Pratite nas

Komentar

Miroslav Tuđman: Sumnjam da ćemo opet ratovati s okruženjem dok smo mi živi

Objavljeno

na

Na panelu Nacionalna sigurnost sudjelovali su ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Dragan Lozančić, načelnik Glavnog stožera Mirko Šundov, bivši ministar obrane Ante Kotromanović, predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Miroslav Tuđman i dekan VERN-a i geopolitički stručnjak Vlatko Cvrtila

U drugom dijelu velike konferencije Večernjeg lista – Hrvatska kakvu trebamo održano je pet paralelnih panel diskusija: Obrazovanje i digitalno društvo, Nacionalna sigurnost, Poljoprivreda i turizam, Energetika i ekologija te Novi imidž i međunarodno pozicioniranje Hrvatske.

Na panelu Nacionalna sigurnost sudjelovali su ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Dragan Lozančić, načelnik Glavnog stožera Mirko Šundov, bivši ministar obrane Ante Kotromanović, predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Miroslav Tuđman i dekan VERN-a i geopolitički stručnjak Vlatko Cvrtila, dok aktualni ministar obrane Damir Krstičević nije mogao nazočiti jer je na putu.

Tuđman je rekao da Strategija nacionalne sigurnosti u pristojnim zemljama ima 20-ak kartica teksta, a u pozadini može biti nekoliko stotina kartica koje nisu za javnost. Ključni dokument može napisati dvoje-troje ljudi, da to bude konzistentno i cjelovito, a onda se brusi i dorađuje, dodao je.

Kotromanović je rekao da su u njegovom mandatu ministra obrane dovršili nacrt dokumenta. Pozdravio je izradu Strategije te rekao da je previše ljudi uključeno u taj proces.

Šundov je rekao da je napravljen prvi draft te da je na sastanku dogovoreno da se s njim zasad ne izlazi u javnost. Dodao je da dokument nikad neće biti u konačnici gotov na način da ga se više neće mijenjati. Obranio je uključenost više ljudi u izradu dokumenta.

– Vjerujem da je ovakav pristup dobar jer je široka skupina ljudi obuhvatila široki spektar gdje se postiže konsenzus – rekao je Šundov.

Cvrtila je rekao da postoji više pristupa izradi ovakvih dokumenata: inkluzivni, ekskluzivni i kombinacija ta dva pristupa. Pristup koji je Vlada primijenila, inkluzivni, logično je upotrijebljen jer su uočene potrebe za promjenama u strateškom upravljanju, smatra Cvrtila.

– Na kraju dana će se ipak grupa stručnjaka morati sastati i napraviti dokument koji će biti razumljiv – rekao je Cvrtila. Dodao je da ovo nije strategija svega i to ne može biti – ne može riješiti demografska i ekonomska pitanja, već se mora usredotočiti na nacionalnu sigurnost. Cvrtila je rekao da nažalost postoji niz primjera da se dokument usvoji u Saboru, pa čak i postane zakon, ali se onda ne primjenjuje.

– Bojim se da bi i ova strategija mogla biti jedan veliki napor, onda ćemo odahnuti jer smo obavili veliki posao, a nakon toga nema implementacije – rekao je Cvrtila.

Kotromanović se složio da je veliki hrvatski problem nepoštivanje dokumenata u koje je uložen veliki trud, a izrazio je strah da će i ova strategija trajati koliko i vlast.

– Dođe do promjene vlasti, na kraju to postane mrtvo slovo na papiru – rekao je Kotromanović.

Tuđman je rekao da je sustav fragmentiran, da nemamo centre za cyber-kriminal ni analitičke centre da vidimo tko vodi informacijski rat

– Treba nam integracija, horizontalno povezivanje sustava – to je nešto što nam nedostaje. Sustav ne odgovara današnjim izazovima – rekao je. Naveo je i da Izrael danas ima četvrti vod vojske za cyber-ratovanje, a da smo mi od toga godinama ili desetljećima udaljeni.

Kotromanović je rekao da se ne slađe s Tuđmanom te da se smatra da je naš sigurnosni sustav stabilan.

– Ako imate parnu lokomotivu, ona je stabilna i funkcionira, ali u današnje vrijeme vam to nije dostatno – reagirao je Tuđman.

Lozančić je rekao da imamo dobre institucije.

– Radio sam u SOA-i 3,5 godina. To je dobra institucija, imaju krasne institucije, veliki potencijal… Može li se to poboljšati? Da, svakako, da – rekao je Lozančić. Dodao je da sustav hoće i mora doživjeti transformaciju.

Šundov je rekao kako je odluka o slanju kanadera u Izrael donesea u manje od 15 sati. Snage su pripremljene, ujutro u 7 sati naši kanaderi su poletjeli prema Izraelu i pokazali vrhunske rezultate i dobili priznanje vrha Izraela, naveo je.

Tuđman je rekao da se prenaglašava to da smo sigurni zbog NATO-a i EU-a. Jesmo kad se radi o intervencijama izvana, ali smo daleko izloženi napadima meke moći, napadima iznutre, i ne samo mi.

– Terorizam nije više uvezena stvar, nego domaći proizvod. Kod nas se ne radi o terorizmu, na sreću. Ti novi rizici ruše postojeći koncept rada izvještajnih službi.

Cijeli taj koncept morate promijeniti, to mora raditi netko drugi, ili promijeniti te kompetencije. Izloženi smo novim ugrozama, novim relacijama, sumnjam da ćemo, bar u naše vrijeme, dok smo mi živi, ponovno ratovati s našim okruženjem, ali ćemo biti itekako izloženi tim napadima, političkim, informacijskim i tako dalje – rekao je Tuđman.

Lozančić je rekao da analitičari zaključuju da će sve teže biti podijeliti sigurnost na unutrašnju i vanjsku, te da je EU to već prihvatio.

– Također, analitičari nas obavještavaju da živimo u svijetu u kojem smo bombardiranim podacima. Više nije moć doći do podatka, nego upravljati podacima – rekao je Lozančić, koji smatra da hibridni rat nije ništa novo, da se time služio i KGB.

Je li Hrvatska trebala reagirati kad je Agrokor uzeo kredit od Sberbanke? Kotromanović je rekao da tada, kad je bio ministar, a ni sada ne doživaljava Ruse kao prijetnju.

– To je biznis, znali su što rade, kakvu su politiku vodili unutar firme. Ja tu ne vidim prijetnju, više me brine energetika – rekao je Kotromanović.

Tuđman je rekao da je riječ o dosta provokativnom pitanju.

– Naprosto, današnji sustav ne raspolaže s business intelligenceom, odnosno ne raspolaže s horizontalnim povezivanjem – rekao je Tuđman.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Luka Mišetić: Rat u Hrvatskoj prije 8.10.’91 može se okarakterizirati kao “unutarnji oružani sukob”

Objavljeno

na

Objavio

Ugledni američki odvjetnik, Luka Mišetić, na društvenim je mrežama pojasnio zbog čega se oružani sukob u Republici Hrvatskoj prije 8.10.91 može okarakterizirati kao “unutarnji oružani sukob” a ne građanski rat, kako je to ocijenio Aleksandar Stanković.

-Rat u Republici Hrvatskoj prije 8.10.91 može se okarakterizirati kao “unutarnji oružani sukob”, ali to ne znači da je riječ o Građanskom Ratu(“GR”). Znanstvenici nemaju zajedničku definiciju GR. Npr, po Lieberovoj definiciji rat u RH nije bio GR jer se RH nije borila da preuzme kontrolu nad SFRJ – napisao je odvjetnik Luka Mišetić u komentaru na društvenim mrežama.

 

Nakon presude Ratku Mladiću, Mišetić se narugao i srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću.

Objavivši status na Twitteru bez ikakvog komentara, uz fotografiju Aleksandra Vučića s natpisom ‘Sigurna kuća za Ratka Mladića’, Mišetić se referirao na ranije izjave današnjeg predsjednika Srbije, koji je javno zagovarao da Ratko Mladić treba dobiti bulevar u Beogradu.

Podsjetimo,  Aleksandar Vučić je kao glavni tajnik Srpske radikalne stranke (SRS) 26. svibnja 2007. godine zalijepio na zgradi televizije B92 na novobeogradskom Bulevaru AVNOJ-a plakat na kojem je pisalo “Bulevar Ratka Mladića”.

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Plenković: Samo naivni mogu misliti da Hrvatska nije izložena hibridnom medijskom djelovanju

Objavljeno

na

Objavio

‘Samo naivni mogu misliti da Hrvatska nije izložena hibridnom medijskom djelovanju’, izjavio je u petak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković uoči početka summita EU-a i šest zemalja Istočnog partnerstva.

“Pogledajte temu današnjeg sastanka, glavna tema sastanka Istočnog partnerstva je hibridno medijsko djelovanje. Pogledate reference na brojne izbore, referendume koji su održani u Europi. Samo naivni ljudi mogu misliti da Hrvatska nije dio toga procesa”, rekao je Plenković, odgovarajući na novinarsko pitanje vodi li se u Hrvatskoj medijski rat.

Plenković je rekao da nije detaljno upoznat s medijskim prepucavanjem u vezi s izvješćem Sigurnosno-obavještajne agencije o mogućoj ugroženosti nacionalne sigurnosti zbog stanja u Agrokoru, što je bio temelj za jučerašnju raspravu na saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.

“SOA podnosi izvješća o svim pitanjima koja se releventna za Hrvatsku, bilo da je riječ o sigurnosnom aspektu u doslovnom smislu, bilo s aspekata gospodarske i financijskeu ugroze. Stanje u Agrokoru početkom godine bilo je takvo da je zahtijevalo posebni zakon i posebni angažman. Prema tome, sve što se radi u ovom trenutku jest dugoročno restrukturiranje i održivost radnih mjesta, funkcioniranje kompanija, generiranje novih prihoda i naravno nagodba s vjerovnicima, to je ono što je najbitnije”, rekao je Plenković.

Na konstataciju da i Europska komisija navodi stanje u Agrokoru kao jedan od rizika za ekonomske prognoze, Plenković je rekao da su to bitno različite stvari.

“Ovo je bio sastanak Odbora sazvan na inicijativu oporbenih zastlupnika, gdje su htjeli malo držati temu u fokusu, kao što to i inače rade u posljednje vrijeme. Vlada, za razliku od njih, ima vrlo kontinuiran, konzistentan stav. Imali smo problem, našli smo način kako da ga rješavamo, držimo se te linije, postoje rokovi u zakonu i do tih rokova, bilo da je to u travnju ili srpnju nastajat ćemo postići nagodbu, imati održivost kompanija u budućnosti, održati radna mjesta i stabilnost hrvatske ekonomije. To je jedino zbog čega smo mi angažirani”, kaže premijer Plenković. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari