Pratite nas

Vijesti

Mladi se moraju više uključivati

Objavljeno

na

Dr. Nataša Levak, sudionica 1. hrvatskoga iseljeničkoga kongresa: »Mladi se moraju više uključivati«

U vrijeme stvaranja samostalne Republike Hrvatske brojni Hrvati dali su svoj doprinos bilo izravnim uključivanjem u borbu, bilo materijalnom pomoći ili na drugi odgovarajući način. U to vrijeme osjećalo se hrvatsko zajedništvo u cijelom svijetu jer je borba za domovinu bila zajednički cilj.

nataša levak Nakon smrti prvoga hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana, dolaskom reformiranih komunista na vlast na čelu s Ivicom Račanom te vraćanjem »jednopartijskoga sustava« i ukidanjem dvodomnog parlamenta, Hrvati iz dijaspore ponovno su vraćeni u zapećak. Iako su procjene različite, prema pojedinim statistikama do trećega koljena može se uzimati brojka da je Hrvata izvan Republike Hrvatske brojčano podjednako kao i u Republici Hrvatskoj. Unatoč tomu što je službena hrvatska politika nakon Tuđmanove smrti neprestance nastojala umanjivati veze s Hrvatima izvan Hrvatske, nedavno je održan prvi Hrvatski iseljenički kongres na kojem su iseljeni Hrvati pokazali ljubav prema domovini i želju da se napokon ujedine svi Hrvati, ma gdje bili. Na kongresu je sudjelovala i dr. Nataša Levak, Hrvatica druge generacije koja je rođena u Australiji. Doktorirala je primijenjenu lingvistiku, specijalizirana je za e-learning i trenutačno zajedno s hrvatskim i francuskim školama razvija programe za njihov kurikul. Osim toga predavač je na Australsko-aboridžinskim studijama (Sveučilište Južni Queensland) te honorarni suradnik na Sveučilištu Macquarie u Sydneyu. »U slobodno vrijeme članica sam odbora Zaklade Hrvatskih studija te dodirektorica neprofitne grupe ŽAR (Župa aktivno radi), dio udruge ‘Hvala što postojiš’«, navodi dr. Levak.Prilike za suradnju u raznim projektima

Osim toga ima i drugih hobija poput vođenja klubova Champagne. Na pitanje što je na Prvom svjetskom hrvatskom kongresu postignuto, zapravo koliko je to povezalo iseljenu Hrvatsku s domovinom, dr. Levak kaže: »Kongres hrvatske dijaspore bio je izvrstan forum za raspravu o problemima Hrvata u domovini i izvan domovine. Sudjelovalo je puno Hrvatica i Hrvata iz raznih krajeva svijeta poput Australije, Kanade, Španjolske, Njemačke, Amerike itd. Kongres je bio i jedinstvena prilika za umrežavanje. Imala sam priliku dobiti realnu sliku te raspravljati i naučiti od hrvatskih znanstvenika i poslovnih ljudi iz Hrvatske i inozemstva o tome što je potrebno danas Hrvatskoj, zatim s kojim se problemima suočavaju Hrvati izvan Hrvatske, kao i oni koji se žele vratiti u svoju domovinu. Identificirane su potencijalne prilike za suradnju u raznim projektima. Važno je da će se uspostavljene suradnje nastaviti kroz razne projekte, zapravo da se ne stane samo na pukim predavanjima. Hrvati izvan Hrvatske vole svoju domovinu i žele dati svoj doprinos u svojim mogućnostima na području obrazovanja, gospodarstva, razmjene iskustava, čuvanja nacionalnoga identiteta.« Dr. Levak ističe da zaključke i ideje koji su doneseni na kongresu treba provesti, a to se može učiniti raznim dogovorima o suradnji. Na primjer, zacrtan je dogovor o suradnji između Društva ujedinjenih hrvatskih klubova Australije i Novog Zelanda te Zbora udruge veterana hrvatskih gardijskih postrojba i Udruge veterana Specijalne policije. Tako dr. Levak kaže da radi na uspostavi e-mreže hrvatske dijaspore s pojedincima prema njihovoj profesiji.

Župa aktivno radi

Na kongresu dr. Levak predstavila je poseban projekt pod nazivom »ŽAR« (Župa aktivno radi). O njegovim ciljevima i rezultatima te o tome koliko povezuje iseljene Hrvate s onima u domovini ukratko je rekla: »ŽAR mentoring projekt usmjeren je na učinkovite članove zajednice koji bi, u ulozi ‘mentora’, radili sa studentima i pomogli im u izgradnji vještina rješavanja problema, planiranja i razvijanja karijere. Drugi glavni dio projekta je razvijanje e-mreže, uključujući Hrvate iz Australije i ostatka dijaspore. Ciljevi ŽAR mentoringa su poboljšanje zapošljivosti i izgleda za bolji posao hrvatskih žena, razvoj e-mentoring zajednica i prakse oko različitih profesija Hrvatica iz domovine i dijaspore s ciljem profesionalnoga razvijanja vršnjaka te uspostava mogućnosti za učenike 7. i 8. razreda da primaju profesionalno usmjeravanje i pomoć u planiranju svoje karijere kroz skupne mentorske prezentacije. Mentorstvo kroz ŽAR temelji se na dobrovoljnom radu. Nema razmjene novca ili plaćanja. Imaju svoju mrežnu stranicu na kojoj se može potražiti više informacija Zarcommunity.com.«

Mnogi bi se Hrvati vratili

Komentirajući na koji su način Hrvati međusobno povezani izvan Republike Hrvatske, a kako su povezani s matičnom domovinom, dr. Levak navodi: »Hrvati, poput drugih Europljana kao što su Talijani, Grci itd., jako se trude očuvati svoj materinski jezik, tradiciju i kulturu iz domovine. Hrvati u Australiji to čine kroz hrvatske klubove, hrvatske nogometne klubove (npr. Sydney Croatia), hrvatske crkve i škole hrvatskoga jezika itd. Često se hrvatski običaji predstavljaju pjesmom i folklornim plesom i australskoj publici. Na primjer nedavno je folklorna grupa Brisbane imala predstavu na proslavi dana Queenslanda kao multikulturalna grupa.«

Na pitanje koliko su se Hrvati spremni vratiti u domovinu, posebno druga ili treća generacija, dr. Levak odgovara: »Teško je govoriti u ime cijele dijaspore, međutim moje razmišljanje je da bi se mnogi vratili kad bi imali mogućnosti zaposlenja.« O tome tjera li ekonomska kriza i loša hrvatska politika ponovno mlade na iseljavanje te kako je stanje u Australiji, prima li nove useljenike i javljaju li se Hrvati s ovih područja, dr. Levak ističe da razumije kako je situacija za mlade Hrvate teška zbog ekonomske krize. Međutim, važno je da mladi gledaju budućnost unutar svoje države i fokusiraju se na rješavanje problema i razvijanje mogućnosti za bolju situaciju u Hrvatskoj ekonomskim razvojem i poslovnom suradnjom Hrvatske s Hrvatima iz dijaspore. Nije rješenje u odlasku iz svoje domovine koja svakim danom ima sve manje stanovnika. Mladi se moraju uključivati više u institucije i na taj način činiti Hrvatsku otvorenijom i pristupačnijom. »Ja se vraćam u Hrvatsku pa ako budem još uvijek u Hrvatskoj u ovo vrijeme iduće godine, bit će mi drago raspravljati o mojim percepcijama.«

Brojni Hrvati vratili su se nakon pada komunizma u svoju domovinu, pojedini su se razočarali i vratili se tamo gdje su ranije živjeli. Birokracija i komunističko recidivističko političko stanje u Hrvatskoj za one koji dolaze iz razvijene demokracije je neshvatljivo, na što dr. Levak kaže: »Teško je odgovoriti iz inozemstva, jer koliko god slušali priče, dok se god ne suočimo s realnošću, nema jasnih činjenica, pogotovo za nas koji smo iz druge ili treće generacije. No važno je ulagati u našu hrvatsku mladež obrazovanjem i poticanjem mentaliteta da oni posjeduju vlastitu budućnost, zapravo da su oni kreatori sutrašnjice. U događajima poput kongresa hrvatske dijaspore ta pitanja imaju forum za otvorenu raspravu i suradnja na takve načine može se razvijati.«

Dokumentira se realna povijest

Manje-više svi Hrvati koji su u dijaspori izbjegli su iz ekonomskih ili političkih razloga, posljednje generacije bijegom od komunističke diktature. Posebno je za protjerane Hrvate važna osuda komunističkih zločina i onih koji su ubijali i progonili Hrvate diljem svijeta. Na pitanje kako to proživljava mlađa generacija, dr. Levak odgovara: »Osjećam se užasno pogotovo kad pomislim na ljude koji su bili progonjeni. No znanstvenici u centru za hrvatske studije na Sveučilištu Macquarie, kao što čine nedvojbeno i na drugim institucijama, rade na dokumentiranju povijesti Hrvata u dijaspori i na detaljnom opisivanju njihovih iskustava. To je naša povijest i naša prošlost s kojom se moramo suočiti. Važno je osigurati da se povijest pomno dokumentira iz različitih perspektiva, uključujući i perspektive žena, te da je to dostupno na hrvatskom i na engleskom jeziku za mlađe generacije Hrvata u dijaspori, tako da i oni mogu razumjeti što se dogodilo u širem spektru na hrvatskom području.« Dr. Levak ističe da se sve pozorno proučava i prati. U dijaspori pažljivo gledaju i veličanja lažnih komunističkih heroja pod krinkom antifašizma.

Vlado Čutura/Foto: GK/B. Čović/GK

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Uhićenje Hamdije Abdića ‘Tigra’ samo alibi za pogrom hrvatskih branitelja

Objavljeno

na

Objavio

Pravi cilj pogroma hrvatskih branitelja u BiH, posebno sad nakon izricanja presude šestorci i potvrđivanja postojanja udruženog zločinačkog pothvata, je dovesti bh. Hrvate u situaciju da se nema tko pobuniti kad im konačno bude oduzimana konstitutivnost.

Nakon izricanja presude hercegbosanskoj šestorci te u iščekivanju posljedičnog pogroma hrvatskih branitelja u BiH, svjedočili smo trima slučajevima koji bi trebali pokazati navodnu nepristranost bh. pravosuđa, piše Jurica Gudelj Dnevnik.ba

Tako je na području Konjica uhićeno 13 Bošnjaka koji se sumnjiče za ratne zločine počinjene nad Srbima u toj općini, a potom i četvorica Srba za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima Donjeg Vakufa. Jučer je, pak, u Bihaću uhićen Hamdija Abdić zvani Tigar koji se sumnjiči za ubojstvo generala HVO-a Vlade Šantića. Da je riječ o farsi govori činjenica da nije uhićen glavni čovjek tzv. ARBiH u Bihaću, zapovjednik 5. korpusa Atif Dudaković s kojim je general Šantić sjedio prije nego što je „odveden“.

Kako se bliže božićni blagdani, a time se rapidno povećava i mogućnost uhićenja hrvatskih branitelja, čini se kako bh. pravosuđe posljednje poteze vuče kako bi kasnije moglo kazati: „vidite da nismo selektivni, ne hapsimo samo Hrvate, pa priveli smo i 13 Bošnjaka iz Konjica, četvoricu Srba iz Mrkonjić Grada, pa čak i Hamdiju Tigra“.

Perfidna je to igra bh. pravosuđa koje kontroliraju bošnjačke političko-obavještajne strukture.

Pravi cilj pogroma hrvatskih branitelja u BiH, posebno sad nakon izricanja presude šestorci i potvrđivanja postojanja udruženog zločinačkog pothvata, je dovesti bh. Hrvate u situaciju da se nema tko pobuniti kad im konačno bude oduzimana konstitutivnost.

Hrvatima se danas konstitutivnost ne može tek tako oduzeti jer još uvijek postoji veliki broj pojedinaca i organizacija koji bi se tomu žestoko usprotivili. Zbog toga se taj proces i pretvorio u mrcvarenje. No, aktiviranjem stotina optužnica protiv vojnog i političkog rukovodstva bosanskohercegovačkih Hrvata iz posljednjeg rata, doći će do novog (i posljednjeg?) vala odlaska Hrvata iz BiH.

Hrvati s razlogom ne vjeruju bh. pravosuđu koje Hrvate sudi po jednom, strožem, a Bošnjake po drugom, blažem, kaznenom zakonu. To je upravo ono što bošnjačka struktura i želi postići: njima je upravo cilj da Hrvati napuštaju BiH, a ne da im se sudi u BiH. Oni, naime, ne žele da Hrvati odsluže svoje kazne i ostanu u BiH, jer bi tako dobili stotine osoba koje bi se sutra mogle pobuniti protiv velikobošnjačke hegemonije.

Puno je pametnije, rezoniraju bošnjačke strukture, Hrvatima zaprijetiti optužnicama, neke nepravedno osuditi i time poslati poruku svima ostalima: bježite odavde dok još možete!

U cijeloj toj igri Hrvati su potpuno nespremni, ljudi su prepušteni sami sebi, te zbog nepostojanja bilo kakve strukturalne pomoći, radije biraju napuštanje BiH, nego ulazak u kafkijanske procese koji mogu skončati samo onako kako je skončao i proces Slobodana Praljka u Haagu.

Hrvati danas moraju biti organizirani i suglasni oko osnovnih problema s kojima se kao narod suočavaju u BiH: ne smije biti pregovora o konstitutivnosti vlastitoga naroda i ne smije biti kompromisa o procesuiranju branitelja.

Bosna i Hercegovina kakvu danas imamo nije onakva država kakvu želimo. Ako se Hrvati u današnjoj BiH ne osjećaju sigurno i slobodno, čemu onda služi takva BiH? Hoće li Hrvati i dalje nastaviti graditi monstruma koji jede njihove ljude, ili će se možda posvetiti zaštiti vlastitoga naroda, a o BiH neka skrbe oni koji su ju pretvorili u ono što je danas: dvije države pod jednim krovom, jedna za Srbe a druga za Bošnjake u kojoj su Hrvati očigledni višak!

Jurica Gudelj Dnevnik.ba

Hamdija Abdić Tigar uhićen zbog ubojstva generala Vlade Šantića

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

UNATOČ KIŠI: Više od tisuću studenata predalo zahtjeve i tisuće potpisa za Hrvate u BiH!

Objavljeno

na

Objavio

Unatoč jakoj kiši danas je u Zagrebu na prosvjednom skupu u organizaciji hrvatskih studenata iz Hrvatske i BiH bilo prisutno više od 1 000 studenata.

Studenti s drugim građanima okupili su se u utorak 12. prosinca na Trgu bana Josipa Jelačića u 13 sati odakle su krenuli prema Trgu sv. Marka s glavnim transparentnom „S prijezirom odbacujemo vaše podaništvo“.

Nakon okupljanja na Markovom trgu, ispred Hrvatskog sabora, otpjevana je hrvatska himna te je održana minuta šutnje u čast svim poginulim i preminulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu te svim žrtvama rata.

Studenti su naglasili kako su se okupili i prije četiri godine na istom mjestu, samo nekoliko dana nakon prvostupanjske presude hercegbosanskoj šestorki, pod geslom „Još nije kasno!“. Ipak, kako su istaknuli, vlasti su zanemarivale vrlo važne činjenice, što je dovelo do smrti „čovjeka koji je s prijezirom odbacio laži, gledao na nepravdu i koji je prezirao nelogičnost i nerad dobrog dijela predstavnika njegovog naroda, za koji je na kraju i život dao!“

Studenti su uspjeli prikupiti preko 6000 potpisa za svoje zahtjeve koje su pročitali na skupu. Naglasili su kako ne žele dozvoliti da se „Hrvatska ponižava zbog sitnih interesa“ te da iznose konkretne zahtjeve kako bi se zaštitili sunarodnjaci u Bosni i Hercegovini, jer je vrijeme da dođe „do oštrog suprotstavljanja onima koji gaze ljudska, politička, ekonomska i sva ustavna prava Hrvata u Bosni i Hercegovini“.

Među potpisnicima našli su se i saborski zastupnici iz kluba zastupnika HDZ-a, Mosta, Hrasta, nezavisni zastupnici, HSS-a,  zastupnici Europskog parlamenta, generali HV-a i HVO-a, mnogi sveučilišni profesori, akademici i javni intelektualci.

Studente je u Hrvatski sabor, gdje je i službeno predana predstavka s potpisima, primilo izaslanstvo HDZ-a na čelu s Božom Ljubićem, Mosta na čelu s Božom Petrovom i drugima,  Hrasta na čelu s Hrvojem Zekanovićem, Neovisnih za Hrvatsku na čelu sa zastupnikom Željkom Glasnovićem te Ivicom Mišićem kao zastupnikom stranke Promijenimo Hrvatsku.

Na sastanku je, kako doznajemo, više puta naglašeno kako je za Hrvate u BiH važan konsenzus političkog Zagreba. Mladi su zastupnicima istaknuli kako žele da se zajedništvom nadiđe dnevna politika po pitanju Hrvata u BiH, a sudeći po podršci iz gotovo svih parlamentarnih stranaka, to su i uspjeli.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari