Pratite nas

Komentar

Miroslav Tuđman: Podrška Markiću trebala bi ovisiti o tome hoće li provoditi HDZ-ov program

Objavljeno

na

Potpredsjednik saborskog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Miroslav Tuđman, za razliku od predsjednika tog tijela Ranka Ostojića, ne misli kako je pokretanje postupka imenovanja novog ravnatelja SOA-e nužno vezati uz razrješenje Dragana Lozančića, ali smatra kako bi podrška novom ravnatelju trebala ovisiti o tome hoće li provoditi HDZ-ov program.

[ad id=”93788″]

Na pitanje kako će se HDZ postaviti prema prijedlogu da se novim ravnateljem imenuje Daniel Markić odgovorio je kako ne zna stav stranke, ali kako osobno smatra da bi to trebalo ovisiti o tome je li Markić s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović i premijerom Tihomirom Oreškovićem dogovorio provođenje HDZ-ova programa Domovinske sigurnosti.

“Ne mogu govoriti o stavu HDZ-a, a osobno mislim kako je logika ta da se razmotri koncept i program po kojemu će raditi novi ravnatelj SOA-e. HDZ je izišao sa svojim programom domovinske sigurnosti i sada je pitanje podržavaju li predsjednica i predsjednik Vlade taj program i jesu li se s Markićem dogovorili o tom konceptu”, kazao je Tuđman u ponedjeljak u telefonskoj izjavi za Hinu.

Premijer i predsjednica su prije više od tjedan dana objavili da za novog ravnatelja SOA-e predlažu Markića, a od nadležnog saborskog odbora zatražili su da, sukladno Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu, dade prethodno mišljenje o njegovu imenovanju.

Ostojić je, međutim, uzvratio pismom u kojem od predlagatelja traži da objasne prijedlog imenovanja, “s obzirom da nisu donijeli rješenje o razrješenju temeljem članka 66. stavka 4 Zakona niti je Lozančić dao ostavku”.

Hini je kazao kako do sada nije dobio odgovor, a na pitanje je li moguće da će sjednicu sazvati prije nego što se predsjednica i premijer očituju, odgovorio je kako “zasad nema osnove za tu točku dnevnog reda”.

Tuđman, pak, kaže kako osobno nije vidio ni prijedlog za davanje prethodnog mišljenja o Markićevu imenovanju ni Ostojićevo pismo pa ga ne može niti komentirati. “No, teoretski, ako je potpis dalo oboje predsjednika, očito su se suglasili i taj je postupak u redu i nije u suprotnosti s propisima. Inače bismo imali vakum od pet, sedam ili 50 dana u kojima bi SOA bila bez ravnatelja. Problem bi postojao da nisu potpisale obje strane koje po Ustavu odlučuju o tome”, tumači Tuđman.

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Jan Ivanjek – Odnosi između europskih država i SAD-a se radikalno mijenjaju

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnja minhenska sigurnosna konferencija, koja je danas završila, potvrdila je koliko se radikalno mijenjaju odnosi između europskih država i SAD-a, te napukline u američkim odnosima ne samo s EU nego i sa Sjevernoatlantskim savezom.

Uzajamne optužbe SAD-a i EU, prvenstveno Njemačke, nisu se nimalo ublažile i sve su ozbiljniji izgledi da u budućnosti dođe i do dramtičnih promjena u ionako vrlo zategnutim odnosima. Angela Merkel je išla toliko daleko da je izravno upozorila kako se svjetski poredak raspada. SAD duboko zamjera Njemačkoj suradnju s Rusijom, od koje Njemačka ne odustaje i brani Rusiju kao partnera, dok SAD istovremeno zahtjeva da se Europska unija povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

Trump je već ranije doveo u pitanje treba li NATO riskirati rat zbog Crne Gore, koja je uzeta kao primjer male članice koja po Trumpovom viđenju nema što pridonijeti NATO-u. Njemačka ministrica obrane je na konferenciji pak naglasila da je zajedništvo i pouzdanost temelj NATO-a, a ne samo financijska izdvajanja za obranu, iako Njemačka, za razliku od većine članica, pa i Hrvatske, još nema planova kako doći do izdvajanja 2% BDP-a za vojsku do 2024.

Da se ne spominje propast INF sporazuma o nuklearnom oružju između SAD-a i Rusije, nakon što se Trump iz njega povukao, a što povećava izglede za povratak nuklearnih projektila srednjeg dometa u Europu.

Američke svađe nastavljene su i s Turskom, kojoj je Mike Pence zaprijetio da neće dobiti PZO sustav Patriot ako preuzme ruske S-400, a već joj se od ranije prijeti otkazivanjem isporuke lovaca F-35, što je dio američke politike nametanja sankcija državama koje financijski surađuju s američkim suparnicima poput Rusije, Kine ili Irana. I dok se glavna franko-njemačka os EU sve više odvaja od Trumpove Amerike, suverenističke europske države kojima ne odgovara briselski diktat u njemu pronalaze saveznika, poput Poljske i Mađarske, a u različitim stupnjevima i ostale članice Inicijative tri mora, koje je Hrvatska dio.

U ovako kaotičnim okolnostima odabrati stranu za Hrvatsku je težak izazov, no svakako bi trebalo jačati savezništvo s ostalim zemljama Inicijative. Nama je nužna snaga za ravnopravne pregovore s briselskim institucijama, a ne samo prihvaćanje njihovih naputaka. Složenost situacije otežava i novi odabir borbenog aviona za HRZ, a američka blokada koja je upropastila nabavu Baraka težak je udarac koji prisiljava na još ozbiljnije razmatranje do prije par mjeseci jednostavne odluke. Odabirom će se odlučiti ne samo buduća moć HRZ-a, već i politički blok u koji će se Hrvatska smjestiti, što bi u budućnosti moglo biti od životne važnosti za naciju, jer nemoguće je predivdjeti do kada će jačati centrifugalne silnice unutar NATO-a i EU, komentirao je Jan Ivanjek.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Tajani je samo, kao i svi, posegnuo za radodajkom

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani postupio je kao Talijani u II. svjetskom ratu.

Pošto je na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve fojbi uzviknuo “Živio Trst, živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija”, izrazio je žaljenje ako je njegova izjava pogrešno shvaćena.

Reče kako je govorio o prošlosti, “o talijanskoj Istri i Dalmaciji, ali to nipošto ne znači prisvajanje teritorija, govorili smo o Talijanima, njihovim unucima i sinovima koji su bili prisutni na toj ceremoniji”.

Dakle, kao nekad Italija ušao je “u rat” kao fašist, a poslije se povukao i istaknuo prijateljstvo s Hrvatima i Slovencima te privrženost Europskoj uniji, pa, metaforički govoreći, neće biti ubijen i obješen naglavce kao Mussolini.

Mediji su pak primijetili kako je riječ o prijatelju HDZ-a i Plenkovića koji se hvalio “podrškom talijanskog kolege” na izborima i nazivao ga “osobnim prijateljem”.

Bit će da je u tom prijateljstvu Talijan osjetio da je Hrvatska još uvijek radodajka, pa ako su u vrijeme prethodnih vlasti profiteri iz inozemstva budzašto pokupovali hrvatska nacionalna bogatstva, instinktivno je posegnuo za Istrom i Dalmacijom.

Niti je sam takav u Italiji niti je to Talijanima prvi put, komentirao je Milan Ivkošić / Večernji list

 

prof. Ante Nazor: Ništa u Tajanijevoj izjavi nije dvosmisleno. Sve je jasno

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari