Pratite nas

Reagiranja

Mladen Pavković: Dok su se drugi bogatili, oni nisu imali ni kišne ogrtače!

Objavljeno

na

Za mene su najznačajniji dragovoljci i branitelji iz 1991. – rekao nam je Zlatko Brozinčević-Mačak, koji je se u kasnim godinama svoga života, dragovoljno javio, početkom 1990., u tada još tajno ustrojene  naoružane skupine u Gradu Zagrebu, koje je predvodio general Zvonimir Červenko.

Taj Mačak nije nikakav  lik iz crtića, već stvaran, hrvatski branitelj koji je jedino iz ljubavi prema Domovini krenuo u hrvatski obrambeni Domovinski rat. Skupina u kojoj su pored njega bili Junaci Domovinskoga rata, a ponikli su sa zagrebačkog asfalta, nazivala se – Štraseri. O tim hrabrim dečkima Mačak je objavio i knjigu s nazivom „Iz Mačkove  bilježnice“, a za koju je predgovor napisao brigadni general Rudi Stipčić,  koji je među ostalim istaknuo da su „Mačak i njegova dragovoljačka satnija 100. br. HV Štraseri  po svojoj hrabrosti i spremnosti bili uz bok 1. gbr „Tigrovi“!

To je general uostalom već i ranije objavio u svojoj knjizi  „Napokon smo krenuli“.

Nekima je možebitno i malo čudno ime ove ratne postrojbe, ali i druge su nosile neka neobična imena, jer takvo je bilo vrijeme. (Štraseri su se nazivali po vojničkoj čizmi čiji se đon odvalio!).

Štraseri su se među ostalim borili (u sklopu OG „Posavina“)  i na novljanskom ratištu, u nekoliko vojnih operacija, i bili su uz 117. brigadu među prvima, ako ne i prvi te 1991. u napadnim djelovanjima protiv srpskih i inih zločinaca, a poglavito protiv JNA.

O tome svjedoči, kaže Stipčić, inače i ratni zapovjednik OG “Posavina“, i spomen ploča ugrađena u spomenik Hrvatske pobjede Oluja 95 u Kninu, na kojoj piše: „Operacije „Orkan“, „Otkos“ i „Papuk“ od kraja listopada 1991. do početka siječnja 1992. oslobodile su  veći dio okupiranog  teritorija zapadne Slavonije“.

Žalosno je što neki danas marginaliziraju Domovinski rat, koji je za mene bio sveti i Samo oni koji nisu bili u prigodi „osjetiti“ kako im metak zuji pokraj glave mogu pričati i pisati takve gluposti. Najveći junaci su naši poginuli i ranjeni suborci. I naše majke koje su nas čekale s krunicom u ruci. To je bilo zlosretno vrijeme, puno teškoća i žalosti, ali i ponosa i prkosa. Hrvatski dragovoljci i njihove obitelji  podnijeli su veliku žrtvu. Gdje su danas? Nismo školovani za rat, ali sa srcem smo krenuli u obranu Domovine, a to nam je dalo poticaja da izdržimo i najteže patnje. Iznimno mi je žao što nakon rata nije obavljena lustracija. Previše je onih koji su se „ubacili“ u naše redove, koji su rovarili, a i danas to čine. No, za lustraciju nikada nije kasno, iako se bojim da su oni već nas dobrano „lustrirali“. Djeca bivših Udbaša i sličnih odlično žive, čak nam se i rugaju. Ne, to sve teže podnosim – rekao je Zlatko, te nadodao:

Dok smo se mi borili pojedinci su kupovali tvornice i sve što se dalo za kunu. Kako netko može imati bogatstvo, a imali smo težak i krvavi rat? Danas nitko nikoga ne pita: odakle ti milijuni eura? Koliko je mladih otišlo u rat, da zbog njega nisu završili ni škole? A danas te pitaju – koju školsku spremu imaš? Oni su se školovali i u inozemstvu, a mi u hladnim rovovima, često i bez kišnih ogrtača! Pričaju da tražimo i nekakve privilegije. To je istina. Za mene i moju obitelj najveća je privilegija da živimo kao ljudi od prvog do zadnjeg u mjesecu. A oni, oni ne znaju kuda bi s parama, ne daju ni za vijence naših poginulih suboraca!

Ovog časnog i poštenog hrvatskog branitelja-dragovoljca najviše pogađa kad čuje da je neki branitelj sam sebi oduzeo život.

Često se pitam, zašto, zbog čega? Mediji o tome ne izvještavaju, kao da je riječ o „kugi“. A riječ je o našim suborcima koji su se nakon rata duboko razočarali, prije svega onima koji vode državu. Svako samoubojstvo trebalo bi ispitati. Međutim, samo napišu „ubio se“ i to je sve!

Na pisanje i objavljivanje knjige među ostalim ponukale su ga nepravde i neistine koje se šire o braniteljima i Domovinskome ratu. Inače, on je vjerojatno jedini branitelj iz Domovinskoga rata koji je“obrađen“ i u stripu, a čiji je autor Radovan Domagoj  Devlić.

Pitanje svih pitanja glasi: koliko još imamo takvih skromnih, jednostavnih i iznad svega hrabrih  junaka, a za koje danas malo tko mari i zna, iako su još za života zaslužili i svoju ulicu?

Mladen  Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Mladen Pavković: Potopite ‘Galeb’ i spasite nas sramote!

Objavljeno

na

Je li to normalno? S jedne strane novcima Europske unije obnavlja se brod „Galeb“ komunističkog diktatora Josipa Broza Tita, a s druge pak  ta ista Europska unija šalje naputak da se moraju osuditi komunistički totalitarni režimi diljem Europe.

Tko je tu lud, ili – ima li kapetana na brodu?

Grad Rijeka i njihova perjanica Vojko Obersnel žele ovaj brod pretvoriti u muzej, gdje bi prije svih mladi učili ono što se treba „zaboraviti“ – Tita i partiju, ali ne i zločine koji je ovaj režim ostavio poglavito nakon II. svjetskog rata.

Hrvatska je doživjela strašnu velikosrpsku agresiju. Pretvaranjem komunističkih „kultova“ nastoji se zaboraviti što smo prošli tijekom hrvatskog obrambenog Domovinskoga rata, a osobito žrtve koje su pale za slobodnu, samostalnu i neovisnu hrvatsku državu.

Čak 9 milijuna eura bit će utrošeno u ovaj projekt!

Bolje bi bilo da su se ti novci usmjerili prema Golom otoku ili bivšem logoru Stara Gradiška, koji se zbog nebrige ruši sam od sebe. (To je i cilj!).

Gradonačelnik Rijeke pobjedonosno kaže da će brod „Galeb“ biti ponajveća turistička atrakcija u Rijeci…“.

U pravu je. Atrakcija je i dolazak u Sjevernu Koreju, ali i razgledavanje rijetkih životinja u zoološkom vrtu!

Ali nama treba drugačijih „atrakcija“, kao što je primjerice državni Muzej hrvatskog Domovinskoga rata, koji bi se itekako mogao osnovati s tolikim novcem.

A najveća „atrakcija“ (čak i na razini „nesvrstanih“!)  bila bi  da se brod  „Galeb“ potopi u otvorenom moru nedaleko Rijeke!

Na taj način svim njegovim obožavateljima bio bi blizu, a ostalima „tako daleko“, što će reći, da se malo našalimo, da bi tim činom bili zadovoljeni jedni i drugi.

Mladen Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Ministarstvo branitelja reagiralo na izjave Bojana Glavaševića: ‘Širi laži na društvenim mrežama’

Objavljeno

na

Objavio

FAH

Ministarstvo hrvatskih branitelja odlučilo je reagirati na, kako tvrde, lažne informacije koje su se medijskim prostorom proširile nakon objave saborskog zastupnika Bojana Glavaševića na društvenim mrežama:

Navod zastupnika Glavaševića u kojem tvrdi kako „Medved i Bedeković nisu htjeli dati roditeljima njegovateljima da u utičnicu ministarstva uštekaju razglas.“ netočan je jer Ministarstvo hrvatskih branitelja nije zaprimilo obavijest o održavanju prosvjeda ispred svoga sjedišta, niti zahtjev za ustupanjem električne energije.

Ovi navodi ne štete ugledu samo ministra Medveda, već su grubo, manipulativno oporbeno korištenje zahtjeva prosvjednika u dnevno-političke svrhe.

S obzirom na dužnost koju je obnašao u Ministarstvu, Glavašević bi morao biti svjestan kako njegove tvrdnje utječu na ranjive skupine društva i upravo on ne bi trebao koristiti poteškoće s kojima se susreću ranjive skupine u svrhu svojih političkih igara.

Također, Glavašević je naveo kako se „Matić nije bojao onoga što šatoraši imaju reći i dao im je utičnicu. Doduše, za razliku od Tome i Vesne, on se nije imao čega sramiti.“

Prvenstveno, nazivanje skupine hrvatskih branitelja „šatorašima“, omalovažavanje je koje ministar Medved, uslijed postupaka pojedinih bivših dužnosnika u Ministarstvu, svakoga dana nastoji ispraviti. Svojih postupaka se ne srami, štoviše sa svojim suradnicima čini sve da hrvatski branitelji u društvu imaju položaj kakav zaslužuju.

Odnos Bojana Glavaševića prema prosvjedu hrvatskih branitelja najbolje se očituje u činjenici kako je tijekom prosvjeda hrvatska braniteljica Nevenka Topalušić preminula, a pritom nitko od tadašnje vladajuće garniture nije osjetio moralnu obvezu ponuditi pomoć prosvjednicima.

Pozivamo sve kreatore javnog mnijenja da u obzir uzmu, prije svega, istinitost onog što u javni prostor iznose te da se zaustavi korištenje teških životnih sudbina u dnevno-političke svrhe.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari