Pratite nas

Hrvatska

Misa za Domovinu u crkvi sv. Marka prigodom Dana neovisnosti

Objavljeno

na

IKA

„Sigurno da je nezaobilazna ona politička, ali je puno važnija duhovna neovisnost iz koje je rođena i ona formalno pravna. I baš tu se s pravom pitamo koliko smo neovisni. Istina, puno je toga što pokazuje znakove izvanjske neovisnosti, ali su duboki tragovi ovisnosti, ponajprije ovisnosti o neistinama iz doba Jugoslavije, neistine koje su bile polazište za gušenje hrvatske slobode, neistine koje su nanosile bol i hranile ratna stradanja“, rekao je zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško u homiliji na misi za Domovinu prigodom Dana neovisnosti Republike Hrvatske slavljenoj u ponedjeljak 8. listopada u crkvi sv. Marka Evanđeliste na Gornjem gradu.

Svetu misu biskup Šaško je predvodio u zajedništvu s preč. Vladimirom Magićem, župnikom župe sv. Marka te mons. Nedjeljkom Pintarićem, ravnateljem Muzeja bl. Alojzija Stepinca i dr. Denisom Barićem, tajnikom Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije.

Na euharistijskom slavlju sudjelovali su predstavnici državnih i vojnih vlasti, kadeti OSRH, brojni branitelji te predstavnici braniteljskih udruga te mnoštvo vjernika. Na početku slavlja mons. Šaško istaknuo je zahvalnost Bogu za dar hrvatske domovine i zahvalnost za ljude koji su ju obranili kao temeljni okvir koji daje smisao današnjoj molitvi za Domovinu prigodom današnjeg važnog državnog i društvenog spomena.

U svojoj homiliji, tumačeći Isusovu prispodobu o milosrdnom Samarijancu, biskup Šaško naglasio je jednostavnost i odlučnost kojom milosrdni Samarijanac pristupa i pomaže: liječi i povija rane, brine se da unesrećeni dobije svu pomoć koja je u danim okolnostima moguća. „Isusu je važno da taj milosrdni čovjek, slika Božjega milosrđa, odražava ljubav, ne kao pripadnik određene skupine i naroda, nekih zemaljskih veličina, nego kao donositelj svoje blizine“, rekao je mons. Šaško.

Nadovezujući se na tumačenje postupanja milosrdnog Samarijanca mons. Šaško istaknuo je da smo kao narod u teškim godinama borbe za slobodnu hrvatsku domovinu kod mnogih ljudi mogli prepoznati upravo takvo djelovanje: jednostavnost i odlučnost u ljubavi. „Na tu se ljubav kao temelj za naše svakodnevno obraćenje trebamo vraćati“, rekao je mons. Šaško.

Dan neovisnosti naše hrvatske države, nastavio je biskup Šaško, prilika je za vraćanje na polazište, Kristovo evanđelje, koje je zaživjelo u ljubavi hrvatskih ljudi koji su prepoznali kako pomoći bližnjima i kako očitovati milosrđe, zalažući se za istinu i slobodu. Pred tim ljudima, pred onim što ih je nadahnulo, pred Hrvatskom kojoj su se nadali, jedino vjerodostojni današnje Hrvatske jest stav poniznosti i ponovno vraćanje na to polazište.

U nastavku svoje homilije, zaustavljajući se nad samim imenom današnjeg državnog spomena, mons. Šaško postavio je pitanje od čega je Hrvatska danas neovisna. „Sigurno da je nezaobilazna ona politička, ali je puno važnija duhovna neovisnost iz koje je rođena i ona formalno pravna. I baš tu se s pravom pitamo koliko smo neovisni. Istina, puno je toga što pokazuje znakove izvanjske neovisnosti, ali su duboki tragovi ovisnosti, ponajprije ovisnosti o neistinama iz doba Jugoslavije, neistine koje su bile polazište za gušenje hrvatske slobode, neistine koje su nanosile bol i hranile ratna stradanja“, rekao je biskup Šaško.

Mons. Šaško istaknuo je da Hrvatska neovisnost može biti istinska samo ako u njoj živi ovisnost o istini, te da je upravo pitanje istine velika rana koja razjedinjuje naše društvo, koja širi razočaranja i oslabljuje polet. „Ona se produbljuje onda kada takve laži opstaju, da bi se učvrstila neka druga polazišta, kojih je sjeme brižno čuvano i njegovano, čekajući sjetvu na dobro pripremljenim njivama neistine. Na njima se prepoznaju danas ne samo klice nego obilni plodovi tih neistina u raznim inačicama, s ustrajnim pokušajima da ih se umota u kulturalne, medijske, gospodarske, umjetničke i zabavne oblike“, rekao je mons. Šaško.

U zaključku svoje homilije mons. Šaško je istaknuo da ljudi koji su prije dvadeset i sedam godina vojevali za neovisnu državu Hrvatsku pred ključnim pitanjima današnjeg hrvatskog društva imaju jednoznačne odgovore. „Možemo li njima danas objasniti previranja i sukobe koji se tiču braka i obitelji, koji se tiču slobodnoga očitovanja naroda o ključnim pitanjima? Kako im je moguće objasniti da takozvani intelektualci, profesori na učilištima, zaposlenici u državnim ustanovama, blate Hrvatsku? Kako im reći da se o njihovoj obrani Domovine u istome hrvatskom školskom sustavu mogu pronaći različiti prikazi? Teško im je objasniti da su nositelji odgovornih služba ljudi koji su bili nositelji tih istih jugoslavenskih laži ili pak njihovi duhovni sljednici. Teško nam mogu povjerovati da neki oblik lustracije, koji bi udaljio tu laž i gradio na polazištima istine, nije moguć“, zaključio je mons. Šaško.

Liturgijsko pjevanje predvodila je klapa sv. Juraj HRM.  (IKA)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

GI Narod odlučuje: ‘Tražimo neovisno Povjerenstvo koje neće biti sastavljeno od Kuščevićevih poslušnika’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Građanska inicijativa Narod odlučuje održala je press konferenciju u vezi zahtjeva za revizijom provjere potpisa za referendum o promjeni izbornog sustava.

Naime, ta je Građanska inicijativa poslala dopis Ministarstvu uprave u kojemu od ministra Lovre Kuščevića traže kategorizaciju 30.000 potpisa koje nije priznao. U priopćenju navode kako traže da se sastavi zasebno izvješće o provjeri broja i vjerodostojnosti potpisa za GI Narod odlučuje.

Natalija Kanački rekla je kako im je nedostajalo 0.88 posto potpisa za prvo pitanje na referendumu, dok im je za drugo pitanje nedostajalo 2,02 posto potpisa. Luka Mlinarić rekao je kako traže osnivanje neovisnog Povjerenstva koje, kako kaže, neće biti sastavljeno od Kuščevićevih poslušnika.

Podsjeća kako su u petak podnijeli zahtjev da Ministarstvo napiše dva odvojena izvješća o, po njima, nevaljalim potpisima, te da ih Ministarstvo pojasni.

“Nije prihvatljivo da je Ministarstvo uprave izradilo jedno, zajedničko, izvješće u kojem međusobno miješa dvije zasebne referendumske inicijative koje su pokrenule prikupljanje potpisa za referendume o potpuno odvojenim temama.

Tražimo da u novom izvješću, za svako referendumsko pitanje razdvoji potpise koje nisu priznali, te da navedu zašto ga nisu priznali, odnosno da navedu koji je broj potpisa hrvatskih građana APIS proglasio nevažećim, a koji Povjerenstvo Ministarstva uprave te da specificiraju po kojim su osnovama potpisi proglašeni nevažećima od strane svake od dvije navedene instance”, objasnio je Mlinarić.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Predsjednica: Izuzetno sam zabrinuta zbog radnika Uljanika i njihovih obitelji

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović novinarima je u subotu za boravka u Tinjanu izjavila kako je izuzetno zabrinuta stanjem u Uljanik grupi zbog radnika i njihovih obitelji, ali i činjenicom da se u posljednje vrijeme o strukturnim problemima saznaje u posljednji trenutak, kada je kasno poduzeti bilo kakve mjere.

“Izuzetno sam zabrinuta zbog radnika i njihovih obitelji. I ja sam odrasla nedaleko od ovog kraja i znam što brodogradnja znači za Istru i za Hrvatsko primorje. Ono što me posebno zabrinjava u ovom slučaju i općenito u svemu što se događa u Hrvatskoj u posljednje vrijeme je da o takvim strukturnim problemima saznamo u posljednji trenutak, kada je gotovo kasno učiniti bilo što i poduzeti bilo kakve mjere koje bi dovele do dugoročne stabilizacije restrukturacije i brodogradnje ili drugih tvrtki za koje nemamo podatke o poslovanju do krajnjeg časa,” kazala je predsjednica Grabar Kitarović dodavši kako “ne zna zašto je to tako te kako se to u Hrvatskoj čim prije mora mijenjati”.

Od 1992. godine do danas država je u brodogradnju uložila oko 30 milijardi kuna poticaja koji su očito otišli u krivom pravcu, rekla je.

“O tome moramo dobro razmišljati te u središte svega postaviti čovjeka, dakle radnike koji rade u Uljaniku te razmišljati o restrukturiiranju brodogradnje na način da utvrdimo koliko nam je taj sektor bitan da ga zadržimo ili da ovu kvalitetnu radnu snagu koju imamo usmjerimo na neke druge proizvode koje imaju svoju dodanu vrijednost,” naglasila je Grabar Kitarović dodavši kako očito hrvatska brodogradnja, kako stvari stoje, nije konkurentna u odnosu na svjetsku brodogradnju.

“Prema onome što sam čula do sada, imala sam nadu da ćemo je uspjeti uspješno restrukturirati pogotovo zato što mi je samo vodstvo Uljanika isticalo kao glavne probleme koje imaju upravo nedostatak radne snage te činjenicu da ih država nije dovoljno pratila ili HBOR poticajima nije pratio njihovu proizvodnju,” rekla je predsjednica dodavši kako je ona osobno bila svjedokom kako se ugovaralo mnoge poslove. “Posla definitivno ima, ali očito na način na koji se do sada radilo, on se tu ne isplati,” kazala je.

“Pitanje je sada da li gledati u pravcu manjih brodova koji zahtijevaju manje uvoza materijala, a koji su više specijalizirani, dakle koji su skuplji proizvodi u odnosu na ono što se sada proizvodi gdje definitivno nismo konkurentni u odnosu na proizvodnju nekim drugim dijelovima svijeta gdje je radna snaga puno jeftinija,” rekla je.

Drugo pitanje s kojima će se država morati suočiti je nedostatak radne snage u pojedinim zanimanjima, dodala je. “Morat ćemo početi razmišljati o jednoj kontroliranoj imigraciji radnika koji su u sektorima bitnim za proizvodnju u Hrvatskoj” jer, kako je rekla, “Hrvatska je danas nažalost puna kontradikcija da s jedne strane imamo dosta visoku stopu nezaposlenosti a s druge strane cijele sektore u kojiima nam nedostaje radna snaga”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari