Pratite nas

Hrvatska

Misa za Domovinu u crkvi sv. Marka prigodom Dana neovisnosti

Objavljeno

na

IKA

„Sigurno da je nezaobilazna ona politička, ali je puno važnija duhovna neovisnost iz koje je rođena i ona formalno pravna. I baš tu se s pravom pitamo koliko smo neovisni. Istina, puno je toga što pokazuje znakove izvanjske neovisnosti, ali su duboki tragovi ovisnosti, ponajprije ovisnosti o neistinama iz doba Jugoslavije, neistine koje su bile polazište za gušenje hrvatske slobode, neistine koje su nanosile bol i hranile ratna stradanja“, rekao je zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško u homiliji na misi za Domovinu prigodom Dana neovisnosti Republike Hrvatske slavljenoj u ponedjeljak 8. listopada u crkvi sv. Marka Evanđeliste na Gornjem gradu.

Svetu misu biskup Šaško je predvodio u zajedništvu s preč. Vladimirom Magićem, župnikom župe sv. Marka te mons. Nedjeljkom Pintarićem, ravnateljem Muzeja bl. Alojzija Stepinca i dr. Denisom Barićem, tajnikom Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije.

Na euharistijskom slavlju sudjelovali su predstavnici državnih i vojnih vlasti, kadeti OSRH, brojni branitelji te predstavnici braniteljskih udruga te mnoštvo vjernika. Na početku slavlja mons. Šaško istaknuo je zahvalnost Bogu za dar hrvatske domovine i zahvalnost za ljude koji su ju obranili kao temeljni okvir koji daje smisao današnjoj molitvi za Domovinu prigodom današnjeg važnog državnog i društvenog spomena.

U svojoj homiliji, tumačeći Isusovu prispodobu o milosrdnom Samarijancu, biskup Šaško naglasio je jednostavnost i odlučnost kojom milosrdni Samarijanac pristupa i pomaže: liječi i povija rane, brine se da unesrećeni dobije svu pomoć koja je u danim okolnostima moguća. „Isusu je važno da taj milosrdni čovjek, slika Božjega milosrđa, odražava ljubav, ne kao pripadnik određene skupine i naroda, nekih zemaljskih veličina, nego kao donositelj svoje blizine“, rekao je mons. Šaško.

Nadovezujući se na tumačenje postupanja milosrdnog Samarijanca mons. Šaško istaknuo je da smo kao narod u teškim godinama borbe za slobodnu hrvatsku domovinu kod mnogih ljudi mogli prepoznati upravo takvo djelovanje: jednostavnost i odlučnost u ljubavi. „Na tu se ljubav kao temelj za naše svakodnevno obraćenje trebamo vraćati“, rekao je mons. Šaško.

Dan neovisnosti naše hrvatske države, nastavio je biskup Šaško, prilika je za vraćanje na polazište, Kristovo evanđelje, koje je zaživjelo u ljubavi hrvatskih ljudi koji su prepoznali kako pomoći bližnjima i kako očitovati milosrđe, zalažući se za istinu i slobodu. Pred tim ljudima, pred onim što ih je nadahnulo, pred Hrvatskom kojoj su se nadali, jedino vjerodostojni današnje Hrvatske jest stav poniznosti i ponovno vraćanje na to polazište.

U nastavku svoje homilije, zaustavljajući se nad samim imenom današnjeg državnog spomena, mons. Šaško postavio je pitanje od čega je Hrvatska danas neovisna. „Sigurno da je nezaobilazna ona politička, ali je puno važnija duhovna neovisnost iz koje je rođena i ona formalno pravna. I baš tu se s pravom pitamo koliko smo neovisni. Istina, puno je toga što pokazuje znakove izvanjske neovisnosti, ali su duboki tragovi ovisnosti, ponajprije ovisnosti o neistinama iz doba Jugoslavije, neistine koje su bile polazište za gušenje hrvatske slobode, neistine koje su nanosile bol i hranile ratna stradanja“, rekao je biskup Šaško.

Mons. Šaško istaknuo je da Hrvatska neovisnost može biti istinska samo ako u njoj živi ovisnost o istini, te da je upravo pitanje istine velika rana koja razjedinjuje naše društvo, koja širi razočaranja i oslabljuje polet. „Ona se produbljuje onda kada takve laži opstaju, da bi se učvrstila neka druga polazišta, kojih je sjeme brižno čuvano i njegovano, čekajući sjetvu na dobro pripremljenim njivama neistine. Na njima se prepoznaju danas ne samo klice nego obilni plodovi tih neistina u raznim inačicama, s ustrajnim pokušajima da ih se umota u kulturalne, medijske, gospodarske, umjetničke i zabavne oblike“, rekao je mons. Šaško.

U zaključku svoje homilije mons. Šaško je istaknuo da ljudi koji su prije dvadeset i sedam godina vojevali za neovisnu državu Hrvatsku pred ključnim pitanjima današnjeg hrvatskog društva imaju jednoznačne odgovore. „Možemo li njima danas objasniti previranja i sukobe koji se tiču braka i obitelji, koji se tiču slobodnoga očitovanja naroda o ključnim pitanjima? Kako im je moguće objasniti da takozvani intelektualci, profesori na učilištima, zaposlenici u državnim ustanovama, blate Hrvatsku? Kako im reći da se o njihovoj obrani Domovine u istome hrvatskom školskom sustavu mogu pronaći različiti prikazi? Teško im je objasniti da su nositelji odgovornih služba ljudi koji su bili nositelji tih istih jugoslavenskih laži ili pak njihovi duhovni sljednici. Teško nam mogu povjerovati da neki oblik lustracije, koji bi udaljio tu laž i gradio na polazištima istine, nije moguć“, zaključio je mons. Šaško.

Liturgijsko pjevanje predvodila je klapa sv. Juraj HRM.  (IKA)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Međunarodna konferencija: Domovinska sigurnost postala je Vladin brend

Objavljeno

na

Objavio

Domovinska sigurnost postala je svojevrsni brend aktualne hrvatske Vlade, istaknuto je na međunarodnoj konferenciji ”Domovinska sigurnost i upravljanje krizama” koju su u utorak otvorili predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović te potpredsjednici Vlade – ministar obrane Damir Krstičević i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Krstičević je naglasio da je promjena sigurnosne paradigme postavila nove izazove koji zahtijevaju koordinaciju svih državnih elemenata.

”Novi trendovi traže od nas da budemo brži, bolji i spremniji od onih koji nam predstavljaju prijetnje. Sustav domovinske sigurnosti nastavljamo graditi iz dana u dan i ta sinergija koja povezuje sve sastavnice ove države na očigled daje rezultate. Naša je obaveza razmišljati izvan ustaljenih okvira, poticati kritičko i kreativno razmišljanje te promišljati razne scenarije. Hrvatska je danas sigurna država i to prepoznaju milijuni građana Europske unije i drugih zemalja koji kao turisti i na druge načine posjećuju Hrvatsku”, kazao je Krstičević. Dodao je da je sustav domovinske sigurnosti postao svojevrsni brend aktualne Vlade.

Govoreći o izgradnji sustava domovinske sigurnosti, Krstičević je najavio nadogradnju zakonskog okvira, izradu priručnika za upravljanje u kriznim stanjima  u kojem će se opisati konkretne uloge i zadaće te pokretanje studija Domovinske sigurnosti u okviru Sveučilišta za obranu i sigurnost Dr. Franjo Tuđman, gdje će se, prema ministrovim riječima, izgrađivati budući lideri.

Božinović: Migrantska kriza označila sigurnosnu prekretnicu

Božinović je u svom obraćanju sudionike konferencije podsjetio kako je hrvatska sigurnosna infrastruktura postala ranjivija otkako su se pojavile nove prijetnje te da je migrantska kriza 2015. označila prekretnicu zbog koje je prije dvije godine donesena nova sigurnosna strategija.

Naglasio je da je predložen novi Zakon o sustavu civilne zaštite koji će uskoro biti u javnoj raspravi, a podsjetio je i da su uz pomoć sredstava EU opremljene vatrogasne snage te snage operativne civilne zaštite.

U pripremi je, dodao je, i Zakon o kritičnoj infrastrukturi, a nedavnim potpisivanjem tri sporazuma s Izraelom među kojima i s Nacionalnom direkcijom za kibernetiku, otvoreno je novo poglavlje naših nacionalnih kapaciteta za kibernetičku sigurnost.

”Možemo reći da je MUP u posljednje dvije godine ugovorilo projekte u ukupnoj vrijednosti od preko 320 milijuna eura i time u velikoj mjeri nadoknadilo ono što je bilo propušteno u prethodnom razdoblju. To je još uvijek u aktualnom financijskom razdoblju, a u idućem ćemo imati na raspolaganju oko milijardu i pol eura što je velika šansa za sustav domovinske sigurnosti, za MUP i  privatne partnere.

Nastojat ćemo i siguran sam da ćemo uspjeti nastaviti sa racionalnim, ciljanim ulaganjem u sigurnost iz proračuna manje, iz EU fondova puno više i tim putem planiramo ići u sljedećem razdoblju”, zaključio je Božinović.

Grabar Kitarović: Sustav predugo počivao na zastarjelim premisama

Predsjednica Republike podsjetila je da je prije početka svojeg mandata zagovarala uspostavu sustava domovinske sigurnosti, ocijenivši kako je taj sustav predugo počivao na zastarjelim premisama.

”Dosadašnji sustav onemogućavao je usklađeno upravljanje pojedinačnim sastavnicama. U ovoj izgradnji sustava smo postigli mnogo, ali još je dosta posla pred nama, a taj posao nikad neće završiti jer će se priroda prijetnji s kojima ćemo se suočavati mijenjati. Učimo iz uspjeha, ali više i iz propusta i nedostataka”, poručila je predsjednica naglasivši kako će Hrvatska, ukoliko dođe do novog migracijskog vala, ovaj put postupiti kao ”odgovorna država koja poštuje svoje granice i suverenitet te brine o sigurnosti cijele Europe”.

Grabar Kitarović je dodala kako je u minimiziranju rizika potreban angažman i koordinirano djelovanje svih, uz ključno uključivanje javnosti i informiranost građana.

”Ne smijemo dopustiti da nedostatak informacija ili dostupnost pogrešnih informacija kreira javno mnijenje i tu je važna uloga medija. Ne dopustite hibridno djelovanje koje dolazi iz drugih država jer se tako stvara destabilizacija, demoralizacija, to utječe i na demografska kretanja, a to je jedna od ključnih sastavnica domovinske sigurnosti. I mi moramo početi razmišljati o centru za kibernetiku. Toliko je aspekata koje treba nadograđivati. Dobar sustav je najbolja prevencija”, zaključila je predsjednica RH.

Uloga medija u krizama

Glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogrulić istaknuo je da države moraju razviti svoj sustav sigurnosti kako bi se brzo i učinkovito mogle suočiti s prijetnjama.

”U proteklih 30 godina došlo je do nove situacije kada je riječ o sigurnosnim prijetnjama, dok su konvencionalni oblici ratovanja u ovom trenutku najniža razina prijetnji. Naglasio bih da je i uloga medija posebno važna u sustavu kriznog komuniciranja, a siguran sam da će današnja konferencija postati tradicionalna i postati poznata kao slični skupovi u regiji i Europi”, kazao je Ogurlić.

Konferencija se održava u organizaciji Ministarstva obrane RH (MORH) i Jutarnjeg lista, a najavljen je dolazak vrhunskih domaćih i inozemnih stručnjaka iz područja sigurnosti i upravljanja krizama iz EU-a i NATO-a.

Među njima su direktor za operacije i planiranje NATO International Military Staff general Timothy Bevis i zamjenik generalnog direktora za sigurnost, migracije i unutarnje poslove EU-a Olivier Onidi te predstavnik Sveučilišta Leiden iz Nizozemske Arjen Boin. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Predsjednica: Pitanje nestalih je bolno pitanje koje je iz humanitarnog pitanja nažalost preraslo u političko pitanje

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović u nedjelju tijekom posjeta Vinkovcima i priredbama Dječjih vinkovačkih jeseni posjetila i članove vinkovačkog Udruženja roditelja poginulih branitelja te razgovarala o problemima koji tište ovu stariju populaciju stradalnika Domovinskog rata, ali i o problematici nestalih branitelja i civila.

„Obitelji stare, roditelji umiru, a bolne se rane ne zatvaraju“, rekla je Grabar-Kitarović govoreći o nestalima te istaknula da, kada je o njoj riječ, niti jedan čin, ni radnja nisu ponižavajući da bi pokušala učiniti što je god moguće za obitelji nestalih.

„Kako je rekao vukovarski gradonačelnik Ivan Penava i sa živim vragom bih razgovarala kako bih pomogla koliko god mogu“, dodala je.

Istaknula je potrebu pritiska na svim razinama, od međunarodnih humanitarnih udruga do europskih, američkih, ruskih i drugih dužnosnika jer „…pitanje nestalih je bolno pitanje koje je iz humanitarnog pitanja nažalost preraslo u političko pitanje“.

Predsjednica Udruženja roditelja poginulih branitelja grada Vinkovaca Mara Bartulović upoznala je predsjednicu s radom ove udruge osnovane 1993. godine koja okuplja još 50-tak roditelja poginuli branitelja, posebno istaknuvši činjenicu da je u Domovinskom ratu poginulo 243 hrvatska branitelja iz Vinkovaca.

Istaknula je dobru suradnju s Udrugom obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja „Hrvatska majka“ Vinkovci koja traga za još 30 nestalih, a kada je „Hrvatska majka“ osnovana 1992. godine tragali su za 120 nestalih branitelja i civila.

„Politika mora odraditi pitanje nestalih, nema više čekanja“, poručila je pred okupljenim novinarima Bartulović nakon sastanka s predsjednicom Republike posebno zahvalivši predsjednici na podršci i naporima u rješavanju problematike nestalih branitelja i civila. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari