Pratite nas

Herceg Bosna

Mladi hercegovački franjevac pjevao evanđelje na povijesnom susretu Pape i Patrijarha

Objavljeno

na

Jučer je u Jeruzalemu održan povijesni susret pape Franje i carigradskog patrijarha Bartolomeja, prigodom pedesete godišnjice susreta tadašnjeg pape Pavla VI. i patrijarha Atenagore. Nakon stoljeća “hladnih odnosa”, njihov susret iz 1964. označio je početak novoga dijaloga između Katoličke i Pravoslavne crkve.

antonio sakota

Jedan od sudionika zajedničke molitve koja je jučer održana u jeruzalemskoj crkvi sv. Groba bio je mladi hercegovački franjevac fra Antonio Šakota, kojemu je pripala čast pred papom i patrijarhom otpjevati evanđelje na latinskom jeziku.

Zamolili smo ga da za Bljesak.info ukratko opiše ovaj povijesni posjet.

Fra Antonio, koliko ste dugo u Jeruzalemu i kako ste doživjeli boravak i studij u tom gradu i zemlji?

– Ovo mi je treća i posljednja godina studija te se za mjesec dana vraćam u Hercegovinu na nastavak svoga hoda stopama Isusa Krista i Svetoga Franje. Ovo mi je vrijeme bilo svakako obogaćujuće. Upoznao sam stanje u Zemlji našega Otkupljenja, i njene ljepote i radosti, ali i tugu dvaju naroda u traženju pomirenja. U tom kontekstu treba gledati i pohod pape Franje. Svim njegovim riječima i pogotovo gestama nastojao je dati do znanja da je istinski put do mira trajna, ponizna i duboka molitva, da bi se tako došlo do istine koja nadilazi i “ovu i onu stranu”. Za nju je potrebna trajna borba oružjem ljubavi i praštanja, te napose prihvaćanja drugoga i različitoga, jer svi istu sliku u sebi nosimo. Vjerujem da ovom narodu predstoji naporan put da bi se do istine, mira i pravednosti došlo, te se nadam da ovaj pohod pape Franje može biti dodatni poticaj tome.

Kako ste doživjeli posjet pape Franje i koje poruke najviše odjekuju u Izraelu i Palestini?

– Svakako je središnji događaj papinoga hodočašća bio susret s Ekumenskim Patrijarhom Bartolomejem I, u sklopu 50. obljetnice susreta njihovih prethodnika, Pavla VI. i Atenagore. Oni su jučer potpisali zajedničku izjavu koja se, ukratko, sastoji u nadi da se dođe do punog jedinstva među kršćanima, tj. do zajedničkog slavlja svete Euharistije. Na tom putu postoji mnogo zajedničkih točki preko kojih do toga jedinstva trebamo doći i zajednički svjedočiti da smo Kristovi učenici. Pozvani smo stoga promicati istinske kršćanske i ljudske vrijednosti, kao što su naše obitelji, borba za pravednu raspodjelu dobara i čuvanja stvorenoga, i dr. Trebamo znati također da jedinstvo već postoji, pogotovo u onom najeminentnijem obliku, mučeništvu. Doista, krv koja se prolijeva danas na Srednjem Istoku, pogotovo u Siriji, nije ni katolička ni pravoslavna, nego kršćanska, kako nas je upozorio sinoć u Bazilici Isusova Groba papa Franjo.

Sinoć ste pred Papom i Patrijarhom pjevali evanđelje. Kada ste doznali za to i kako Vas se dojmilo?

– Osobno sam imao posebnu milost navijestiti Radosnu vijest Uskrsnuća Gospodinova u istoj Bazilici na Ekumenskom susretu molitve kojem su predsjedali Papa i Bartolomej. Taj će događaj ostati urezan u meni do kraja života! To da ću pjevati evanđelje na tom povijesnom susretu doznao sam u sklopu priprema za papino hodočašće, te se tako i dostojno pripremio. Cilj je navještaja da Riječ odzvoni u srcima ljudi, te se Bog tako služi i čovjekom da bi istome prenio svoju poruku. A poruka je, kao što je papa i naglasio u svom govoru, gledati na stvarnost u svjetlu uskrsloga jutra, a ne očima smrti. Osobno sam istinski radostan što sam, prije svega, mogao biti dionikom toga susreta s papom i u zajedništvu s Istočnom braćom. A to što sam navijestio evanđelje, vjerujte mi, itekako je odjeknula i u mome srcu”, kaže za Bljesak.info 28-godišnji franjevac.

Kako protječe Papin posjet?

– Pripreme su protekle relativno mirno, uz pokoji protest, kojih će vjerujem biti i u budućnosti. Ne treba nas to obeshrabriti. Cilj je biti protagonistima u zemlji koja i tebi pripada, te samim time dijalogizirati ravnopravno, a ne metodom podilaženja. Stoga se nadam da će ovaj papin pohod s Bartolomejem I., biti dotatni poticaj u promicanju mira na ovim prostorima i u očuvanju kršćanskoga identiteta ove zemlje. Jer, ova zemlja je i njihova. Tu žele živjeti. Živjeti u slobodi i miru, u mogućnosti ostvarenja vlastitih sposobnosti u ovoj zemlji, a ne negdje drugdje. bljesak

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Oskrnavljen spomenik hrvatskim braniteljima na Medržan glavi

Objavljeno

na

Objavio

Nepoznati vandali oskvrnuli su nedaleko od Mostara spomen obilježje pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane (HVO) koji su poginuli na početku rata u sukobu sa srpskim snagama.

Ploča s imenima branitelja je razbijena, a dijelovi su razbacani okolo. Pozadina spomenika išarana je plavom i crvenom bojom, kao i križ koji se nalazi uz imena poginulih pripadnika HVO-a na lokaciji Merdžan Glave nedaleko od Mostara, gdje je bila bojišnica između hrvatskih i srpskih snaga.

Spomen obilježje za 29 poginulih pripadnika HVO-a postavljeno je prije godinu dana, a otkrila su ga njihova djeca.

Spomenik je postavljen u sklopu obilježavanja oslobodilačke akcije ‘Lipanjske zore‘ koje su zajedničke izvele snaga Hrvatskog vijeća obrane i Hrvatske vojske . (Hina)

Foto: bljesak.info

Blagoslovom spomenika braniteljima na Merdžan glavi završene Lipanjske zore

 

Prije 25 godina razbijen “čelični zagrljaj” oko Mostara a san o velikoj Srbiji razbijen geopolitički i geostrateški

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Za nestanak stotina Hrvata središnje Bosne ni nakon 73 godine nitko nije odgovarao

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Večernji list

Crvena stijena – Stotine Hrvata odvedene na saslušanje pa ubijene

Mjesec svibanj, po mnogima najljepši u godini zbog bujanja prirode u svoj njezinoj raskoši, mnogim Hrvatima Kiseljaka, Kreševa, Fojnice, Busovače, Vareša, Breze, ali i drugih srednjobosanskih općina, posebno onim starijim, još uvijek budi bolne uspomene, ali i obvezu do kraja istražiti zločin koji su komunističke vlasti prije 73 godine počinile na lokaciji Crvena stijena u Kiseljaku.

Po nalogu tadašnje UDBA-e, čak nekoliko stotina Hrvata iz spomenutih općina nakon “oslobođenja” Kiseljaka odvođeno je na saslušanja s kojih se nikad nisu vratili. Mjesto obračuna komunističkih vlasti s neistomišljenicima bila je Crvena stijena, piše Večernji list

Pretpostavlja se da ova lokacija nadomak središta Kiseljaka, uz prometnicu prema Visokom, krije tijela nekoliko stotina u bližoj ili daljoj okolici likvidiranih, uglavnom Hrvata. Mještani su godinama govorili o kricima žrtava i pucnjevima iz vatrenog oružja, najprije krišom, a nakon pada komunizma slobodno su mogli posvjedočiti o svemu što vidjeli i čuli.

Nažalost, za njihova i svjedočenja obitelji žrtava, kojih je iz godine u godinu sve manje, pravosuđe BiH ostalo je slijepo, iako su ubojstva zločin koji ne zastarijeva.

Budući da su počinjena bez suđenja i prava na obranu likvidiranih, nije teško pretpostaviti da su bila politički motivirana. Da je zavjet šutnje, ali i negiranja zločina na Crvenoj stijeni i dalje na snazi, svjedoče reakcije na inicijativu o ekshumacijima na spomenutoj lokaciji.

– Mnogi još uvijek pokušavaju negirati ovaj zločin tvrdeći kako se nije dogodio. Zločin se, nažalost, dogodio. Znaju to mnoge obitelji poput Markovića i Trutina iz Kiseljaka, Mlivočića iz Vareša, obitelji čijih je 17 članova likvidirano 1945. godine. Zbog njih mi nećemo odustati od inicijative da se ekshumacije provedu.

Potporu imamo u hrvatskim predstavnicima općinske, ali i drugih razina vlasti, Udruzi hrvatskih političkih zatvorenika, kao i udrugama proisteklima iz Domovinskog rata – kaže Ivo Miro Jović, profesor povijesti koji godinama istražuje zločine na Crvenoj stijeni.

Put od inicijative do realiziranja ekshumacija nije samo kompliciran, već i iznimno skup jer zemljište je u privatnom vlasništvu i trebalo bi ga otkupiti.

No, pitanje je ima li istina cijenu, kao i ima li itko pravo od nje odustati zbog žrtava, ali i njihovih potomaka koji imaju pravo na istinu o smrti svojih djedova i pradjedova, kao i pravo dostojno pokopati njihove posmrtne ostatke. A dok im se to ne omogući, počast žrtvama i ove godine odana je najprije misom zadušnicom na zavjetnom mjestu “Pod stijenom”, koje je još u prošlom sustavu ustanovio pokojni fra Stjepan Buljan, a potom i polaganjem vijenaca na spomen-obilježju na Crvenoj stijeni.

Žrtvama komunističkih zločina, na 73. godišnjicu stradanja, poklonili su se čelnici udruga, hrvatski politički predstavnici s područja općine Kiseljak te brojni drugi.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari

No Recent Comments Found