Pratite nas

Reagiranja

Mladen Pavković: Ni Franjo Kuharić nema svoju ulicu ili trg u Gradu Zagrebu. Zašto?

Objavljeno

na

Tko sve nema trg ili ulicu u Gradu Zagrebu? Međutim, neki, poput zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Franje Kuharića (1919.-2002.) i Svetog Oca pape Ivana Pavla II (1920.-2005.) u glavnom gradu ostali su do današnjih dana bez ikakvih spomena, iako su među najzaslužnijima za stvaranje slobodne, samostalne i nezavisne hrvatske države.
Dosad su s nekoliko strana upućene zamolbe i apeli da se po ovim velikanima u središtu grada nazove neki trg ili ulica, ali na sve to odgovor je – marginaliziranje i šutnja.

Osim što se po njima ne zovu ulice i trgovi, u Zagrebu nema ni njihovih spomenika ni biste.
Nisu zaslužili?

Zaslužili su više nego Ivan Goran Kovačić, August Cesarac, Vladimir Nazor i niz drugih njima sličnih komunista i partizana, po kojima se nazivaju i neke najznačajnije hrvatske nagrade, ali i kulturne ustanove. Čak i škole!
Ako je suditi po ovom nesvakidašnjem činu, onda se stječe dojam da Hrvatska ne priznaje svoje velikane, ili pak da još „živi“ u bivšoj, propaloj Jugoslaviji.
Nakon II. svjetskog rata nije se moglo dogoditi da se zadrži neka ulica ili trg po imenu nekoga tko nije bio za „Tita i partiju“, a danas je normalno da oni koji su bili prvi kad je trebalo, koji su stvorili Hrvatsku koračaju po ulicama i trgovima koji se nazivaju po istaknutim komunistima i neprijateljima Hrvatske i hrvatstva.
Gdje toga ima?

U glavnom gradu, ulicu ili trg nema ni bl. Alojzije Stepinac, koji će danas-sutra biti proglašen i svetim.
Kakva smo to država, kad ne možemo ni nakon njezine uspostave ulice i trgove nazvati po svojim junacima?

U Zagrebu i dalje postoji Trg dr. Franje Tuđmana. Nalazi se na periferiji grada, a po njemu uglavnom šeću psi i mačke, ili bolje rečeno to je jedno od većih rugla ovoga grada.

Zbog čega, hrvatski branitelji nisu u odborima za imenovanje ulica, trgova, pa i škola i kulturnih ustanova, već smo i taj segment prepustili onima koji nas i time vraćaju u daleku prošlost, za koju smo mislili da je iza nas?

Mladen Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Ministrica Divjak odgovorila biskupu Vladi Košiću

Objavljeno

na

Objavio

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak reagirala je na prozivke sisačkog biskupa Vlade Košića. Tema – Škola za život.

Biskup se naime u četvrtak tijekom svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije u Sisku osvrnuo na aktualni društveni trenutak i tzv. Školu za život te, među ostalim, zapitao je li to ispravan put “ako se ne uvažavaju sugestije stručnjaka, ako se sve više izostavlja odgojni vid a naglašava samo obrazovanje, i to uvođenjem tehničkih informatičkih pomagala, te je li to onda samo tehnicizacija, odnosno informatizacija obrazovnog procesa koji se sve više lišava odgojne dimenzije”.

– Pitamo se kakve bi to trebale biti ‘škole za život’ naše djece i mladih? Mi imamo pravo očekivati da to budu škole za život vječni, za život koji je u kontinuitetu, kako veli mons. Hoser, za život o kojem nam govori današnji blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. No, kako to postići, kako se pripremiti za život vječni, gdje je ta škola u kojoj bi se to moglo naučiti, nastavio je s pitanjima biskup Košić. S tim uvezi, istaknuo je kako je sv. papa Ivan Pavao II. u enciklici “Redemptoris Mater /Majka Otkupitelja” poručio da trebamo poći u “Marijinu školu” – školu molitve, duhovnosti, školu blizine s Kristom.

Ministrica Divjak odgovorila mu je na Facebooku.

“S obzirom na objave vezane uz odgojnu ulogu škole te ulogu moderne tehnologije u obrazovanju valja se podsjetiti da prema hrvatskim zakonima i međunarodnim konvencijama svako dijete ima pravo na obrazovanje.

Djeca imaju pravo na dotok informacija ili sadržaja utemeljenih na suvremenim znanstvenim i obrazovnim standardima važnim za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a koje se prenose na objektivan, kritički i pluralistički način. Zadaća je javnog školskog sustava da bude neutralan i uravnotežen te da omogući djetetu ostvarivanje tog prava.

U pripremi kurikularne reforme vodili smo se spomenutim načelima, a svi su dokumenti pripremljeni u skladu sa Zakonom i temeljem širokih konzultacija sa stručnom i općom javnošću. Osnovni ciljevi kurikularne reforme su osposobiti učenike za bolje suočavanje sa zahtjevima 21. stoljeća u profesionalnom, društvenom i osobnom životu što podrazumijeva da je učenik sposoban rješavati kompleksne probleme i kritički promišljati, učiti i biti inovativan i kreativan, ali i učiti i raditi u zdravoj suradnji s drugima. Cilj je, također, pružiti jednake prilike za kvalitetno obrazovanje svim učenicima u Hrvatskoj.

U kontekstu osposobljenosti za život i rad u 21. stoljeću provodi se i digitalna transformacija škola, koja podrazumijeva digitalizaciju koja je u službi zdravog pedagoškog pristupa i u suglasju s dobi učenika. Bez digitalnih kompetencija, naša djeca neće imati šanse na tržištu rada, a neće imati niti jednake mogućnosti sudjelovanja u društvenom životu 21. stoljeća jer već sada se za većinu servisa predviđa online upotreba.

To pravo na jednake prilike nitko nema pravo djeci oduzeti. Javni školski sustav mora odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva.

Škola i Crkva ne trebaju se u svemu slagati, jer svatko ima svoj zasebni resor, kao što ministar i biskup imaju različite nadležnosti i trebaju ih se držati. Naime, zadaća je javnog školstva da svim učenicima osigura jednake prilike za obrazovanje, a samim time i za kvalitetan život u suvremenom svijetu. Međutim, da bi učenici u tome uspjeli moraju naučiti rješavati probleme, kritički misliti, uvažavati druge i drugačije te o domoljublju učiti kroz djela, a ne kroz riječi”, napisala je.

 

Biskup Košić: Marija je uvijek bila naša zaštitnica, odvjetnica, najvjernija Majka, Kraljica Hrvata i osobit ures Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Mišetić: Neka Džaferović objasni zašto je Vlada BiH 22. 7. 1995. zatražila hitnu vojnu intervenciju RH radi spašavanja Bihaća

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski odvjetnik Luka Mišetić, koji je na sudu u Haagu branio generala Antu Gotovinu, oglasio se danas na Twitteru povodom tvrdnji bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića koji je ustvrdio da je Peti korpus tzv. Armije BiH branio Hrvatsku, javlja Hrvatski Medijski Servis.

-Šefik Džaferović tvrdi da je “Armija BiH zaslužna za obranu RH” te da žaloste teze “s druge strane da su nas tobože oni oslobađali.”Kada je već tako, neka Džaferović objasni zašto je Vlada BiH 22.7.1995 zatražila hitnu vojnu intervenciju RH radi spašavanja  BiH, posebno Bihaća? – napisao je  Mišetić.

Neka Džaferović objasni zasto zapovjednik petog korpusa Armije BiH tvrdi: “Gotovina je spasio Bihać od Mladićevih granata. Naime, bez operacije “Oluja” Bihać se ne bi mogao osloboditi iznutra.”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati



Sponzori

Komentari