Pratite nas

Život

Mlada Martina iz Busovače najbolja je trenerica bikova u BiH: Trčimo dva sata svaki dan (VIDEO)

Objavljeno

na

Mlada Martina Batista iz Busovače najbolja je kondicijska trenerica bikova u BiH, koja na svakom treningu sa svojim bikom Peranom trči najmanje dva sata kako bi ga pripremila za arenu. Njenu priču prenosi bh. videonovinar i youtuber Srećko Stipović.

Kako u njegovom videu priča Martina, s bikovima je počela raditi jer joj je bilo žao gledati da se njezin otac sam brine o životinjama. “Ne bojim se. Treniram Perana svaki dan. Trčimo dva sata, umorim se, ali moramo trenirati da Peran pobijedi. Kad pobijedi, skačem od radosti, navijam za njega, poljubim ga, plačem od dragosti. Drago mi je kad mi ljudi čestitaju”, priča Batista, prenosi Klix.ba

Ona govori kako nitko od njezinih prijatelja ne voli ono čime se ona bavi, ali kako je podržavaju rođaci iz Europe. “Tko voli moje životinje, volim i ja njega”, jasna je Martina. Bik Peran ima desetak pobjeda iza sebe, a svakodnevno trenira na obližnjim brdima i planinama. Martina je ljubav prema životinjama naslijedila od oca Pere koji ističe kako je jako ponosan na svoju kćerku.

“Imam šestero djece, a ona najviše voli ovo. Ne branim joj i učinit ću sve što treba da ima ono što joj je zadovoljstvo. Ona to voli, da ne voli, ne bi ni trčala. Bez nje korida ne može završiti”, kaže Pero.

Peran je veliki mezimac u obitelji Batista. On se sprema za novu borbu u Visokom 15. rujna, a iza njega je borba na Rostovu. Do nove borbe Martina će vrijedno raditi s njim, a kako kaže, žito, voda i trening su najvažnije stvari koje su mu potrebne.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Običaji

Vojvoda Boško Ramljak: Mi smo prolazni, a Alka je vječna!

Objavljeno

na

Objavio

Prve nedjelje kolovoza, Boško Ramljak, po drugi će put, kao alkarski vojvoda, predvoditi sinjske alkare na ovogodišnjoj 304. Sinjskoj alci.

Ramljak iza sebe ima karijeru alkarskog momka, osam godina bio je harambaša, 12 godina bio je član Upravnog odbora VAD-a, a bio je i barjaktar. Ove godine, kao alkarski vojvoda, po drugi će puta predvoditi sinjske alkare.

Tim povodom, s ovim iskusnim članom VAD-a, koji Alku živi 365 dana u godini, i prekaljenim hrvatskim ratnikikom, dva puta ranjavanim i više puta odlikovanim, razgovarali smo ovih dana u Sinju.

Pred nama je 304. Sinjska alka. Vojvodo, je li sve spremno za početak prve trke, ovogodišnje, 304. Sinjske alke?

-Alkari i alkarski momci po prastarim običajima svojih pradjedova uvježbavaju se za 304.alkarska nadmetanja 4.kolovoza, i sve je spremno da otpočnu Bara,Čoja i Alka.

– Što je, što se same utrke tiče, novo u odnosu na prošlu godinu?

-Alka je nepromjenjiva i sve je strogo propisano statutom alke. Novo je samo nekoliko sudionika debitanata alkara i alkarski pratitelja.

Sinj i Cetinska krajina za Alku ne žive samo tih nekoliko dana početkom kolovoza, nego kroz čitavu kalenarsku godinu. Što je tijekom posljednjih 365 dana bilo ključno, a prošlo je ispod radara javnosti?

-Ključni su bili uzgoj konja u alkarskoj ergeli i veliki broj pomlatka u našoj konjušnici.

Za alkarskog vojvodu izabrani ste tijesnom većinom. Međutim, potpisnik ovih redova je po završetku 303. Sinjske alke bio nazočan kada vam je vaš prethodnik, Ante Vučić, čestitao riječima: “Ovo je bilo podizanje Alke za jedno koplje iznad”. Je li to ujedno bio i znak da su određena ranija mimoilaženja znak prošlosti?

-Kao na svakim izborima utrka je nemilosrdna a na kraju se vojvoda nikada u pobjedi ne uzvisi nego svi zajedno radimo na dobrobiti naše alke. Mi smo prolazni, a alka je vječna. Jednako viteški je pobjediti i izgubiti.

Na dan prošlogodišnje Alke u Sinju su se mogle čuti spekulacije kako će vaš govor uoči Alke bit vrlo kritizerski po određene dužnosnike, ali i neke procese koji se događaju u državi. Međutim, za većinu koja ga je čula, govor je bio čista suprotnost tim spekulacijama i svojevrsna politička platforma i poziv za zbijanje nacionalnih redova. Je li to smjer kojim se ide i dalje?

-Uloga alkarskog vojvode nije da nikog kritizira niti da iznosi svoje privatne političke stavove već sasvim suprotno.Vojvoda je domaćin i treba učiniti sve da se svi pa tako i političari osjećaju ugodno, i pritom se dotaknuti aktualnosti, a 2018 godina je bila prepuna predivnih događaja koji su ujedinili naciju i samim time “pljuvati” političare na sam dan pobjede koji je i za mene osobno veliki dan nije imalo nikakav smisao.

Dalmacija ima dva istaknuta brenda. Turizam i Alku. Kako ih ujediniti?

-Tu imamo veliki problema, i ja jako želim da ne nužno ne na samu alku ali svakako kroz alkarske pripreme turističke zajednice surađuju i afirmiraju alku jer sam siguran da bi smo u svakom trenutku nekoliko autobusa turista mogli ugostiti u našem gradu na obostrano zadovoljstvo i u tome vidim višestruku korist.

Tko je Boško Ramljak privatno?

Samozatajan čovjek koji najradije vrijeme provodi sa obitelji, bilo u vožnji biciklom ili na kavi sa dragim ljudima.

Na koncu, Vaša poruka našim čitateljima…

-Dođite na alku jer tko je jednom vidi poželi se vratiti.

R. Horvat/Hrsvijet.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Život

ŽUNE – LJUBIJA – Bager čini čuda i prava je korisna atrakcija za Hrvate prijedoračko-ljubijskog kraja

Objavljeno

na

Objavio

“Veliki broj ljudi želio se vratiti svojim domovima, a do njih nisu mogli, pa nam je kupovina bagera bila dragocjena. Sredstva su nam omogućili iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, tako da sada bager stiže do svakog zgarišta. Čistimo teren i omogućujemo stvaranje uvjeta za veći povratak. Doduše, dobro bi nam sad došao stroj za vađenje starih panjeva, jer zemlja nije obrađivana 27 godina i sada je teško na njoj bilo što raditi, ali možda i to riješimo za godinu-dvije. Bager radi dobro i ljubimac je našeg kraja. Naša djeca ne igraju igrice, nego proučavaju perfomanse bagera”, kaže Mladen Ivanović, član udruge Altruist.

Piše: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

– Probudilo me neko brundanje.  Što je sad opet, pomislio sam. Nije valjda opet zaiskrilo. Nisam se odmah sjetio da nam u selo treba stići novi bager, priča nam stari Anto detalje oko dogodovštine najsretnijeg poslijeratnog događaja mještana sela Žune. Dogodilo se to prigodom dolaska bagera u selo, koji je stigao posredstvom i pomoću Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske kao svojevrsna pomoć.

Prema riječima Mladena Ivanovića, koji u suradnji udruga povratnika prijedoračkoga kraja predstavlja Žune predstavnici mjesta su se dogovorili da im je od krucijalne važnosti nabavka stroja, koji će im omogućiti stvaranje preduvjeta za konkretnju obnovu svojih domova time što će očistiti pristup zgarištima i parcelama na kojima bi počeli obnavljati domove. Svoju su ideju iznijeli predstavnicima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i tako dogodilo se i to da je brundanje bagera probudilo našega staroga Antu s početka ove priče.

-Veliki broj ljudi se želi vratiti svojim domovima, a do njih nismo mogli, pa nam je kupovina bagera bila dragocjena. Sredstva su nam omogućili iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, tako da sada bager stiže do svakog zgarišta. Čistimo teren i omogućujemo stvaranje uvjeta za veći povratak. Doduše, dobro bi nam sad došao stroj za vađenje starih panjeva, jer zemlja nije obrađivana 27 godina i sada je teško na njoj bilo što raditi, ali možda i to riješimo za godinu-dvije. Bager radi dobro i postao je ljubimac. Naša djeca ne igraju igrice, nego proučavaju bager i njegove perfomanse. Ovo je prigoda da se zahvalimo onima koji su nam ga omogućili, kaže Mladen.

Mladen se u svoje Žune vratio 2010. godine. Vratio se na svoju očevinu. Zapuštenu. Zaraslu. Počeo je obnavljati. Nabavio koze i ovce i namjerava trajno ostati. Kaže i djeca su zavoljela Žune:

– Imam dvoje djece i iz Sitarjevu gdje žive,  dovodim ih ovdje. Vidim da im je naše selo polako ušlo u krv i sad je samo šteta što ovdje nemamo školu. Prije rata u Žunama je živjelo oko 470 stanovnika, danas samo 46. Bilo nam je teško, ali bager nam je unio radost. S njim uspijevamo sve. On je prava atrakcija našega kraja, kaže Mladen i ističe da su se povratnici prijedoračkih sela uspjeli udružiti na razini svojih udruga i zajednički djeluju. Tako u skoroj budućnosti planiraju napraviti jednu razvojnu strategiju, a prije nje, jednu javnu tribinu na kojoj će se iznijeti sve potrebe i pokušati iznaći načine kako ih riješiti.

– Pozvali bismo predstavnike Hrvata u Vladi RS i Središnjeg državnog uteda za Hrvate izvan RH, pa pokušali iznaći rješenje. Voljeli bismo ovdje u Žunama izgraditi Hrvatski dom, gdje bismo se mogli skupljati, a ne ovako pod šatorima. No, najprije ćemo sjesti, skupiti glave i vidjeti što uistinu možemo napraviti i u tom smjeru onda ići, kaže Mladen i ističe kolika je sreća bila na ovim prostorima kada se posredstvom Vlade RH i Središnjeg državnog ureda za Hrvate došlo do niskonaponske mreže. Zato se posebno još jednom zahvaljujemo gospodinu Milasu i njegovoj posebnoj savjetnici za BiH Žani Ćorić. Struja je dobra, ali imamo loše trafostanice. Još o tomu nismo nikad nikome pisali. Sve ostavljamo za tribinu i zajedničku odluku, kaže Mladen i ističe da su ipak ceste najveći problem.

Mladen je aktivni član udruge Altruist i altruistički razmišlja,  govori i radi. Pozitivnim djelovanjem, vlastitim primjerom i ljubavlju prema svome rodnom kraju. Rezultat će svakako jednom doći.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari