Pratite nas

Razgovor

Miroslav Tuđman: Kada sve svedete na ono bitno i relevantno onda imate ovu situaciju – BiH ne bi opstala da nije bilo Hrvatske

Objavljeno

na

Na Haškom sudu počeo je žalbeni postupak na presudu čelnicima Hrvata iz Bosne i Hercegovine koji su 2013. osuđeni na zatvorske kazne od 10 do 25 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti, kršenja zakona i običaja ratovanja i teška kršenja Ženevske konvencije u ratu u BiH.

Šestorica dužnosnika nekadašnje Herceg-Bosne Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić osuđeni su na ukupno 111 godina zatvora.

Gostujući u HRT-ovoj emisiji “Tema dana” novinarka i publicistkinja Višnja Starešina kazala je da je danas postalo jasno da je temeljni cilj ovoga postupka – politički cilj. Smatra da su posljedice presude uistinu ozbiljne i za stabilnost i sigurnost Hrvatske i opstanak Hrvata u BiH. Sud je poslužio kao sredstvo nastavka rata i nastavka ratnih politika na drugi način.

Prvostupanjska presuda, način kako su izvođene kaznene odgovornosti, pravni standardi koji su primjenjivani – služili su pred lokalnim sudom u BiH da  u modificiranom obliku na selektivan način vode slične postupke, rekla je. Istaknula je da se još 1996. vidjelo da je jedan od fokusa tužiteljstvu kriminalizirati Herceg-Bosnu i hrvatsku politiku prema BiH. Kaže da ponekad osjeća nelagodu kada su ovakve emisije jer se toliko malo u Hrvatskoj zna i o samom postupku koji se vodi i o Sudu. Otprilike se svakih pet godina nešto o tome kaže, a poslije toga je šutnja koja je nevjerojatna s obzirom na zaista ozbiljne posljedice, dodala je.

Vesna Alaburić, odvjetnica generala Milivoja Petkovića, kazala je da mišljenje suca Jean-Claude Antonettija, koji je zaključio da zajednički zločinački pothvat nije postojao kako ga opisuje optužnica, neće biti uopće relevantno u ovome postupku zato što je sudac odlučio ne primjenjivati koncept udruženog zločinačkog pothvata kao princip pravne odgovornosti, nego je osuđujuću presudu donio pod drugim oblicima odgovornosti.

On ne misli da naši branjenici nisu krivi. Ono što se može očekivati je da ovo Vijeće pomnije razmotri sve dokaze i da vidi da objašnjenje koje je dalo Raspravno vijeće nije jedino moguće i nije razumno i da naprosto utvrdi da vrlo teški zločini koje nitko ne spori, nisu bili posljedica nekog zločinačkog plana. Ako to uspijemo postići ćemo jako puno – da nije postojao zločinački plan kako je utvrdilo Raspravno vijeće, rekla je Alaburić.

Ovo je zaista najsloženiji proces ikada, kazneni, koliko je nama poznato, pred bilo kojim međunarodnim ili nacionalnim sudom – i po broju optuženika, broju zločina, po vremenskom periodu koje je optužnicom obuhvaćeno. U tom kontekstu apsolutno nije bilo moguće razgovarati o pojedinim zločinima na način kako se to inače čini u kaznenim postupcima. Nijedan od okrivljenika nije neposredni počinitelj zločina. Tako se vodila jedna gotovo politička rasprava u sudnici i po tome će ovaj predmet zaista biti kuriozitetan, izjavila je Alaburić.

Profesor dr. sc. Miroslav Tuđman kazao je: kada sve svedete na ono bitno i relevantno onda imate ovu situaciju – Bosna i Hercegovina ne bi opstala da nije bilo Hrvatske. Što se tiče same konstrukcije optužnice, ne postoje napadni planovi HVO-a da bi se išlo u etničko čišćenje, što se ovdje prigovara. Također, hrvatska strana u BiH je potpisala Vance Owenov plan po kojima su provincije osam i deset dominantno hrvatske. Prema tome ona ih nije imala razloga niti osvajati niti išta drugo raditi, nego se branila. Također, na kraju 1993. godine je 150.000 Hrvata protjerano s tog područja, a oko 2.000 civila je ubijeno, rekao je Tuđman.

Voditelj Branko Nađvinski upitao je Višnju Starešinu zna li odgovor na pitanje koje često postavlja – zašto je Hrvatska, odnosno sustav dopustio da se nastavi politika kriminalizacije države koja danas ima teške pravne posljedice. Starešina je kazala da još uvijek traži odgovor, ali da ne može razumijeti – da ako je ona mogla vidjeti kao dopisnica prije 20-ak godina kamo vodi takav način postavljanja postupka, ne može onda razumjeti da to sustav nije prepoznao.

Osobito se pitam kako je to hrvatski sustav djelovao. Mislim da je to jedan od najvećih problema – od temeljnog postavljanja prema postupku, od slanja dokumenata na nerazjašnjene načine (haškom sudu i sarajevskom sudu), dogovora koji su se pokazali na štetu hrvatske strane. Kako to da nitko ne postavlja pitanje što je DORH učinio da istraži zločine počinjene nad Hrvatima?, upitala je Starešina.

Tuđman je dodao da su optužnice došle nakon 2000. godine. Hrvatskoj politici je odgovaralo da kriminalizira politiku prvoga predsjednika RH. Iz Ureda predsjednika RH su se sa tendencijom da se krivo prikaže situacija – slali dokumenti, lažno svjedočilo, od Stjepana Mesića pa na dalje. Ta je politika bila bezumna, bez pameti, rekao je Tuđman.

Ante Nazor: Zanemarena je činjenica da je sve počelo velikosprskom agresijom

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Ministar Zdravko Marić: Za jamstva brodogradilišta moramo platiti još 500 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić bio je gost N1 Studija uživo. Govorio je Nacionalnom planu reformi za 2019. , a osvrnuo se i na aktualnu situaciju oko brodogradilišta i koliko ćemo još jamstava morati platiti.

Ministar financija pohvalio se da je Hrvatska zabilježila značajan napredak po pitanju reformi, kao dokaz tome vidi i da smo izašli iz procedure prekomjernog deficita i dizanje kreditnog rejtinga. Pitanje daljnjeg napretka je u segmentu pravosuđa, upravljanja društvima u državnom vlasništvu itd.

“Bitno je i najvažnije da smo ovaj dokument u obvezi prema Europskoj komisij, ali smo kao Vlada u obvezi prema građanima i poduzetnicima provoditi reformske mjere”, komentirao je Nacionalni program reformi koji je danas predstavljen na sjednici Vlade.

“Ja mislim da je stanje danas u odnosu na prije nekoliko godina na makroekonomskom području povoljnije. Zadovoljstvo je uvijek relativna kategorija, i ja bih volio da neke stvari idu brže i da budemo agresivniji.

Znate da smo krenuli u poreznu reformu, bila je pozdravljena i od socijalnih partnera u nekim dijelovima”, rekao je i dodao kako je neoporezivi dobitak bio dobra mjera. “Ona nije obvezujuća, ne možemo nikoga na ništa prisiliti”, rekao je.

Ministar Marić je ustvrdio da tri godine za redom porezno rasterećuju građane i gospodarstvo. “Na današnjoj press konferenciji najviše je pitanja bilo o smanjenju PDV-a.”, rekao je.

“U ove tri godine smo, vjerujem da će pokazati bilanca, smanjili troškove kamata za tri milijarde kuna.”, pohvalio se.

Za tržište rada kaže kako je ključni izazov da u isto vrijeme u nekim segmentima nedostaje radne snage, a u drugima ima viška radne snage.

Kaže kako su danonoćno ljudi u Ministarstvu financija radili na Nacionalnom planu reformi, ali da im se može samo zahvaliti, a ne može ih nagraditi. Zato se nada da će ministar uprave izmjenama Zakona o plaćama to promijeniti.

Kada je riječ o brodogradilištima kaže da smo u prošloj godini od jamstava platitili 3,1 milijardu kuna, a kako je u međuvremenu došlo do otkazivanja još brodova do ljetne stanke očekuje da ćemo platiti još 400-500 milijuna kuna.

“Ako ne dođe do realizacije broda jaružala taj iznos će još rasti, u najcrnjem scenariju 950 milijuna kuna”, rekao je i dodao kako se nada da će brod ipak biti završen. Nije htio ništa prejudicirati oko dolaska kineskog izaslanstva u brodogradilišta.

Komentirajući dugove u zdravstvu Marić je rekao da se oni ne mogu riješiti povećanjem prihoda.

“Gledamo sve skupa u principu limita i mogućnosti, a mogućnosti su u tom smislo vrlo limitirane. Sjest ćemo i razgovarati, mi smo u Ministarstvu financija svjesni dubioza i problema u sustavu zdravstva, ali mislim da smo u tri godine pokazali da smo proaktivni, ali ne možemo očekivati da će samo na prihodovnoj strani biti rješenja”, rekao je Marić.

 

Uljanik – Niti jedan od uhićenih nije Hercegovac, niti je Hrvatski nacionalist, nije kockastoglavi katoliban niti je desničar

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Nino Raspudić: Dalija ostavlja dojam osobe koja kad bi dobila vlast, možeš očekivati metak

Objavljeno

na

Objavio

Teme HRT-ove emisije Peti dan bile su izbori za EU parlament te opasne kućne životinje, a komentatori emisije Marija Selak, Nino Raspudić, Marijana Bijelić i Petar Tomev Mitrikeski.

Do 24. svibnja u ponoć traje izborna promidžba, 396 kandidata s 33 liste natječe se za ulazak u EU Parlament. U odnosu na 2014. kad je bilo 25 lista, sada je znatno povećan broj kandidata

“EU je u krizi, a nitko ne govori o europskim problemima i demokratskom deficitu. Oslabljeni su neki stupovi EU poput Merkel i Macrona. Nismo čuli što kandidati misle o Brexitu, o slobodi govora na internetu”.

Navodi 2 razloga kandidiranj – osoban, zbog dobre plaće, a drugi je jer EU izbori služe da se potvrde tendencije pred parlamentarne izbore.

Raspudić ističe da su “izjave Dalije Orešković zastrašujuće. Ovo nije civilizacijski referendum, već demokratski izbori za EP. Ljudi koji se kandidiraju su punopravni građani”, upozorava Raspudić te navodi da Dalije “ostavlja dojam osobe koja kad bi dobila vlast, možeš očekivati metak.”

Za kraj Raspudić naglašava: “Zašto Pametno i Orešković imaju toliko medijsku pompu?”

 

Nino Raspudić: Uvrijeđena Tri asa Mesić, Bebić i Sanader

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari