plenković nakon sjednice Kluba HDZ-a.

Na novinarski upit ima li u Klubu HDZ-a protivljenja Marakeškom dokumentu, odgovorio je: “Takvih nema u Klubu”. Ponovio je da Hrvatska jasno odjeljuje zakonite migracije od sprječavanja nezakonitih migracija i zaštite hrvatskih granica.

“Važno je to demistificirati s obzirom na kampanju koja postoji kod nas, ali koja postoji u drugim zemljama. Mislim da će većina razboritih i odgovornih vlada smatrati da je to dokument koji je pokušaj UN-a da nađe jedan odgovor s katalogom mjera koje svaka zemlja može na svoj način i svojem odabiru primjenjivati na nacionalnoj razini”, kazao je Plenković.

Sabor će odlučiti hoće li se o Marakeškom dokumentu raspravljati na odborima ili plenarnoj sjednici

Dodao je kako će Marakeški sporazum, nakon što Vlada prihvati informaciju o njemu, biti poslan u Sabor koji će odlučiti o tome hoće li se o njemu raspravljati na saborskim odborima ili na plenarnoj sjednici.

Plenković je kazao kako nije odlučeno tko će ići u Marakeš, a upitan hoće li ići on osobno, rekao je da on nije dobio poziv. “Nismo još o tome odlučili, vidjet ćemo kakav će biti odaziv drugih zemalja. Trenutno naša diplomatska mreža sondira kakvi su odgovori drugih”, istaknuo je.

Za današnji sastanak s vukovarskim gradonačelnikom Ivanom Penavom rekao je kako je prošao jako dobro, da su razgovarali o pripremama za obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, sudjelovanju članova Vlade i saborskih zastupnika u Koloni sjećanja te projektima za Vukovar.

“Ništa se u našem odnosu nije promijenilo, naš stav je sasvim jasan. Vukovar je za ovu Vladu izuzetno bitan, mi smo za 50 posto povećali sredstva za fond grada Vukovara, te podupiremo brojne projekte”, kazao je Plenković, komentirajući svoj odnos s Penavom nakon prosvjeda u Vukovaru zbog neučinkovitosti u procesuiranju ratnih zločina.

Nema nikakvih dokaza o formalnoj suradnji Franje Varge s HDZ-om

Na novinarski upit o aferi SMS i Franji Vargi kao glavnom osumnjičeniku u toj aferi koji se povezuje sa savjetnikom hrvatske predsjednice Vladom Galićem, Plenković je odgovorio kako se taj slučaj rasvjetljava.

“Ono što je važno je prema onome kakav je trenutno uvid u našu dokumentaciju, a mi smo se potrudili da to provjerimo, nema nikakvih dokaza o bilo kakvoj formalnoj suradnji gospodina Varge s HDZ-om u periodu koji se spominje, 2014. i 2015.”, kazao je Plenković i dodao da nema saznanja je li postojala nekakva druga neformalna suradnja s pojedincima.

(Hina)

Bugarska odustaje od Marakeškog sporazuma

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Vukovar dobio Studentski dom ‘Leopold’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U sklopu vukovarskog Veleučilišta Lavoslava Ružičke u utorak je u Vukovaru otvoren moderno uređeni studentski dom u čiju je gradnju uloženo 23 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj i u kojem će smještaj pronaći 108 studenata koji nisu iz Vukovara, a studiraju na jednom od tri preddiplomska i jednom specijalističkom studiju Veleučilišta u Vukovaru.

“Ovaj dom će predstavljati vrlo važan element u unaprijeđenju studentskog standarda u Vukovaru, a znamo da samo mladi i dobro obrazovani ljudi mogu učiniti razliku i Vukovar povesti na puteve budućnosti koji se temelje na razvoju i kreativnim industrijama”, poručila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak rekavši kako otvaranje studenog doma u Vukovaru pruža priliku mladima iz drugih krajeva da dođu i studiraju u tome gradu, posebice, kako je naglasila, mladim Hrvatima iz Vojvodine kojima je Vukovar blizu.

Na primjedbu novinara kako su neka istraživanja pokazala da u Vukovaru još uvijek među mladima nije u dovoljnoj mjeri zaživjela multikulturalnost, Divjak je rekla da takvi procesi zahtijevaju vrijeme ali i kvalitetne projekte kako poticati zajedničku suradnju.

“Moramo osigurati da mladi i djeca, oni koji će dalje razvijati i graditi Vukovar budu tolerantni i gledaju na razvojne potencijal kao i prilike”, poručila je rekavši kako se to može napraviti ne samo na način da se u školama osnuju mještoviti razredi, nego i da se raznim nastavnim i izvannastavnim aktivnostima potiče međusobni rad i suradnja.

Po njezinim riječima, nije dovoljno samo sagraditi nove zgrade i donijeti formalno dobre programe već treba raditi puno s roditeljima, učenicima i nastavnicima kako bi se modeli suradnje razvili. “To je ono što smo naučili iz eksperimentalnog programa “Škola za život”, da su učitelji, roditelji i učenici ti koji moraju doživjeti tu promjenu i biti uvjereni da je to promjena na bolje”, rekla je Divjak.

Dotaknuvši se plaća profesora i nastavnika, ocijenila je kako je sigurno da oni zaslužuju veće plaće, ali kako je u situaciji “u kojoj su angažirane milijarde kuna za plaćanje dugova Uljanika i garancija koje treba vratiti”, teško trenutačno doći do zasluženih povećanja plaća u prosvjetnom sektoru. “Zalagat ću se da se to ostvari ne samo kroz povećanje osnovnice, nego i kroz različite sustave nagrađivanja najboljih i stimuliranje onih koji školskom sustavu žele dati najviše”, poručila je ministrica Blaženka Divjak.

Po riječima dekana Veleučilišta Lavoslava Ružičke Željka Sudarića, u studentskom domu koji nosi ime Leoplod koje je srednje ime Lavoslava Ružičke, studenti će imati visok standard, a uskoro bi trebala započeti i gradnja studentske kuhinje i dodatnih sportskih sadržaja čime bi se zaokružili sadržaji novootvorenog studentskog doma. Naveo je i kako na vukovarskom Veleučilištu trenutačno ima upisanih oko 900 studenata koji pohađaju tri stručna preddiplomska i jedan specijalistički studij.

Otvorenju studentskog doma nazočni su bili i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava te ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac koja je ustvrdila kako se otvaranjem studentskog doma jača i perspektiva vukovarskog Veleučilišta da privuče još više mladih da studiraju u Vukovaru i ostanu u njemu živjeti.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari