Pratite nas

Politika

Mladen Mađer napustio HSS i prešao u Bandićev klub

Objavljeno

na

Saborski zastupnik Mladen Mađer napustio je HSS i prešao u klub Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti

Iz HSS-a javljaju kako je njihov zastupnik Mladen Madjer napustio stranku i prešao u Bandićev Klub zastupnika.

“Ovim putem želimo obavjestiti javnost da je saborski zastupnik Mladen Madjer, koji je inače zamjenski zastupnik Stjepana Kožića, napustio HSS i prešao u Bandićev klub.

Kako smo prije desetak dana sumnjali da će se tako nešto i dogoditi te smo raspolagali s informacijama o navodnim teškim koruptivnim kaznenim djelima, još proteklog tjedna predsjednik HSS-a Krešo Beljak osobno je USKOK-u prijavio cijeli slučaj.

Iskreno se nadamo kako će neovisne državne institucije ovaj slučaj promptno istražiti te tako dokazati da za ovu državu još uvijek ima kakve takve nade”, kažu iz HSS-a.

>Kriteriji Krešimira Beljaka za saborskog zastupnika

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Predsjednica RH predlaže: Državna tijela trebaju razmotriti da se ugovori s CHF kreditima proglase ništetnima

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović sastala se s predstavnicima građanske inicijative Lex Franak, koji su je izvijestili o problemu koji pogađa 125 tisuća hrvatskih obitelji.

Predstavnici građanske inicijative Lex Franak upozoravaju da presude sudova koje građani dobivaju na osnovi svojih tužbi pokazuju da je poslovanje banaka s kreditima u švicarskim francima bilo pravno i moralno upitno i da državne institucije izvršne, zakonodavne i monetarne vlasti nisu na vrijeme reagirale i spriječile štetu koja je nastala takvim postupanjem. Banke, koje su većinom u stranom vlasništvu, povrijedile su prava potrošača i osiromašile hrvatske građane nepoštenom praksom i nezakonitim kreditima, a zaradu prelijevale vlasnicima u inozemstvo.

Predsjednica je naglasila da ovaj problem ne gleda izdvojeno u odnosu na problem blokiranih i ovršenih građana, koji smatra jednim od najvećih problema hrvatskog društva. Hrvatska, kao demokratska i socijalna država, članica Europske unije, mora riješiti ovo pitanje. Građani ne smiju imati osjećaj pravne nesigurnosti, nezaštićenosti i prevarenosti niti smiju biti doživotno blokirani. Banke nisu i ne smiju biti gospodari života i smrti dužnika iz čega proizlazi da država mora postaviti zdrav okvir koji uvažava načelo pravedne i socijalne države.

Budući da su na hrvatskim i europskim sudovima potvrđene odluke kako su banke povrijedile prava potrošača koristeći u ugovorima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe, a kako bi se spriječili daljnji troškovi za građane, sudove pa i banke, Predsjednica Republike Hrvatske predlaže da nadležna državna tijela razmotre prijedlog građanske inicijative Lex Franak da se ugovori koji sadrže osporene odredbe proglase ništetnima.

Predsjednica Republike Hrvatske je obaviještena o prijedlogu Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s valutnom klauzulom u švicarskim francima koji je uz pomoć pravnih i financijskih stručnjaka izradila građanska inicijativa Lex Franak kao konkretan prilog rješavanju ovog problema.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Šeparović: Na čelu Povjerenstva za sukob interesa trebao bi biti šef Vrhovnog suda

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović kazao je u razgovoru za Jutarnji list da bi na čelu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa trebao biti šef Vrhovnog suda, a u Povjerenstvu bi trebala biti po dva člana koje predlažu oporba i dva parlamentarna većina.

“S obzirom na važnost odluka koje donose, da one izravno utječu na političke odnose, možda bi trebalo razmisliti da se po uzoru na Državno izborno povjerenstvo u budućnosti Povjerenstvo za utvrđivanje sukoba interesa izabere tako da u njemu budu dva člana koja je predložila oporba i dva koja je predložila parlamentarna većina čime bi odluke Povjerenstva dobile dodatni legitimitet, a da predsjednik Povjerenstva bude predsjednik Vrhovnog suda po položaju.

Možda bi to, uz precizniji zakon s jasnijim ovlastima Povjerenstva, pridonijelo smirivanju tenzija kojima svjedočimo, ali i boljem razumijevanju rada Povjerenstva i njihovih odluka”, kazao je Šeparović za Jutarnji list.

Osim što je iznio svoje mišljenje o mogućem sastavu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa nakon što je Ustavni sud usvojio tužbu bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, Šeparović je za Jutarnji list govorio i o nedavnim ustavnosudskim odlukama, među kojima je i ona što vukovarsku vlast obvezuje da proširi opseg prava srpske manjine.

“Vukovar je specifična sredina, tamo su specifične okolnosti i to se mora uzeti u obzir. Stoga je Ustavni sud u odluci iz 2014. godine, kada je odlučivao o referendumskom pitanju, utvrdio da Gradsko vijeće mora voditi računa o pravima nacionalne manjine, ali i o potrebama većinskog hrvatskog naroda koje izviru iz još živih posljedica velikosrpske agresije s početka devedesetih. Isto smo ponovili i u ovoj odluci. Istaknuli smo nužnost dijaloga. imajući u vidu da se prava srpske nacionalne manjine moraju postupno širiti. No. istodobno smo naglasili da se odluka o tome ne može odgađati unedogled”, kazao je Šeparović.

Dodao je i da o tome ne želi polemizirati s gradonačelnikom Vukovara Ivanom Penavom, kao ni s njegovim zamjenikom iz reda srpske nacionalne manjine koji je odluku nazvao kozmetičkom.

“Ustavni sud očekuje odgovorno i razumno ponašanje prvenstveno gradonačelnika i gradskog vijeća, kao i da se naša odluka provede. U državi vladavine prava nezamislivo je da se odluke Ustavnog suda ne bi poštovale jer bi to vodilo u kaos. Od Vlade očekujemo da osigura njeno provođenje”, ustvrdio je Šeparović.

Na pitanje kako je doživio reakciju predsjednice Republike na ovu odluku Šeparovićje kazao da od državnih dužnosnika očpekuje jasnu i nedvosmislenu izjavu da se odluke Ustavnog suda moraju poštivati i provoditi.

Iako nije želio komentirati programe predsjedničkih kandidata na pitanje o najavi Miroslava Škore o izmjenama Ustava Šeparović je kazao kako je “nezamislivo da bi u državi vladavine prava bilo moguće Ustav donijeti na referendumu”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari