Pratite nas

Komentar

Miroslav Tuđman: Sumnjam da ćemo opet ratovati s okruženjem dok smo mi živi

Objavljeno

na

Na panelu Nacionalna sigurnost sudjelovali su ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Dragan Lozančić, načelnik Glavnog stožera Mirko Šundov, bivši ministar obrane Ante Kotromanović, predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Miroslav Tuđman i dekan VERN-a i geopolitički stručnjak Vlatko Cvrtila

U drugom dijelu velike konferencije Večernjeg lista – Hrvatska kakvu trebamo održano je pet paralelnih panel diskusija: Obrazovanje i digitalno društvo, Nacionalna sigurnost, Poljoprivreda i turizam, Energetika i ekologija te Novi imidž i međunarodno pozicioniranje Hrvatske.

Na panelu Nacionalna sigurnost sudjelovali su ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Dragan Lozančić, načelnik Glavnog stožera Mirko Šundov, bivši ministar obrane Ante Kotromanović, predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Miroslav Tuđman i dekan VERN-a i geopolitički stručnjak Vlatko Cvrtila, dok aktualni ministar obrane Damir Krstičević nije mogao nazočiti jer je na putu.

Tuđman je rekao da Strategija nacionalne sigurnosti u pristojnim zemljama ima 20-ak kartica teksta, a u pozadini može biti nekoliko stotina kartica koje nisu za javnost. Ključni dokument može napisati dvoje-troje ljudi, da to bude konzistentno i cjelovito, a onda se brusi i dorađuje, dodao je.

Kotromanović je rekao da su u njegovom mandatu ministra obrane dovršili nacrt dokumenta. Pozdravio je izradu Strategije te rekao da je previše ljudi uključeno u taj proces.

Šundov je rekao da je napravljen prvi draft te da je na sastanku dogovoreno da se s njim zasad ne izlazi u javnost. Dodao je da dokument nikad neće biti u konačnici gotov na način da ga se više neće mijenjati. Obranio je uključenost više ljudi u izradu dokumenta.

– Vjerujem da je ovakav pristup dobar jer je široka skupina ljudi obuhvatila široki spektar gdje se postiže konsenzus – rekao je Šundov.

Cvrtila je rekao da postoji više pristupa izradi ovakvih dokumenata: inkluzivni, ekskluzivni i kombinacija ta dva pristupa. Pristup koji je Vlada primijenila, inkluzivni, logično je upotrijebljen jer su uočene potrebe za promjenama u strateškom upravljanju, smatra Cvrtila.

– Na kraju dana će se ipak grupa stručnjaka morati sastati i napraviti dokument koji će biti razumljiv – rekao je Cvrtila. Dodao je da ovo nije strategija svega i to ne može biti – ne može riješiti demografska i ekonomska pitanja, već se mora usredotočiti na nacionalnu sigurnost. Cvrtila je rekao da nažalost postoji niz primjera da se dokument usvoji u Saboru, pa čak i postane zakon, ali se onda ne primjenjuje.

– Bojim se da bi i ova strategija mogla biti jedan veliki napor, onda ćemo odahnuti jer smo obavili veliki posao, a nakon toga nema implementacije – rekao je Cvrtila.

Kotromanović se složio da je veliki hrvatski problem nepoštivanje dokumenata u koje je uložen veliki trud, a izrazio je strah da će i ova strategija trajati koliko i vlast.

– Dođe do promjene vlasti, na kraju to postane mrtvo slovo na papiru – rekao je Kotromanović.

Tuđman je rekao da je sustav fragmentiran, da nemamo centre za cyber-kriminal ni analitičke centre da vidimo tko vodi informacijski rat

– Treba nam integracija, horizontalno povezivanje sustava – to je nešto što nam nedostaje. Sustav ne odgovara današnjim izazovima – rekao je. Naveo je i da Izrael danas ima četvrti vod vojske za cyber-ratovanje, a da smo mi od toga godinama ili desetljećima udaljeni.

Kotromanović je rekao da se ne slađe s Tuđmanom te da se smatra da je naš sigurnosni sustav stabilan.

– Ako imate parnu lokomotivu, ona je stabilna i funkcionira, ali u današnje vrijeme vam to nije dostatno – reagirao je Tuđman.

Lozančić je rekao da imamo dobre institucije.

– Radio sam u SOA-i 3,5 godina. To je dobra institucija, imaju krasne institucije, veliki potencijal… Može li se to poboljšati? Da, svakako, da – rekao je Lozančić. Dodao je da sustav hoće i mora doživjeti transformaciju.

Šundov je rekao kako je odluka o slanju kanadera u Izrael donesea u manje od 15 sati. Snage su pripremljene, ujutro u 7 sati naši kanaderi su poletjeli prema Izraelu i pokazali vrhunske rezultate i dobili priznanje vrha Izraela, naveo je.

Tuđman je rekao da se prenaglašava to da smo sigurni zbog NATO-a i EU-a. Jesmo kad se radi o intervencijama izvana, ali smo daleko izloženi napadima meke moći, napadima iznutre, i ne samo mi.

– Terorizam nije više uvezena stvar, nego domaći proizvod. Kod nas se ne radi o terorizmu, na sreću. Ti novi rizici ruše postojeći koncept rada izvještajnih službi.

Cijeli taj koncept morate promijeniti, to mora raditi netko drugi, ili promijeniti te kompetencije. Izloženi smo novim ugrozama, novim relacijama, sumnjam da ćemo, bar u naše vrijeme, dok smo mi živi, ponovno ratovati s našim okruženjem, ali ćemo biti itekako izloženi tim napadima, političkim, informacijskim i tako dalje – rekao je Tuđman.

Lozančić je rekao da analitičari zaključuju da će sve teže biti podijeliti sigurnost na unutrašnju i vanjsku, te da je EU to već prihvatio.

– Također, analitičari nas obavještavaju da živimo u svijetu u kojem smo bombardiranim podacima. Više nije moć doći do podatka, nego upravljati podacima – rekao je Lozančić, koji smatra da hibridni rat nije ništa novo, da se time služio i KGB.

Je li Hrvatska trebala reagirati kad je Agrokor uzeo kredit od Sberbanke? Kotromanović je rekao da tada, kad je bio ministar, a ni sada ne doživaljava Ruse kao prijetnju.

– To je biznis, znali su što rade, kakvu su politiku vodili unutar firme. Ja tu ne vidim prijetnju, više me brine energetika – rekao je Kotromanović.

Tuđman je rekao da je riječ o dosta provokativnom pitanju.

– Naprosto, današnji sustav ne raspolaže s business intelligenceom, odnosno ne raspolaže s horizontalnim povezivanjem – rekao je Tuđman.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Hebrang: Vrijeme je za lustraciju hrvatske povijesti, za sve pa i za pozdrav ‘Za dom spremni’

Objavljeno

na

Objavio

Izjavu predsjednice kako je ”pogriješila tvrdeći da je pozdrav ‘Za dom spremni’ stari hrvatski pozdrav” za Direktno.hr komentirao je prof. dr. Andrija Hebrang, bivši potpredsjednik Vlade i HDZ-a, ratni ministar zdravstva, a kasnije i obrane, čovjek koji je od prvoga dana javno podržavao:

”Gospođa Predsjednica u svojoj procjeni da bez otklona prema lijevo liberalnoj ljevici kojoj hrli sve više Hrvata ne može dobiti drugi mandat, odrekla se i pozdrava ‘Za dom spremni’. Smatram da je njezina odluka o otklonu ispravna, jer sve više naših ljudi na svim razinama biraju one ‘lijevije’, ali o pozdravu treba još raspravljati. Je li ‘Za dom spremni’ stari hrvatski pozdrav, povjesničari se spore-spominju primjere Zrinskoga, bana Jelačića i druge- ali je točno da je kontaminiran za vrijeme NDH zbog njezine suradnje s fašistima i nacistima. Postoji spornost tog pozdrava čak i u zaključcima  Vijeća za suočavanje s prošlošću, čiji članovi, iako neravnopravno odabrani, preporučuju da je pozdrav ‘Za dom spremni“ dopustiv u iznimnim situacijama”, kaže dr. Hebrang.

No, dodaje:

”Doduše, to jednostrano Vijeće potpuno abolira zločinački simbol crvene petokrake, tvrdeći da je imala pozitivnu ulogu u Drugom svjetskom ratu. Preostaje nam  pitanje, je li razdoblje toga rata jedino važno za povjesna stajališta?! Nije li ta crvena petokraka, u koju su mnogi u nas još uvijek zaljubljeni, poslije rata dobila savim drugačiji predznak, jer su pod tim znakom dubijene u miru stotine tisuća ljudi bez suđenja? Uostalom, kao i u nedavnoj srpsko-crnogorskoj agresiji”.

Hebrang nadalje objašnjava:

”Pozdrav ‘Za dom spremni’ doživio je drugačiju sudbinu. Taj je pozdrav u srpsko-crnogorskoj agresiji postao antifašistički! Naime, ta je agresija imala sva obilježja fašizma, uključivši strategiju ubijanja civila kao primarni cilj. To dokazuje i naša evidencija identificiranih civilnih žrtava i to je jedini rat u kojemu je ubijeno više civila nego vojnika. Naime, po evidenciji i identifikacijama Glavnog sanitetskog stožera RH, srpsko-crnogorski agresor ubio je 7263 civila, od čega su 43,8% žene i 4,8% djeca, dakle polovina ubijenih su žene i djeca! Njihova artiljerija srušila je 14 bolnica, uništila hrvatsko gospodarstvo za desetljeća u naprijed. Na taj fašizam ustala je hrvatska mladost koja je pozdravljala s pozdravom ‘Za dom spremni’.

Prisjeća se i ovoga:

”Moj prvi susret s tim pozdravom bio je na istočnom slavonskom bojištu, gdje su ga pod kišom granata rabile hrabre jedinice HOS-a. Poslije sam ga čuo na bojištima Posavine, zapadne Slavonije, prilikom slobađanja Kupresa, ali i u okruženoj Srednjoj Bosni i svugdje gdje sam sudjelovao u ratnom sanitetu. Nitko nije te momke zbog pozdrava kritizirao, nego su im zahvaljivali na hrabrosti što su se oduprli novovjekom fašizmu. Zato su i hrvatski sudovi oslobodili Marka Perkovića Thompsona koji je taj pozdrav uvrstio u jednu od najljepših domoljubnih pjesama.

Što zaključiti? Povijest ne počinje i ne završava na Drugom svjetskom ratu. Barem ne za Hrvatsku, koja je stvorena i obranjena od srpsko-crnogorske fašističke agresije i to razdoblje bi se konačno trebalo vrednovati u povijesti. Jer, u tom ratu zauvijek je obranjena neovisna Hrvatska i za Hrvate i sve građane koji u njoj žive i vole je, nema važnijeg povijesnog razdoblja. Zato to razdoblje treba poštivati i objektivno vrednovati. Vrijeme je za lustraciju hrvatske povijesti, za sve  pa i za  pozdrav ‘Za dom spremni’, piše Direktno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Jan Ivanjek – Odnosi između europskih država i SAD-a se radikalno mijenjaju

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnja minhenska sigurnosna konferencija, koja je danas završila, potvrdila je koliko se radikalno mijenjaju odnosi između europskih država i SAD-a, te napukline u američkim odnosima ne samo s EU nego i sa Sjevernoatlantskim savezom.

Uzajamne optužbe SAD-a i EU, prvenstveno Njemačke, nisu se nimalo ublažile i sve su ozbiljniji izgledi da u budućnosti dođe i do dramtičnih promjena u ionako vrlo zategnutim odnosima. Angela Merkel je išla toliko daleko da je izravno upozorila kako se svjetski poredak raspada. SAD duboko zamjera Njemačkoj suradnju s Rusijom, od koje Njemačka ne odustaje i brani Rusiju kao partnera, dok SAD istovremeno zahtjeva da se Europska unija povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

Trump je već ranije doveo u pitanje treba li NATO riskirati rat zbog Crne Gore, koja je uzeta kao primjer male članice koja po Trumpovom viđenju nema što pridonijeti NATO-u. Njemačka ministrica obrane je na konferenciji pak naglasila da je zajedništvo i pouzdanost temelj NATO-a, a ne samo financijska izdvajanja za obranu, iako Njemačka, za razliku od većine članica, pa i Hrvatske, još nema planova kako doći do izdvajanja 2% BDP-a za vojsku do 2024.

Da se ne spominje propast INF sporazuma o nuklearnom oružju između SAD-a i Rusije, nakon što se Trump iz njega povukao, a što povećava izglede za povratak nuklearnih projektila srednjeg dometa u Europu.

Američke svađe nastavljene su i s Turskom, kojoj je Mike Pence zaprijetio da neće dobiti PZO sustav Patriot ako preuzme ruske S-400, a već joj se od ranije prijeti otkazivanjem isporuke lovaca F-35, što je dio američke politike nametanja sankcija državama koje financijski surađuju s američkim suparnicima poput Rusije, Kine ili Irana. I dok se glavna franko-njemačka os EU sve više odvaja od Trumpove Amerike, suverenističke europske države kojima ne odgovara briselski diktat u njemu pronalaze saveznika, poput Poljske i Mađarske, a u različitim stupnjevima i ostale članice Inicijative tri mora, koje je Hrvatska dio.

U ovako kaotičnim okolnostima odabrati stranu za Hrvatsku je težak izazov, no svakako bi trebalo jačati savezništvo s ostalim zemljama Inicijative. Nama je nužna snaga za ravnopravne pregovore s briselskim institucijama, a ne samo prihvaćanje njihovih naputaka. Složenost situacije otežava i novi odabir borbenog aviona za HRZ, a američka blokada koja je upropastila nabavu Baraka težak je udarac koji prisiljava na još ozbiljnije razmatranje do prije par mjeseci jednostavne odluke. Odabirom će se odlučiti ne samo buduća moć HRZ-a, već i politički blok u koji će se Hrvatska smjestiti, što bi u budućnosti moglo biti od životne važnosti za naciju, jer nemoguće je predivdjeti do kada će jačati centrifugalne silnice unutar NATO-a i EU, komentirao je Jan Ivanjek.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari