Pratite nas

Pregled

Mladen Markač: Policija dobro štiti naše granice, vojska je rezerva

Objavljeno

na

Foto: Hina

Nakon zadnje sjednice Vijeća za domovinsku sigurnost u ovom mandatu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, general u mirovini Mladen Markač rekao je u četvrtak novinarima da naša policija dobro štiti naše granice, a vojska ostaje uvijek kao rezerva

Na pitanje treba li vojska na granice vezano uz migrantsku krizu, istaknuo je kako je predsjednica Republike mišljenja da se vojska može u određenim trenutcima, što zakon dopušta, kada bi bilo jako kritično, uključiti na različite načine, ali u ovom trenutku naša policija dobro štiti naše granice.

“Imamo priznanje međunarodne zajednice na tome i sad je pitanje na koji način će se dalje ustrojavati, ne povećavanjem broja ljudi nego izgradnjom infrastrukture na granici i uporabom tehnike, jer će tehnika zamijeniti velik broj ljudi, a vojska ostaje uvijek kao neka rezerva ako je potrebno da se uključi”, rekao je Markač. Podsjetio je kako je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević jasno rekao – “vojska je spremna, samo pozovite”.

Potvrdio je novinarima da su i na današnjoj sjednici Vijeća o tome razgovarali. “Jesmo, par riječi smo i o tome isto govorili. Samo da vas podsjetim, nekad 1991. godine naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman rekao je da će naša hrvatska vojska izaći na hrvatske granice. Vidite danas se promijenilo vrijeme i danas nam granicu čuva hrvatska policija, a kao bude trebalo – naša vojska je u pripravi, spremna za pomoć”, dometnuo je Markač.

Novinarima je odgovorio da na ovoj sjednici nije bilo riječi o nabavi višenamjenskih borbenih zrakoplova jer su o tome već prije raspravili.

Politika Hrvatske nije radikalna i neće ni biti

U vezi s otkrivanjem spomen-ploče zapovjedniku napada postrojbi JNA na Vukovar general-majoru Mladenu Bratiću u petak u novosadskom kompleksu Vojske Srbije, Markač je rekao da se oni time nisu bavili.

“Mi smo raspravljali o izreci predsjednice koja govori – ‘ujedinite se, ne dijelite se’. To je bio i princip rada našeg Vijeća. Pokušali smo suzbiti ovu verbalnu medijsku ratobornost koja danas postoji, željeli smo da to bude miroljubiv pristup problemima i da tu struka odigra glavnu ulogu. Znači, nismo se bavili populizmom, niti je to bila naša nakana u radu Vijeća za domovinsku sigurnost”, rekao je.

“Ja ne bih htio komentirati srpskog predsjednika iako ga osobno znam, ali znam ga s te pozicije da je on Šešeljev učenik i da je on krajnje desni radikal u Srbiji. Politika Hrvatske nije takva, neće ni biti. Prema tome, radikalni istupi ne donose Hrvatskoj dobro, niti donosi mržnja. Ne možemo se današnjici osvećivati za prošlost, a isto tako ta verbalna ratobornost brusi zube mržnji i praktički uskraćuje naš hrvatski napredak”, odgovorio je Markač na pitanje je li svojevrsna prijetnja i je li time ugrožena nacionalna sigurnost to što srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić kaže da zna svaki komad naoružanja koji je Hrvatska nabavila. Potvrdio je da su na sjednici Vijeća “nešto i o tome progovorili”.

Upitan je li bilo govora o novom odličju – Veleredu Franje Tuđmana, odgovorio je da nisu o tome razgovarali te da se uglavnom bave temama od interesa za nacionalnu sigurnost i o ostvarenju tih ciljeva nacionalne sigurnosti u različitim ugrozama i odgovorima na te ugroze.

Novinarima je odgovorio da je on posebno ponosan što je odlikovan Veleredom kralja Petra Krešimira IV. “I kada čovjek istinski daje sebe, za svoj narod, za svoju domovinu i kad stavlja interes države ispred svog osobnog interesa, onda je to domoljublje”, poručio je Markač.

Istaknuo je da smo imali obrambeni i oslobodilački rat i nadasve časni te da na to moramo biti ponosni, a naši branitelji ne traže ništa drugo od javnosti nego da nam se da malo časti i dostojanstva. Istaknuo je i da je rat bio politički opravdan jer smo iskoristili sve moguće pregovore i razgovore i nismo uspjeli, pa je preostala samo oružana obrana.

“Oružjem smo pobijedili kao što znate, pobijedili smo i na međunarodnom sudu koji je morao priznati da smo imali obrambeni i oslobodilački rat i nadasve časni. Mislim da na to moramo biti ponosni”, poručio je Markač.

Nakon zadnje sjednice Vijeća za domovinsku sigurnost u mandatu predsjednice Grabar-Kitarović izjavio je da im je predsjednica zahvalila na iskrenoj suradnji.

Ovrćući se na mandat koji je došao kraju, istaknuo je da su zadovoljni jer su radili na konceptu nove domovinske sigurnosti podsjetivši da je predsjednica na tom konceptu jednim dijelom i dobila izbore za svoj mandat. Istaknuo je da su zadovoljni i s novim zakonom i njegovom provedbom o nacionalnoj sigurnosti jer on govori o međuresornoj suradnji kako bismo jačali domovinsku sigurnost.

“Mi smo o tome raspravljali i mislim da su naše rasprave bile djelotvorne i naše prijedloge predsjednica izražava kroz svoje istupe”, istaknuo je Markač. (Hina)

 

Vijeće za domovinsku sigurnost predsjednice RH prihvatilo preporuke za razvoj obrambene industrije

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Horvatinčić umjesto na sud otišao u Njemačku: Ne može doći, pogoršalo mu se zdravstveno stanje

Objavljeno

na

Objavio

Tomo Horvatinčić danas je trebao doći na sud kako bi dobio termin za odlazak u zatvor i služenje kazne koju je dobio zbog izazivanja pomorske nesreće u kojoj je poginuo bračni par Salpietro.

Poziv je dobio od suca izvršenja, no njegov odvjetnik Velimir Došen ispričao ga je.

“Horvatinčiću se pogoršalo zdravstveno stanje, te se u ponedjeljak javio liječniku u Njemačkoj koji mu je rekao da hitno mora na operaciju 30. siječnja, umjesto u travnju, kako je bilo planirano. Za sve postoji medicinska dokumentacija”, rekao je Došen za N1.

Odvjetnik Vejko Miljević za N1 je objasnio kako se i u kojim situacijama može tražiti odgoda služenja zatvorske kazne

Prema Zakonu o izvršavanju kazne zatvora, molba za odgodu može podnijeti tri dana otkad osuđenik dobije rješenje da mora ići u zatvor. Molbu može podnijeti i nakon isteka tog roka, ali ne kasnije od tri dana nakon što se otkrije da postoje razlozi koji bi mogli odgoditi izdržavanje kazne.

Razlozi za odgodu, stoji između ostalog u Zakonu, obuhvaćaju teške akutne bolesti ili znatno pogoršanje kronične bolesti koja se ne može liječiti u zatvoru, smrt člana obitelji osuđenika, završetak školske godine ili polaganje ispita.

Prva dva postupka protiv Horvatinčića vodila je šibenska sutkinja Maja Šupe, koja ga je na prvom suđenju 2015. osudila na uvjetnu kaznu, a dvije godine poslije zbog sinkope oslobodila krivnje za smrt dvoje ljudi. Na trećem je suđenju konačno u sudski spis uključena skica nesreće koju je načinio Horvatinčić.

Naime, svjedočio je umirovljeni lučki kapetan i magistar pomorskog prometa Boris Seljanovski, koji je izjavio da je Horvatinčić vlastoručno nacrtao skicu pomorske nesreće, i to nedugo nakon što se dogodila.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Ravnatelj KBC-a Zagreb Ćorušić: Razlog zašto je Kujundžić morao otići je njegova nespretnost

Objavljeno

na

Objavio

14. promjena u Vladi Andreja Plenkovića. Kako je Milan Kujundžić dva puta preživio saborska glasovanja o povjerenju, a onda pao zbog nepropisno ispunjene imovinske kartice i sumnji u sukob interesa? Po čemu ćemo pamtiti mandat ministra zdravstva?

Što je ostavio iza sebe u zdravstvenom sustavu? Koje je probleme riješio, a koje nije?

O tome su sinoć u Otvorenom HRT-a govorili ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić, potpredsjednik SDP-a Rajko Ostojić, ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić, predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić i predsjednik Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinske pomoći Danijel Šota.

Facebook pitanje bilo je: Kako komentirate smjenu ministra zdravstva?

Ćorušić: Moglo se i bolje

Ćorušić je rekao da u ovom trenutku drugog izlaza za stranku nije bilo i da je premijer povukao potez koji je morao povući.

– Naravno da se moglo i bolje, ali ako gledamo sveukupan mandat ministra i Vlade, ako gledamo da su plaće porasle za 15,6 posto, kumulativno, što nije malo, ako gledamo samo da je Vlada Andreja Plenkovića investirala u kapitalnu opremu u sve državne bolnice 2,1 milijarde kuna, što se nije dogodilo nikada do sada, onda s te strane ministrov mandat možemo ocijeniti pozitivnim. Ali, s druge strane, naravno da se moglo bolje – rekao je Ćorušić, dodajući da je razlog zašto je Kujundžić morao otići njegova nespretnost. Na pitanje koju bi mu ocjenu dao od 1 do 5 odgovara: 3.

Ostojić je rekao da bi trebalo reformirati liste čekanja, a za Beroša je rekao da je loše počeo, iako kaže da ima pozitivno mišljenje o njemu. Kaže da je premijer Andrej Plenković prije nekoliko mjeseci hvalio Kujundžića, a danas kao da mu je okrenuo leđa.

– Mislim da Plenković treba biti zabrinut činjenicom da ova Vlada izgleda kao protočni bojler. Uđeš i izađeš obogaćen – rekao je Ostojić.

Komentirajući brojne ministre koji su dosad napustili Vladu Ćorušić je rekao da su neki otišli zbog pritiska javnosti. Spomenuo je primjer bivšeg ministra znanosti Pave Barišića koji je, kako je rekao, lažno optužen za plagijat, a na koncu se pokazalo da plagijata nije bilo.

– Nije lako biti hrvatski premijer – rekao je Ćorušić.

Ostojić je rekao da su osim 14 ministara koji su otišli još dvojica promijenila resore, što znači da su od prve posade Vlade samo četiri ministra ostala u svojim resorima.

– To je naprosto neshvatljivo – rekao je Ostojić, dodajući da bi poštenije bilo da je Plenković dao ostavku poput slovenskog premijera Marjana Šareca.

Ćorušić je rekao da imamo najboljeg premijera u povijesti države koji uspješno vodi državu.

Vukelić je napomenuo da nije svih 14 ministara smijenjeno, već su neki promijenili funkcije, otišli u EU i slično, a neki su sami dali ostavke.

Šota: Medicinski kadar ne odlazi zbog plaća

Govoreći o PET/CT-uređajima i odgovarajući na pitanje zašto se plaća privatnoj ustanovi na godišnjoj razini onoliko koliko se može potrošiti na nabavku četiri uređaja, Vukelić je rekao da HZZO plaća uslugu, da to nije ustanova koja nabavlja opremu niti oprema bolnice, već to radi ministarstvo.

– Prije privatnih ustanova, pacijente smo slali u Austriju, Tursku, Italiju, jer mi moramo brinuti o zdravlju naših pacijenata – rekao je Vukelić. Dodao je da smatra da smo odavno trebali nabaviti te PET/CT-ove i raspodijeliti ih u sve velike gradove.

Odgovarajući na pitanje zašto se HLK odlučio sklopiti ugovor s Croatia osiguranjem, gdje je na visokim funkcijama Tatjana Kujundžić, supruga Milana Kujundžića, a ne primjerice s HZZO-om, Krešimir Luetić je rekao da biva izabran najbolji i najpovoljniji ponuditelj, te da su ove godine prešli na Wiener.

– To nema nikakve veze s funkcijom bilo kojeg člana obitelji ili člana Vlade. Komora je bila neovisna. Tražili smo ponudu HZZO-a, ali je bila značajno nepovoljnija od najpovoljnijih ponuda – rekao je Luetić.

Govoreći o stanju u sustavu hitne medicinske pomoći Danijel Šota je rekao da su zakrčene čekaonice u hitnim prijemima i složio se s Luetićem da bi trebali više razgovarati o odlasku medicinskog kadra jer oni, ističe, ne odlaze zbog plaća, već zato što su nezadovoljni statusom.

– Oni odlaze zbog boljih uvjeta rada, zbog napredovanja i zato što mogu nešto konkretno raditi za boljitak – rekao je Šota.

Liste čekanja napuhane?

Ostojić je rekao da je u Hrvatskoj nikad manje građana i osiguranika u HZZO-u, a nikad više liječnika per capita. Logično bi bilo da su liste čekanja kraće, a one su nikad duže, zaključio je.

– Ja sam sad zaguglao, pogledao na web stranicu HZZO-a, pa čeka se na magnet dvije godine, CT godinu dana – rekao je Ostojić, dodajući da potpuno podržava Kujundžića u pogledu toga da PET/CT-ove treba kupiti.

Vukelić je rekao da se slaže s Ostojićem, ali da te liste čekanja nisu realne.

– Te podatke dobivamo iz bolnica. (…) Ove brojke koje pišu, pišu se direktno iz bolnica na našem sajtu. Kad budemo krenuli s ugovaranjem s postupcima, tada ćemo imati točne brojke – rekao je Vukelić, dodajući da rade na međusobnom povezivanju ustanova kako bi točno pratili broj postupaka.

Ostojić je rekao da Vukelić prebacuje odgovornost na bolnice, a pate naši pacijenti. Vukelić je odgovorio da ne možete znati koliko je pacijenata višestruko naručeno u pet ili šest bolnica te da to stvara lažnu sliku i lažne liste čekanja.

– Odgovorno tvrdim da će se to promijeniti kad završimo s umrežavanjem koje će biti 1. svibnja – rekao je Vukelić.

Ćorušić je rekao da su liste čekanja problem, ali ne najveći problem hrvatskog zdravstvenog sustava te da su napuhnute. Kaže da živimo u vremenu defenzivne medicine u kojemu se liječnici naručivanjem nepotrebnih pretraga štite od eventualnih tužbi.

– 30 posto nalaza na KBC-u Zagreb magnetske rezonance LS kralježnice ostaje nepodignuto jer je pacijentu na analgetike popustila bol u križima – rekao je Ćorušić. Naglasio je da u hitnim situacijama i kod malignih bolesti nema listi čekanja.

“Timovi 2 voze što taksi odbije”

Novi ministar najavio je pokretanje hitne helikopterske službe. Šota je rekao da bi svaki život spašen bio iznimno vrijedan te napomenuo da se turiste ne smije voziti u vojnim helikopterima. Govoreći o hitnoj pomoći rekao je da netko vozi Mercedes sa svom opremom, a netko ima zastarjelo vozilo koje se jedva kreće, pa ispada da život nije isti u svim krajevima Hrvatske.

– A to si ne smijemo dopustiti u današnje doba – rekao je Šota. Istaknuo je da postoji ružna uzrečica – da timovi 2 hitne medicinske pomoći voze ono što taksi odbije.

Ćorušić je rekao da bi prioritet novog ministra trebalo biti namirenje duga liječnicima, poručujući da ljudima treba vratiti zasluženi novac. Vukelić je rekao da nastali dug ne može biti teret HZZO-a te da će se to trebati riješiti na neki drugi način.

– Bitna je nagodba obje zainteresirane strane da bi se izbjegli troškovi odvjetnika, sudova i svega ovoga, time bi taj dug bio manji. A kažem, kroz to što ljudima vrate zasluženi novac, kroz potrošnju i PDV bi se taj dio novca opet slio u državnu blagajnu. Ali se mora brzo reagirati – rekao je Ćorušić.

Ćorušić je izrazio uvjerenje da Beroš može napraviti pomake u ovom kratkom mandatu, ali uz kompletnu racionalizaciju. Rekao je da je reforma hitne medicinske pomoći nužna, ali i da se moramo zapitati zašto je vozilo hitne pomoći tipa T2 u Hrvatskoj 8000 eura godišnje skuplje nego u Slovačkoj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari