Pratite nas

Religija i Vjera

Misu na svetkovinu Majke Božje od Kamenitih vrata predvodio praški nadbiskup Duka

Objavljeno

na

Foto: Hina

Svetkovina Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba, proslavljena je u petak navečer svečanom misom u zagrebačkoj prvostolnici, koju je predvodio nadbiskup praški kardinal Dominik Jaroslav Duka, a zatim tradicionalnom procesijom mnoštva vjernika sa svijećama i Gospinim likom od katedrale do Kamenitih vrata.

Na početku mise, koju je predvodio praški nadbiskup i predsjednik češke biskupske konferencije kardinal Duka u zajedništvu s kardinalom Josipom Bozanićem, biskupima, svećenicima i brojnim vjernicima, kardinal Bozanić istaknuo je da današnje slavlje, koje povezuje katedralu i Kamenita vrata, ocrtava ovozemaljski hod vjernika i kršćansku prisutnost u svijetu.

Zahvalio je kardinalu Duki na dolasku, kao i svima prisutnima, Zagrepčanima je čestitao Dan Grada, dok je u znak zahvalnosti i kao trajni spomen na ovaj susret, kardinalu Duki darovao reljef Majke Božje od Kamenitih vrata s posvetom.

Neka naša molitva potakne zajedništvo i sklad među stanovnicima našega Grada te slogu i solidarnost u izgradnji domovine Hrvatske, istaknuo je Bozanić.

Zajednička i bolna sudbina četvorice primasa

Nadbiskup praški Jaroslav Duka u homiliji je podsjetio na povijesnu povezanost Hrvatske i Češke, zemlje iz koje je došao prvi zagrebački biskup Duh, kojega je doveo kralj Sveti Ladislav. Istaknuo je dugu povijest zagrebačke katedrale, koja je bila više puta oštećena te ponovno obnovljena, i u kojoj su pokopani herojski branitelji Hrvatske, ban Zrinski i blaženi kardinal Alojzije Stepinac, koji, dodao je, dijeli bolnu sudbinu mađarskog kardinala Józsefa Mindszentya, poljskog kardinala Stefana Wyszyńskija i češkog kardinala Josefa Berana.

“U njoj je našao mjesto posljednjeg počinka i hrabri borac, pastir svoga stada, blaženi kardinal Alojzije Stepinac, čovjek koji započinje niz četvorice primasa: Stepinac, Mindszenty, Beran, Wyszyński, a možemo reći i da dijeli njihovu zajedničku i bolnu sudbinu. Oni govore jasnim jezikom čak i danas, kada je naša Crkva za koju su oni radili, živjeli i trpjeli, napadana sličnim ideologijama i metodama. Naši napori za kanonizaciju ovih četiriju crkvenih pastira su nada, ali i smjer u kojem se danas trebaju odvijati naši koraci i stavovi. Bez hrabrosti i istinitosti Crkva ne može opstati, a ni oni ne bi mogli biti sveci”, istaknuo je kardinal Duka.

Podsjetio je na zajednički slavenski jezik za kojega su misionari Ćiril i Metod stvorili prvo pismo – glagoljicu.

“Na svečanoj misi ovdje u ovoj drevnoj katedrali čuje se jezik za koji su stvorili pismo naši sveti misionari Ćiril i Metod. Danas u našim katedralama zvuče bogoslužja na materinjskom jeziku, što potvrđuje identifikaciju i povezanost naše kulture i državnosti s kršćanskom vjerom u Onoga, čija je majka Djevica, Marija, Majka Božja od Kamenitih vrata u srcu grada Zagreba”, rekao je, uz ostalo, u propovijedi kardinal Duka.

Opstati u svojoj vjeri poput kamenih zidova

Istaknuo je da je Djevica Marija spasila Poljsku, Europu kod Beča, nošena je u procesiji ulicama Lenjingrada, Moskve i Staljingrada, te je zaštitila te gradove od nacista te da  i u ova naša teška, sigurnosno napeta vremena, imamo nadu i razlog otići k njoj, nebeskoj zaštitnici Zagreba.

“I tako Djevica Marija stoji kao zaštitnica u bitci kod Lepanta. Czestochowa Madonna spasila je Poljsku tijekom Tridesetogodišnjeg rata, a u sedamnaestom stoljeću spasila je Europu kod Beča. Vladimirova ikona Majke Božje nekoliko puta je obletjela u zrakoplovu opkoljenu Moskvu tijekom Drugog svjetskog rata, a Kazanska Madona nošena je u procesiji ulicama Lenjingrada, Moskve i Staljingrada, te je zaštitila te gradove od nacista. Mislim, da čak i u ova naša teška, sigurnosno napeta vremena, imamo zaista nadu i razlog otići k njoj, nebeskoj zaštitnici Zagreba.

Poručio je da  vjernici trebaju biti čvršći  u vjeri kako bi ostali u svojoj vjeri poput kamenih zidova.

“Ići ćemo po kamenitom putu. Kamen je simbol snage i odanosti. U Starom zavjetu psalmist pjeva Bogu: ‘Ti si moja stijena,.,’. Kao Božja djeca, trebali bismo biti čvršći na ovom putu, kako bismo opstali u svojoj vjeri poput kamenih zidova”, poručio je kardinal Duka.

Nakon mise krenula je  procesija od katedrale, Bakačevom ulicom, Trgom bana Jelačića, Radićevom do Kamenitih vrata, gdje je svečanost završila  molitvom i blagoslovom.

(Hina)

31. svibnja Majka Božja od Kamenitih vrata – ‘Zaštitnica, čuvarica i vratarica hrvatske metropole’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Djeca su Božji upitnik poslan ljudima da Bog vidi kakvi smo

Objavljeno

na

Objavio

Fb stranica - Tomislav Ivančić

Djeca su Božji upitnik poslan ljudima da Bog vidi kakvi smo. Na djeci se vidi jesmo li dobri i jesmo li dostojni biti ljudi. Djeca su vapaj da se spustimo u srce i da im dadnemo život. Djeca su krik za slobodom, mirom i zaštićenošću. Djeca su nenaoružana, ona se ne znaju boriti, djeca nikome ne čine zlo, ona samo čeznu da ih se voli.

Djeca mole za komadić života, za jedan poljubac, topli pogled i riječ utjehe i hrabrosti. Djeca traže od nas mali zalogaj kruha, topla prsa majke, krevetić, lijepu riječ i priču. Djeca nas trebaju. Kako odgovaramo djeci, takvi smo. Kako volimo djecu, takvi smo mi. Kako se divimo djeci, takvi smo.

Kad smo prestali voljeti i željeti djecu, kad nam nije bilo drago da se ona rađaju, kad nismo imali vremena za djecu i kad su nam stvari postale važnije, tad je sam Bog postao čovjekom i javlja se kao dijete među nama. Ne znaš u kojem djetetu ćeš ga prepoznati, i u kojem će te djetetu on spasiti.

Tko voli djecu, taj ima nepokvareno srce. Djeca su među nama da bi nas odvela u nebo.

(Oaze života)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

22. kolovoza – Blažena Djevica Marija Kraljica

Objavljeno

na

Objavio

Tijekom cijele liturgijske godine Crkva pred nas svakog mjeseca stavlja neki marijanski blagdan. Danas je blagdan Blažene Djevice Marije Kraljice, svojevrsna dopuna blagdana Marijina uznesenja na Nebo ili Velike Gospe.

U nizu velikih i vjernicima dragih ljetnih marijanskih blagdana danas slavimo Blaženu Djevicu Mariju Kraljicu. Blagdan je uveo papa Pio XII. godine 1954. kao krunu proslave Marijanske godine i kao posljedicu nastojanja i prijedloga brojnih marioloških kongresa. Po svome uznesenju Marija je postala i Kraljica neba i zemlje, a nauk o njezinom dostojanstvu kraljice izložio je Pio XII. u svojoj enciklici Ad caeli Reginam.

Blagdan je najprije slavljen 31. svibnja, a nakon Drugog vatikanskoga sabora premješten je tjedan dana nakon Velike Gospe, zbog toga što u sebi krije ista otajstva kao i slavljenje Marijina uznesenja na Nebo, kako to stoji u saborskom dokumentu Lumen gentium: „Bezgrešna Djevica (…) ispunivši tijek zemaljskoga života, s dušom i tijelom bila je uznesena u nebesku slavu i od Gospodina bila uzvišena kao kraljica svih stvari, da bude potpunije u skladu sa svojim Sinom, Gospodarom gospodara i pobjednikom nad grijehom i smrću.“

Naslov „kraljice“ ide među one Marijine oznake što joj dade vjerničko razmišljanje, a još više pučka pobožnost. Marija se u pobožnosti ne naziva samo „kraljica“, već i „gospodarica“, „vojvotkinja“, pa čak i „carica“, u našem starom jeziku „cesarica“. Da li je pridavanje Mariji takvih naslova teološki opravdano? – Jest, jer se ona kao Majka i službenica Gospodinova dostojnom pokazala takove časti. Njezino kraljevsko dostojanstvo proizlazi iz njezina Bogomajčinskoga dostojanstva. No, ako liturgija kaže „da Bogu služiti znači kraljevati“, onda je Marija kao najodličnija Gospodinova službenica i iz toga razloga prava kraljica.

Zanimljivo je kako je kršćanska pobožnost Marijin naslov kraljice često vezala uz pojam milosrđa, kako to svjedoči ona lijepa, u srednjem vijeku nastala molitva „Zdravo, Kraljice, Majko milosrđa“! Ona označuje vjeru u Marijinu dobrotu i spremnost da nas grešnike pred Gospodinom zagovara, da nam od njega prosi oproštenje i milost. Marija se kao kraljica sagiba nad našu ljudsku bijedu i pritječe nam u pomoć.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari