Pratite nas

Reagiranja

Mladi ne čitaju knjige o Domovinskome ratu, niti imaju pojma tko je bila Kata Šoljić

Objavljeno

na

Mladen Pavković: Istražili smo koliko maturanti znaju o hrvatskoj povijesti

Istraživački tim Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.) ovih je dana u Zagrebu, Koprivnici, Varaždinu, Splitu i Rijeci među maturantima na njihovim prigodnim „norijadama“ proveo anonimnu anketu na uzorku od 420 učenika u želji da saznaju koliko oni znaju o hrvatskoj povijesti, a poglavito o stvaranju slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države.

Od ukupno ispitanih čak 75 posto ne zna ime ni jednog Junaka hrvatskog Domovinskoga rata iz svojeg kraja. Većina je odgovorila da o tome nisu učili u školi.

Na pitanje: tko je bila Kata Šoljić također je relativno veliki broj ispitanika, oko 62 posto, odgovorio da  „ne zna“, zatim da je vjerojatno riječ o nekoj „povijesnoj ličnosti“, a bilo je i takvih koji su bili uvjereni da je to „majka koja je ubijena u Domovinskome ratu“.

Kako se naziva blagdan kada obilježavamo Vojno-redarstvenu operaciju Oluja 95, čak 88 posto maturanata nije znalo pravi naziv, pa čak ni to, je li 5. kolovoza, u Hrvatskoj uopće praznik, tim prije, kako su rekli, „tada nema škole“.

Pitali smo ih: tko je bio Boško Buha? Oko 90 posto ispitanika odgovorilo je „partizanski bombaš“ ili pak „jedan od heroja Drugog svjetskog rata“!

A na pitanje – u kojem je gradu u Hrvatskoj tijekom Domovinskoga rata poginulo najviše dječaka i djevojčica, odnosno gdje se nalazi centralni spomenik ovim malim stradalnicima, znalo je samo 15 posto mladih. I na ovo pitanje, većina je odgovorila – „nismo učili u školi“.

Tko je bio „drug Tito“ znalo je čak 95 posto ispitanika, a tko dr. Franjo Tuđman jedva šezdeset posto.

Kad su u Domovinskome ratu okupirani Vukovar i Škabrnje potvrdno je odgovorilo 47 posto mladih.

Na pitanje: je li se o hrvatskom obrambenom Domovinskome ratu dovoljno uči u školi, 83 posto je reklo „ne“ ili „ni približno“, dok je bilo i takvih koji su smatrali da su uči – previše.

Zanimalo nas je još – koliko su, do mature, pročitali knjiga na temu Domovinskoga rata, odnosno stvaranja slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države? Čak 73 posto odgovorio je „ni jednu“, a većina nije znala ime ni jednog pisca nekih od tih knjiga.

Mladen Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Tako su radili ‘antifašisti’. Nisu ga mogli ušutkati, pa su ga ubili!

Objavljeno

na

Bruno Bušić je bio progonjen, zatvaran i na koncu ubijen po režimu koji se deklarira kao komunistički i koji je kao takav poznat u svijetu. Njegovo ime, ali i djela ne mogu se zaboraviti. Čak su i neke hrvatske vojne postrojbe u Domovinskome ratu nosile njegovo ime.

Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman posmrtno mu je 1995. dodijelio tri odličja: Reda kneza Domagoja s ogrlicom, Red Ante Starčevića i Red Stjepana Radića za njegove zasluge i borbu za hrvatsku samostalnost.

Bušić je bio i ostao hrvatski ponos i nadahnuće, poglavito mlađim generacijama. O sebi je uz ostalo napisao:
– „Rođen sam 6. listopada 1939. u selu Vinjanima, u zaseoku Bušića Drazi. Otac mi je Dalmatinac, a majka Hercegovka. Kad sam imao tri i pol godine, majka mi umire. Mene odvode preko brda baki u Hercegovinu. Kod bake sam ostao godinu dana. Baka i ujaci su me pazili i milovali. No, ja sam neprestano žudio za rodnim krajem. Jedne noći, dok su svi spavali, šmugnuo sam iz kuće. Sutradan su me pronašli u šumi. A dan-dva poslije ove zgodice, baka me je na kljusetu dovela u moju Dragu. Otada se počinje odmotavati moje životno klupko…“.

Kukavički i podmuklo ubili su ga Udbaši po nalogu iz Beograda 16. listopada 1978. u Parizu. Nakon što su njegovi posmrtni ostaci iz glavnog grada Francuske preneseni u Hrvatsku, pokopan je na zagrebačkom Mirogoju.

Priredio sam i uredio njegovu knjigu „Svjedok pomirbe“ (Zagreb, 1995.), prvu takvu u slobodnoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj, a za koju je proslov napisao o. dr. Vjekoslav Lasić.

U knjizi je objavljena i pjesma Brune Bušića „Hrvatska“ (dobivena od pariške policije, 15. XI. 1978.), a ide ovako:

„Između tebe i mene
topla plava pupak-uzica
ti
kamen na srcu
ja
„Smith & Wesson“ u džepu
u podne
šalica kave
u ponoć
čaša pelina
u kršu
kad dječak podbode magarca i krene na zvijezdu
svijeta
na tvoju golu guzicu
past će sve naše suze i poljupci
zvijezda
mrlja crna i nedokučiva
u pepelu je najtoplije
Hrvatska
ovo je bila pjesma o meni i tebi
ona je gotova.“

Evo i tako je pisao stihove čovjek koji je također zapisao i ovo:

„Stavljam ruku na Hrvatsku i kunem se da ne ću nikada uzalud napisati njeno ime. Ako vidite da sam se iznevjerio Hrvatskoj i njenom narodu odsjecite mi ruku.“
Bušić je dao i život radi povezivanja emigracije s domovinom i boreći se protiv ideoloških zabluda, kojima se žrtvuje nacionalno oslobođenje Hrvatske.
Bio je uz ostalo i svjedok pomirbe, bitnog uvjeta obnavljanja nezavisne i slobodne hrvatske države.

Mladen Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Za izbore spremni – Božinović i Horvat o Bandićevoj ucjeni plaćama

Objavljeno

na

Objavio

Prijetnje Milana Bandića da njegov Klub zastupnika u Saboru neće podržavati vladajuću većinu ukoliko Vlada ne pristane na zahtjeve učitelja i nastavnika za povećanjem plaća, nisu se čini se previše dojmile ministara u Vladi. Koja, podsjetimo, ima tanku većinu. A bez Bandićeva kluba je nikako nema.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pojasnio je da je unutar svog resora povećao nekima plaće, ali se nije povećavao proračun već se to učinilo preraspodjelom. Rekao je i da Vlada ima svoj put.

“Imamo svoj put i idemo tim putem, a ukoliko se bilo što ispriječi na tom putu mi kao vladajuća stranka kao nositelj ove koalicije smo spremni na svaki politički izazov”, rekao je Božinović.

Ministar gospodarstva Darko Horvat sa sličnom porukom.

“Ne pristajemo na nikakave ultimatume, spremni smo za izbore ako treba”, rekao je, prenosi RTL.

Bandić poručio Plenkoviću: Ili će se povećati plaće prosvjetarima ili više neće biti ove Vlade

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari