Pratite nas

Reagiranja

Mladi ne čitaju knjige o Domovinskome ratu, niti imaju pojma tko je bila Kata Šoljić

Objavljeno

na

Mladen Pavković: Istražili smo koliko maturanti znaju o hrvatskoj povijesti

Istraživački tim Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.) ovih je dana u Zagrebu, Koprivnici, Varaždinu, Splitu i Rijeci među maturantima na njihovim prigodnim „norijadama“ proveo anonimnu anketu na uzorku od 420 učenika u želji da saznaju koliko oni znaju o hrvatskoj povijesti, a poglavito o stvaranju slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države.

Od ukupno ispitanih čak 75 posto ne zna ime ni jednog Junaka hrvatskog Domovinskoga rata iz svojeg kraja. Većina je odgovorila da o tome nisu učili u školi.

Na pitanje: tko je bila Kata Šoljić također je relativno veliki broj ispitanika, oko 62 posto, odgovorio da  „ne zna“, zatim da je vjerojatno riječ o nekoj „povijesnoj ličnosti“, a bilo je i takvih koji su bili uvjereni da je to „majka koja je ubijena u Domovinskome ratu“.

Kako se naziva blagdan kada obilježavamo Vojno-redarstvenu operaciju Oluja 95, čak 88 posto maturanata nije znalo pravi naziv, pa čak ni to, je li 5. kolovoza, u Hrvatskoj uopće praznik, tim prije, kako su rekli, „tada nema škole“.

Pitali smo ih: tko je bio Boško Buha? Oko 90 posto ispitanika odgovorilo je „partizanski bombaš“ ili pak „jedan od heroja Drugog svjetskog rata“!

A na pitanje – u kojem je gradu u Hrvatskoj tijekom Domovinskoga rata poginulo najviše dječaka i djevojčica, odnosno gdje se nalazi centralni spomenik ovim malim stradalnicima, znalo je samo 15 posto mladih. I na ovo pitanje, većina je odgovorila – „nismo učili u školi“.

Tko je bio „drug Tito“ znalo je čak 95 posto ispitanika, a tko dr. Franjo Tuđman jedva šezdeset posto.

Kad su u Domovinskome ratu okupirani Vukovar i Škabrnje potvrdno je odgovorilo 47 posto mladih.

Na pitanje: je li se o hrvatskom obrambenom Domovinskome ratu dovoljno uči u školi, 83 posto je reklo „ne“ ili „ni približno“, dok je bilo i takvih koji su smatrali da su uči – previše.

Zanimalo nas je još – koliko su, do mature, pročitali knjiga na temu Domovinskoga rata, odnosno stvaranja slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države? Čak 73 posto odgovorio je „ni jednu“, a većina nije znala ime ni jednog pisca nekih od tih knjiga.

Mladen Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Ministarstvo branitelja reagiralo na izjave Bojana Glavaševića: ‘Širi laži na društvenim mrežama’

Objavljeno

na

Objavio

FAH

Ministarstvo hrvatskih branitelja odlučilo je reagirati na, kako tvrde, lažne informacije koje su se medijskim prostorom proširile nakon objave saborskog zastupnika Bojana Glavaševića na društvenim mrežama:

Navod zastupnika Glavaševića u kojem tvrdi kako „Medved i Bedeković nisu htjeli dati roditeljima njegovateljima da u utičnicu ministarstva uštekaju razglas.“ netočan je jer Ministarstvo hrvatskih branitelja nije zaprimilo obavijest o održavanju prosvjeda ispred svoga sjedišta, niti zahtjev za ustupanjem električne energije.

Ovi navodi ne štete ugledu samo ministra Medveda, već su grubo, manipulativno oporbeno korištenje zahtjeva prosvjednika u dnevno-političke svrhe.

S obzirom na dužnost koju je obnašao u Ministarstvu, Glavašević bi morao biti svjestan kako njegove tvrdnje utječu na ranjive skupine društva i upravo on ne bi trebao koristiti poteškoće s kojima se susreću ranjive skupine u svrhu svojih političkih igara.

Također, Glavašević je naveo kako se „Matić nije bojao onoga što šatoraši imaju reći i dao im je utičnicu. Doduše, za razliku od Tome i Vesne, on se nije imao čega sramiti.“

Prvenstveno, nazivanje skupine hrvatskih branitelja „šatorašima“, omalovažavanje je koje ministar Medved, uslijed postupaka pojedinih bivših dužnosnika u Ministarstvu, svakoga dana nastoji ispraviti. Svojih postupaka se ne srami, štoviše sa svojim suradnicima čini sve da hrvatski branitelji u društvu imaju položaj kakav zaslužuju.

Odnos Bojana Glavaševića prema prosvjedu hrvatskih branitelja najbolje se očituje u činjenici kako je tijekom prosvjeda hrvatska braniteljica Nevenka Topalušić preminula, a pritom nitko od tadašnje vladajuće garniture nije osjetio moralnu obvezu ponuditi pomoć prosvjednicima.

Pozivamo sve kreatore javnog mnijenja da u obzir uzmu, prije svega, istinitost onog što u javni prostor iznose te da se zaustavi korištenje teških životnih sudbina u dnevno-političke svrhe.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

MUP reagirao na napise o Nigerijcima

Objavljeno

na

Objavio

“Izjave da hrvatska policija postupa i osuđuje pojedince zbog boje njihove kože su nedopustive i odlučno ih odbacujemo! Policija je provjerila javno iznijete navode o navodnom postupanju prema nigerijskim državljanima 17. studenog na području Zagreba.

Idućeg dana, 18. studenog, s dokumentima su se uredno odjavili iz hostela u Zagrebu i otišli!”, objavio je MUP u srijedu reagirajući na slučaj nigerijskih studenata

Njihovo reagiranje donosimo u nastavku:

“MUP je provjerio navode koji su javno iznijeti na bosansko-hercegovačkom portalu, a do sada obavljenim provjerama utvrđeno je sljedeće:

• 12. studenog ove godine je u Hrvatsku, na legalan način i uz ispunjavanje potrebnih uvjeta, ušlo petero nigerijskih državljana, a kako bi sudjelovali na međusveučilišnom natjecanju u Puli. Radilo se o voditeljici ekipe i četvorici sudionika.

• Voditeljica ekipe i jedan sudionik napustili su, nakon natjecanja na legalan način, Republiku Hrvatsku preko Zračne Luke u Zagrebu.

• Dvojica nigerijskih državljana, dvojica koja se sada spominju u bosansko-hercegovačkim medijima, su se nakon natjecanja u Puli, dan ranije od ostatka grupe, uputili u Zagreb te boravili na području grada Zagreba. Tako su se 16. studenog ove godine prijavili u hostel u Zagrebu, da bi se 18. studenog uredno, uz podmirenje svojih troškova te uzevši svoje putne isprave i ostale stvari, odjavili iz hostela i udaljili u nepoznato. Dakle, kao potpuno netočnu odbacujemo iznijetu tvrdnju da su im dokumenti ostali u hostelu i da su policijski službenici PU zagrebačke postupali prema njima. Ističemo kontradiktornost u iznijetim izjavama prema kojima su policijski službenici 17. studenog ove godine navodno postupali prema njima, a činjenica je da su se 18. studenog (dakle, dan kasnije!) uredno odjavili iz hostela u Zagrebu. Policija nije evidentirala njihov legalan izlazak iz RH, niti su policijski službenici koji rade na poslovima suzbijanja nezakonitih migracija, postupali prema osobama s tim imenom i prezimenom.

• U odnosu na petog sudionika grupe, utvrđeno je da je 17. studenog ove godine napustio smještaj u Puli te pokušao u dva navrata preko graničnih prijelaza napustiti RH odnosno ući u Sloveniju. Slovenski granični policajci u oba su mu navrata odbili ulazak zbog neposjedovanja Schengenske vize. Nakon tih pokušaja prelaska granice, nigerijski je državljanin 18. studenog pristupio u službene prostorije I. Policijske postaje Zagreb-Centar te prijavio gubitak putne isprave. Nigerijskom državljaninu je ponuđeno kontaktirati njegovo veleposlanstvo, ali je on to odbio. Obzirom na to da mu je viza istekla 17. studenog ove godine, nakon provedenog upravnog postupka, izdano mu je Rješenje o protjerivanju s rokom napuštanja Europskog gospodarskog prostora (EGP) od 14 dana. Međutim, navedeni nigerijski državljanin nije napustio Hrvatsku već se 27. studenog vratio u I. Policijsku postaju u Zagrebu te tamo izrazio namjeru za traženjem međunarodne zaštite u RH. To mu je omogućeno te se trenutno nalazi u Prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu u statusu tražitelja azila. Napominjemo da je tom prilikom predočio putnu ispravu za koju je ranije prijavio gubitak.

Svi nigerijski državljani imali su povratne aviokarte za 17. studenog ove godine. Dvoje ih je koristeći se aviokartama u sljedećim danima napustilo Hrvatsku, dok je ostalo troje propustilo priliku legalno izići iz Hrvatske. Navedena činjenica izaziva sumnju u stvarnu namjeru njihova dolaska i boravka u Hrvatskoj.

Naime, policijski su se službenici, tijekom pojačana postupanja u suzbijanju nezakonitih migracija, i prije susretali s pokušajima, ali i zlouporabama sudjelovanja ili navodnog sudjelovanja na sportskim natjecanjima u Republici Hrvatskoj. Jedan je to od načina kako strani državljani trećih zemalja, nakon legalnog ulaska u RH i nakon sudjelovanja u aktivnosti za koju je ishodovana dozvola, potom nezakonito nastavljaju svoj put prema zemljama odredišta u Europi.

Ove godine zabilježeno je devet odbijanja ulaska državljanima Nigerije na graničnim prijelazima, zbog neudovoljavanja uvjetima ulaska u RH”, nalazi se među ostalim u priopćenju Ministarstva unutarnjih poslova RH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari