Pratite nas

Vijesti

Mladen Pavković: Na I. općem saboru HDZ-a ljudi su plakali od sreće

Objavljeno

na

Može li se reći da je početak stvaranja slobodne, samostalne i nezavisne hrvatske države počeo 24. i 25. veljače 1990., kad je u prepunoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, okićenoj hrvatskim trobojnicama  s hrvatskim grbom, održan I. opći sabor Hrvatske demokratske zajednice (HDZ)?

Gotovo četvrtinu uzvanika na ovom skupu činili su  delegati ili gosti iz inozemstva, od Kanade, SAD, Njemačke do Australije, pretežno naši Hrvati, koji su tada došli u Hrvatsku prvi put nakon 30, 40 godina.

Dvorana Lisinskog bila je premala primiti sve koji su željeli biti dio povijesti hrvatskog naroda, odnosno onih koji su željeli pozdraviti prvog predsjednika te stranke, a kasnije i prvog predsjednika Republike Hrvatske i pobjednika svetog Domovinskoga rata – dr. Franju Tuđmana.

U tijeku trajanja sabora govorili su mnogi. Pjevalo se i klicalo napokon stvorenoj  hrvatskoj domovini, mada je malo tko nakon toga očekivao da ćemo se pet ili šest godina  krvavo boriti protiv srpskog i inog okupatora.

Tuđman je tom prigodom naglasio: „Hegemonisti i unitaristi  vide u Programu HDZ-a  zahtjev za obnovom  ustaške Nezavisne Države Hrvatske. Pritom zaboravljaju da  NDH nije bila  samo puka „kvislinška“ tvorba i „fašistički zločin“, već izraz povijesnih težnji  hrvatskog naroda  za svojom samostalnom  državom i spoznaja  međunarodnih čimbenika. Prema tome, NDH nije predstavljala samo  puki hir osovinskih sila, već je bila posljedica  određenih povijesnih okolnosti“.

U svojoj završnoj riječi dr. Tuđman je, između ostalog, kazao da ovaj skup ima povijesno značenje i zbog toga „što je uspio prvi puta ustanoviti jedinstvo između domovinske i iseljene Hrvatske koje se dosad nije moglo ostvariti u uvjetima totalitarizma“ te dodao: „Doviđenja na  Hrvatskom državnom saboru na Markovu trgu“.

Međutim, nakon održanog Prvog općeg sabora HDZ-a, zaredale su optužbe na račun ove stranke  da „oživljava  duh  NDH“. Srbijanski mediji su u svojim komentarima  savjetovali Srbe: „to što se dešavalo  na saboru HDZ-a moramo primiti k znanju i pravilno ocijeniti da bi znali  što nam valja činiti“.

Na konferenciji za novinare, 26. veljače 1990., u CK SKH, predsjednik ove komunističke stranke, Ivica Račan optužio je  HDZ kao „stranku opasnih namjera“, jer zaziva „avet NDH“.

Također je istaknuo da „hrvatski narod nije prihvatio NDH kao izraz povijesnih težnji za svojom samostalnom državom, što danas tvrdi  dr. Franjo Tuđman, a to smo već davno prije čuli od ustaša i od velikosrpskih šovinista. Lider stranke koja tvrdi da zastupa  interese hrvatskog naroda najgrublje vrijeđa taj narod. Mračne teze o genocidnosti hrvatskog naroda, čini se, da su dobile još jednog zagovornika“, naveo je Račan, koji je svim silama, baš kao i Srbi, odnosno Milošević i Kadijević, želio Hrvatsku i dalje vidjeti „u okovima“ Tita i partije i takvih kakav je bio i on.

Nakon tih Račanovih  riječi oglasio se i tadašnji predsjednik Predsjedništva  SR Hrvatske Ivo Latin. Rekao je da je HDZ na svom prvom saboru  svojim porukama “ugrozio  ne samo Srbe u Hrvatskoj, nego i sve Hrvate koji drugačije misle“, a saborovanje je nazvao „atakom na demokraciju“.

Opći sabor HDZ-a osudili su i partizanski borci Grada Zagreba i ustvrdili da „ono što Tuđman traži može dobiti jedino građanskim ratom“.

Nu, kako bilo da bilo, HDZ je zajedno s hrvatskim braniteljima i hrvatskim građanima u zemlji i inozemstvu uz velike žrtve stvorio hrvatsku državu.

Opet smo svoji na svome, i sami možemo odlučivati o svojoj sudbini!

A u povodu I. općeg sabora HDZ-a u predvorju zagrebačke dvorane Vatroslava Lisinskog   trebala bi biti podignuta i spomen ploča sjećanja na dan kad se, pod vodstvom dr. Franje Tuđmana, rađala sloboda!

Da se ne zaboravi!

Mladen Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Vujčić: Nikome nije u interesu da zbog više sile manja i srednja poduzeća propadnu, treba im pomoći da prežive

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je s najvećim bankama ministar financija Zdravko Marić usuglasio plan da se građanima pogođenima koronakrizom naplata kredita odgodi za tri mjeseca – još se čekaju detalji ove mjere.

Dužnici su se u međuvremenu počeli obraćati bankama od kojih čekaju pisane odgovore, a oporba po uzoru na slučaj Lex franak predlaže poseban zakon i moratorij od godine dana. Više je o svemu otkrio gost RTL-a Danas, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Banke su ponudile moratorij na otplatu kredita od najmanje tri mjeseca, što se čini kao dobra reakcija, ali pitanje je koliko će pomoći i treba li učiniti još što kako bi se pomoglo.

“Mjera tek počinje ovaj tjedan i odgoda potraživanja na tri mjeseca je za prvi korak nešto što je potrebno. Hoće li biti dovoljno, u ovom trenutku je nemoguće reći. Odgoda je prvenstveno za one koji su pogođeni restrikcijama. Ako one potraju, bit će potrebno produljenje. Ako budu relativno kratke, vratit će se gospodarska aktivnost”, rekao je Vujčić.

Dakle, to je dobra volja banaka i one će same određivati po kojim kriterijima ide odgoda. Ipak, SDP je predložio moratorij u trajanju od godinu dana, po uzoru na Lex franak.

“Nisam upoznat s tim, ali bilo koje rješenje mora voditi računa o onome što sam rekao. Jedna je da postoji dio subjekata koji su pogođeni restrikcijama i njima treba omogućiti odgodu. Nikome nije u interesu da zbog više sile manja i srednja poduzeća propadnu. Treba im pomoći da prežive ovo razdoblje, a u tome mora pomoći i država”, naglasio je Vujčić.

Također, oporba je imala i jedan prijedlog prema HNB-u, taj da se svaka dva tjedna izvještava koliko su novca “upumpale” poslovne banke u gospodarstvo.

“Nisam vidio te brojke, ali skupljamo podatke redovito i redovito ih možemo publicirati. U ovom trenutku je još rano govoriti, ako se misli na akcije koje su povezane s korona krizom, ali za koji tjedan ćemo i to moći publicirati.”

Svjetsko gospodarstvo također je u krizi jer pandemija ima globalni utjecaj. Kao i ona kriza iz 2008. i 2009. Ali, drugačije su…

“Ovo je drugačija vrsta krize jer ona 2008. i 2009. je bila kriza u financijskom sektoru te se prenijela na realni sektor, a ovdje je obrnuto. S tim da je ova kriza i kriza ponude, ali i potražnje pa su makroekonomske politike neefikasne. Teško je poticati potražnju, ako je blokirana ponuda pa bih rekao da je ovo gora kriza, ali trebala bi trajati kraće”, pojasnio je guverner HNB-a.

Prognoza na posljedice koje bi hrvatska ekonomija mogla osjetiti ako kriza potraje tri, šest ili 12 mjeseci, Vujčić nema.

“Vrlo je teško reći, nitko nema kristalnu kuglu. Ali, ako kriza bude relativno kratka, posljedice ne bi trebale biti velike, imamo mogućnost nositi se s time.”

Naravno, HNB prati i tečaj eura, koji blago raste u posljednje vrijeme.

“Analiziramo tečaj, kao i uvijek, on će fluktuirati u rasponima kao posljednja dva i pol desetljeća.”

Turistička sezona svakako će patiti ove godine, pitanje je koliko. To se već osjeti.

“Rekao bih da se na tržištu već vidi da sezona neće biti kao prema planu, a kolike će biti posljedice, znat će se kad vidimo kolika će sezona biti. Prihoda će biti bitno manje, ali vidjet ćemo koliko”, zaključio je guverner HNB-a Boris Vujčić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Grčka potvrdila prvi slučaj koronavirusa u centru za azilante

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Grčko ministarstvo za migracije potvrdilo je u utorak prvi slučaj koronavirusa u centru za azilante, čime se ostvaruju strahovi humanitaraca da bi se virus mogao proširiti među ranjivom populacijom migranata.

Afrikanka koje je živjela u kampu Ritsona sjeverno od Atene bila je pozitivna na koronavirus, priopćilo je ministarstvo.

Testirana je nakon što se porodila u bolnici u Ateni, kažu u ministarstvu i dodaju da vlasti sada pokušavaju utvrditi gdje se zarazila.

Oni koji su s njome nedavno bili u kontaktu su u samoizolaciji, a slične mjere uvedene su i u Ritsoni u kojoj se nalazi 3000 migranata.

Daleko lošiji životni uvjeti vladaju prepunim kampovima na otocima u Egejskom moru i aktivisti upozoravaju na moguću humanitarnu katastrofu ako koronavirus stigne među tamošnje migrante. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari