Pratite nas

Razgovor

Miroslav Tuđman: Ulazak BiH u EU se ne može i neće dogoditi ako Hrvati ne dobiju punu ravnopravnost u BiH

Objavljeno

na

“Na drugoj strani rubikona” – naslov je knjige koja će večeras biti promovirana na zagrebačkom Kaptolu. Riječ je o političkoj strategiji Alije Izetbegovića, a njezin je autor – profesor na Filozofskom fakultetu, nekadašnji čelnik HIS-a, sin prvog hrvatskog predsjednika i akter mnogih ključnih političkih dogagađaja – Miroslav Tuđman.

“Na drugoj strani rubikona” je svojevrstan prikaz politilčke filozofije i strategije Alije Izetbegovića. Rađen je na dokumentima zapisnika predsjedništva BiH, izjava Izetbegovića tijekom različitih susreta, zapisnika vojnih operacija armije BiH. Pozicija Izetbegovića je bila ta da nacija i nac interesi nisu legitimni, on smatra da su muslimani primarno vjerska zajdenica, nisu nacija i zbog toga je odbijao sve zahtjeve međunarodne zajednice koji su polazili od načela da u BiH žive tri konstitutivna naroda i da se treba urediti ustavno prema konstitutivnim jedinicama koji će imati nacionalne karakteristike. Izetbegović je to odbijao jer je smatrao da je to u suprotnosti s identitetom i interesima muslimana, kazao je Tuđman.

Na novinarsko pitanje što to radi premijer Andrej Plenković koji je u nepunih godinu dana 7 puta boravio u BiH, Tuđman je odgovorio kako je sam premijer rekao da želi dati punu potporu ulasku zemlje u Europsku uniju. A ulazak se ne može i neće dogoditi ako Hrvati ne dobiju punu ravnopravnost u BiH, naglasio je Tuđman i rekao kako upravo takvu ideju i takvu poruku isčitavam u tome.

Miroslav Tuđman je komentirao i skidanje ploče u Jasenovcu i naglasio kako je važno to što je postignut neki dogovor i to je dobar put da se tenzije smanje.

Otvara se put da se postigne i dogovor oko odnosa prema svih simbola totalitarnoga režima, smatra Tuđman i naglašava kako je te simbole teško zabranjivat jer su kroz različita vremenska razdoblja imali različite konotacije pa se ne može tražiti jednoznačan odnos prema tome. Neophodno je ipak da se postigne zajednička ocijena oko političkih i povijesnih zbivanja tako da to bude mjera stvari a ne ekscese koje gledamo svakodnevno.

Miroslav Tuđman: Izetbegović je dva puta nudio predsjedniku Tuđmanu pripajanje Zapadne Hercegovine Hrvatskoj

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Stjepan Lozo: Ideologija i propaganda velikosrpskoga genocida nad Hrvatima – projekt ‘Homogena Srbija’ 1941.

Objavljeno

na

Objavio

Ako postoje ratnici svjetla – a postoje (to su naši hrvatski branitelji) onda postoje i povjesničari svjetla.

To su pak znanstvenici koji po cijenu velikih životnih odricanja ispod debelih naslaga laži koje su širene u vrijeme komunističke Jugoslavije traže i nalaze istinu o povijesti Hrvata.

Jedan od “povjesničara svjetla” je i povjesničar sa splitskom adresom Stjepan Lozo. Nakon dugih 15 godina rudarenja po arhivima objavio je knjigu “Ideologija i propaganda velikosrpskoga genocida nad Hrvatima – projekt ‘Homogena Srbija’ 1941.”

Tek je objavljena a već je podigla popriličnu prašinu jer razotkriva kako su Srbi manipulirali vlastitim zločinima i prebacivali ih na hrvatski narod. Stjepan Lozo gost je Moje Hrvatske.

Emisijom se obilježila i stogodišnjica “Prosinačkih žrtava” – nasilnog i krvavog gušenja protivnika jugounitarizma koji se zbio u Zagrebu 5. prosinca 1918. godine.

“Moju Hrvatsku” uređuje i vodi Nada Prkačin.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Marin Strmota: Baltičke zemlje imaju dobru demografsku politiku

Objavljeno

na

Objavio

U hrvatskom medijskom prostoru o demografiji se uglavnom govori s domoljubnim nabojem i emocijama. Mlade obitelji se iseljavaju, rađa se sve manje djece, nacija stari i izumire. Može li ijedna ekonomska politika biti uspješna, a BDP rasti, uz manjak ljudi na tržištu rada?

O posljedicama demografske politike za gospodarstvo, mirovinski sustav i proračun u HRT-ovoj emisiji Druga strana govorio je doc. dr. sc. Marin Strmota s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

“Vrlo je nizak natalitet u cijeloj Europi i to je problem, ali je opasno reći da je Hrvatska kao i sve druge zemlje. Samo devet zemalja EU bilježi pad nataliteta. Hrvatska ima problem zato što su sve sastavnice demografskih kretanja negativne”, naglašava Strmota i dodaje kako je 2,1 dijete po obitelji “totalna stopa fertiliteta koja je potrebna da bi se mama i tata zamijenili”. “To u demografiji nazivamo jednostavnom reprodukcijom. U Hrvatskoj je to 1,4 djeteta po obitelji”, istaknuo je.

Strmota zaključuje kako je demografija nacionalni i ekonomski problem. Veliki je problem u Hrvatskoj, kaže, i obujam fertilne dobi žena. “Uslijed negativnih trendova, izgubili smo biološki potencijal. Da smo prije 15 godina pričali o ovom problemu, danas ne bismo bili u ovoj situaciji”, govori Strmota.

“Baltičke zemlje imaju dobru demografsku politiku. Oni su napravili iskorak u usklađivanju poslovnog i privatnog života. Najveći udio skraćenog radnog vremena je u tim zemljama. Tu je najveća ravnopravnost spolova”, naglašava Strmota.

Smatra i da je kod nas sramotno nizak iznos doplatka za djecu i da se osnovica za doplatak nije mijenjala 20 godina. “Toliko o mjerama obiteljske politike. Mi iz godine u godinu imamo uštede u proračunu za doplatak na djecu, a neke druge zemlje ulažu u to”, naglasio je.

Kaže i kako je izašao iz politike zato što nije bilo tragova ozbiljne populacijske politike. “Rekao bih – primitivan pristup ovoj ozbiljnoj temi o kojoj ovise svi sustavi. Populacijska politika u Hrvatskoj ne postoji ni u jednoj varijanti”, komentirao je, poručivši: “Ulaganje u djecu je jedina investicija koja je isplativa na dugi rok”.

 

Marin Strmota: Migranti i demografija su povijesni izazov opstanka Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari