Pratite nas

Pregled

Mladen Novosel: I dalje očekujemo raspisivanje referenduma

Objavljeno

na

Foto: Hina

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel izjavio je u četvrtak da, unatoč najavi premijera Andreja Plenkovića da prihvaća zahtjeve inicijative “67 je previše”, i dalje očekuje raspisivanje referenduma o promjenama uvjeta odlaska u mirovinu.

Pokretači sindikalne inicijative “67 je previše”, u sklopu koje je više od 740.000 građana dalo potpis za održavanja referenduma o vraćanju granice za starosnu mirovinu sa 67 na 65 godina, komentirali su najavu Plenkovića da će Vlada u cijelosti prihvatiti prijedloge inicijative i Hrvatskom saboru uputiti prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju.

Novosel je rekao Hini da, unatoč tome, i dalje od predsjednika Hrvatskog sabora traži raspisivanje referenduma o promjenama uvjeta za odlazak u mirovinu.

“Zašto bi mi vjerovali predsjedniku Vlade i Vladi da će to učiniti, na tragu sve one kampanje koju je Vlada provodila protiv naše referendumske inicijative”, kazao je Novosel.

Izrazio je žaljenje što Vlada takvu odluku nije donijela u lipnju, kada je inicijativa “67 je previše” predala potpise u Sabor.

“Građani su potpisima poručili da bi oni na referendumu promijenili postojeće mirovinske zakone, da bi oni sami odlučivali kakve mirovinske zakone žele. Neovisno o tome, ako Vlada želi donijeti novi zakon, to je njeno pravo, no mi nećemo sudjelovati u nikakvim razgovorima oko tog novog zakona. Vlada ga može donijeti sama, međutim naše je stajalište i dalje da se to treba riješiti referendumom”, istaknuo je.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže da sindikati primarno očekuju raspisivanje referenduma jer su građani referendum i tražili.

No, ocijenio je da su sindikati u drugu ruku zadovoljni, jer se prihvatilo to što su tražili.

“Pomalo jesmo iznenađeni, iako ne previše. Sve tri sindikalne središnjice moraju sjesti i vidjeti u kojem pravcu ćemo dalje reagirati, to treba biti dogovor svih nas”, kazao je Sever Hini. (Hina)

 

Plenković: Prihvatit ćemo sve zahtjeve inicijative 67 je previše

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Što je ostalo od Berlinskog zida?

Objavljeno

na

Objavio

O tome što imamo 30 godina nakon pada Berlinskog zida na Tribini Trećeg programa HR-a govorili su Davor Dijanović, Ivo Banac, Josip Mihaljević i Karlo Jurak.

U studenome 2019. godine čitav svijet obilježava simboličku prekretnicu potkraj krvavoga 20. stoljeća, kulminaciju događaja koji su posve preokrenuli njegov tijek i poništili učinke čiji se prapočeci mogu smjestiti u Oktobarsku revoluciju 1917. godine – riječ je, dakako, o padu Berlinskoga zida, koji je pokrenuo lančanu reakciju posvemašnjeg raspada svjetskoga komunizma i država koje je stvorio, od Sovjetskoga Saveza do Jugoslavije, te preobrazbu postojećih nominalnih komunizama, kao što je onaj kineski, u modele koji komunizmu nalikuju još jedino po autokratskome modelu vladavine.

Što za nas danas znači simbol srušenoga zida u Berlinu? Je li, uvjetujući pojavu slobodnotrižnoga utopizma u sklopu kojega je Francis Fukuyama proglasio “kraj povijesti”, pad Berlinskoga zida označio početak razdoblja globalnoga mira? Ili je, s druge strane, prouzročio povratak u stanje “sukoba civilizacija” koje je Samuel Huntington identificirao po religijsko-kulturalnim kriterijima čija drevnost nadilazi eksperimentalne totalitarizme 20. stoljeća kojih je i Berlinski zid posljedica?

Je li za društva poput hrvatskoga u doba digitalne revolucije, novih medija i virtualnih svjetova rasprava o Berlinskome zidu uopće bitna, ili istinski uzroci i posljedice njegova pada još do danas nisu prepoznati?

Je li izostanak globalne konkurencije svjetskome kapitalizmu pothranio njegove izrabljujuće elemente, ili ga je inkorporiranje marksističke misli u zapadna društva samoreguliralo te učinilo humanijim?

Naposljetku, što je od Berlinskoga zida ostalo u mentalitetu i strukturama postkomunističkih zemalja poput Hrvatske – je li se potpuna tranzicija ikada dogodila, ili je hrvatska slobodnotržišna liberalna demokracija tek maska supstancijalno neizmijenjenoga establišmenta iz komunističke nomenklature, i kako se ti preddemokratski atavizmi danas očituju u politici, ekonomiji i kulturi?

Što je od Berlinskoga zida ostalo u svijetu i u Hrvatskoj, gdje se nalaze njegove krhotine? Odgovore potražite u video prilogu Davora Dijanovića.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Predsjednica: Ne znam zašto Milanović nije reagirao kada su mu MIG-ovi padali s neba kao kruške

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović rekla je na prozivke Zorana Milanovića o odgovornosti za slučaj šverca oružja, za koji se sumnjiče i pripadnici Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, da je jedina velika afera u Oružanim snagama ona s MIG-ovima 2013. koji su išli na popravak u Ukrajinu.

Kako je istaknula, radilo se s nestabilnom zemljom koja je tada praktički bila u ratnom stanju.

“MIG-ovi su došli u dijelovima, a kad su sastavljeni, utvrđeno je da papirologija ne odgovara onome što je isporučeno. Na cijeli posao potrošeno je više od 170 milijuna kuna”, rekla je predsjednica.

Dodala je kako nikada u vrijeme Vlade Zorana Milanovića nije provedena detaljna istraga jer za takve propuste, “da imate četiri zrakoplova koja uopće ne mogu dobiti dozvolu za letenje, treba malo veća istraga nego što je ona koja je obuhvatila dvojicu nižih činovnika koji su jedan drugome navodno dali 10.000 eura mita”.

“Ne znam zašto gospodin Milanović tada nije reagirao kad su mu MIG-ovi padali s neba kao kruške”, upitala je hrvatska predsjednica. “Zašto danas spominje aferu s nabavom zrakoplova kad je jedini razlog zašto je ova Vlada morala biti u žurbi s nabavom zrakoplova činjenica da su resursi MIG-ovima koje je on nabavio istjecali i umjetno se produživali pa danas jedva imamo dvojac koji leti i štiti hrvatsko nebo”, rekla je Grabar-Kitarović.

Kako je ocijenila, nikada nije provedena istraga koja bi otkrila počinitelje, a Milanović nikada nije imao hrabrosti početi proces nabave novih zrakoplova.

Na novinarski upit bi li DORH zbog toga trebao istražiti Zorana Milanovića, odgovorila je kako je s DORH-om “nekoliko puta razgovarala zbog afere o tim zrakoplovima” i nikada nije dobila zadovoljavajući odgovor.

“Kao što sam rekla, to je prevelik posao da bi bila odgovorna samo dvojica nižih činovnika”, dodala je.

Također je rekla da je Milanović kad je riječ o Oružanim snagama najpoznatiji po skoku s Patrije. “Srećom, očito je u životu naučio padati pa je to za njega dobro prošlo”, dodala je Grabar-Kitarović.

Predsjednički kandidat Milanović danas je u Puli za slučaj s helikopterima ustvrdio da je druga katastrofa nakon slučaja s nabavom borbenih zrakoplova, koji je primjer kako se ne smije raditi. Dodao je da će kao predsjednik Republike to onemogućavati – zakonito i racionalno.

Davoru Bernardiću hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović je poručila da prije svega nauči da više ne postoji Vijeće za obranu i nacionalnu sigurnost, nego Vijeće za nacionalnu sigurnost i Vijeće za obranu.

“Vijeće za nacionalnu sigurnost raspravlja o strateškim smjernicama i sigurnosti Republike Hrvatske, a događaji u jednoj vojnoj bazi nisu nikako probili nacionalnu sigurnost. U ovom trenutku traje istraga. Ovo ne može biti montirani politički proces kakve smo viđali kad se Vijeće za nacionalnu sigurnost zloporabilo u vrijeme Vlade Zorana Milanovića za raspravljanje o pojedincima, odnosno o tome gdje su zaposleni ako su bili u srodstvu s novinarima” rekla je Grabar-Kitarović.

“Ministar i ja do utorka očekujemo od načelnika Glavnog stožera kompletno izvješće i tada ćemo zajedno donijeti odluku o zapovjednoj odgovornosti jer za to nam nije potrebno niti Vijeće za obranu, niti Vijeće za nacionalnu sigurnost”, dodala je.

Predsjednik SDP-a Bernardić se danas u Zagrebu upitao kako je moguće da švercer oružja neometano uđe u vojni helikopter i probije se čitav niz sigurnosnih protokola. “Mora postojati zapovjedna odgovornost i mora se ustanoviti tko je kriv i kako je moguće da je sigurnosni sustav zemlje probijen. Ne znam što čeka predsjednica Republike, ona ‘u roku odmah’ mora sazvati Vijeće za obranu i nacionalnu sigurnost. Milanović sasvim sigurno ne bi tolerirao takvo ponašanje“, poručio je Bernardić.

Novinare je u Zadru zanimalo misli li predsjednica da, osim zapovjedne odgovornosti, u slučaju šverca oružja u Hrvatskome ratnom zrakoplovstvu ima i političke odgovornosti.

“Ne možemo govoriti o političkoj odgovornosti jer je riječ o vojnicima. Kad je riječ o zapovjednoj odgovornosti zapovjednika kojeg smo postavili ministar i ja, temeljem činjenica mi odlučujemo o tome i onda se ili razrješuje ili stavlja na raspolaganje negdje drugdje, ali – uvjeravam vas da će ovo biti istraženo do kraja. Drugo, nema ugroze nacionalne sigurnosti. Treće, nemojte zbog ovog slučaja i nekoliko pojedinaca bacati ljagu na Oružane snage”, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari