Pratite nas

Politika

Mladi u Hrvatskoj ‘otkrivaju’ politiku?

Objavljeno

na

Pojava mladog Ivana Vilibora Sinčića na političkoj sceni otvara pitanja o participaciji hrvatskih mladih birača. Mnogi i dalje ne razumiju političke procese, a oni koji razumiju ipak preferiraju alternativne pristupe. Na hrvatskoj političkoj sceni su se u prošlogodišnjim izborima za Europski parlament i na nedavnim predsjedničkim izborima pojavile nove opcije za hrvatske birače, ORaH s Mirelom Holy odnosno Ivan Vilibor Sinčić iz udruge Živi zid. ORaH je u hrvatskom javnom diskursu pokrenuo teme koje do tada nisu imale glasne zagovornike, poput održivog razvoja, obnovljivih izvora energije ili proaktivne okolišne politike, dok je Ivan Vilibor Sinčić pobudio interes za vlastiti lik na predsjedničkim izborima prvenstveno ciljajući na probleme brojnih hrvatskih građana.Tako je često spominjao deložacije u kojima se i sam pojavio u ulozi pomagača na terenu te si naposljetku i osigurao potporu od 300 tisuća glasova među hrvatskim biračkim tijelom. Ivan Vilibor Sinčić ima 24 godine i zasigurno je i zbog toga mnogima u prvom krugu predsjedničkih izbora bio zanimljiv, jer je novo i svježe lice na hrvatskoj političkoj sceni.

No je li Sinčić zbog svojih godina animirao mlade hrvatske birače da izađu na izbore i ima li uopće podrške među mladima? Koliko su hrvatski mladi birači uključeni u kreiranje hrvatske politike i tko im je na političkoj sceni najzanimljiviji?

Alternativnim pristupom do glasova mladih

sinčićIstraživanja koja se bave isključivo ponašanjem mladih birača su vrlo rijetka. Na osnovu nekih drugih istraživanja i rada na terenu, stručnjaci pak tvrde kako većina hrvatske mladeži ne razumije političke procese. “Generalno se može reći kako mladi pokazuju nerazumijevanje političkog pluralizma i demokratskih procesa, odnosno svoje shvaćanje demokracije vezuju uz konsenzus i crno-bijelo shvaćanje političkih procesa”, smatra Dunja Potočnik iz Instituta za društvena istraživanja iz Zagreba.Sinčić je ‘uzdrmao’ političku pozornicu već činjenicom da je privukao mlade birače. Pritom spominje Istraživanje na nacionalno reprezentativnom uzroku iz 2012. godine koje pokazuje kako preko trećine mladih s pravom glasa (dobna skupina od 18 do 24 godine) nije nikada glasalo, a daljnja trećina je to dosad činila vrlo rijetko. Osim toga, preko polovice mladih s pravom glasa u 2012. godini niti nije znalo koju političku opciju bi odabrali.

Dvije godine kasnije, na izborima za Europski parlament ipak je primjetna promjena u ponašanju mladih birača u Hrvatskoj. Dva tjedna nakon izbora za Europski parlament 2014. godine prikupljeni su podatci o odazivu na izbore u sklopu projekta “Studija izbora za Europski parlament 2014”. Danijela Širinić, suradnica Fakulteta političkih znanosti napravila je analizu podataka za Hrvatsku koja je pokazala kako su se mladi u Hrvatskoj u većem broju odazvali na europske izbore nego na prethodne parlamentarne izbore. Zanimljivo je pritom da su oni u većem broju glasovali, s jedne strane za kandidate HDZ-a sa 48 posto i s druge za kandidate ORaH-a s gotovo 30 posto.

Mladi ne razumiju socijaldemokrate

Podrška socijaldemokratskoj ili „Kukuriku“ opciji je, što su potvrdili i posljednji, predsjednički izbori, je s 18 posto više nego suzdržana. “Sve manji broj mladeži je spreman dati svoj glas SDP-u. Ovaj trend je djelomično posljedica pojave ORaH-a koji je uspio mobilizirati mlađe građane, koji su često kritičniji prema strankama na vlasti od pripadnika ostalih dobnih skupina”, objašnjava ove rezultate Daniela Širinić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Podršku OraH-u su neki mladi dali i zbog nekonvencionalnog programa, smatra Sven Janovski, apsolvent novinarstva i potpredsjednik Mreže mladih Hrvatske: “Mislim da je za to primarno zaslužna Mirela Holy koja svojim alternativnim izgledom, netradicionalnim i neautoritarnim ponašanjem imponira mladima. Mladima koji su liberalnijeg društvenog svjetonazora imponirao je i tolerantan stav Holy o kanabisu, što mislim da je slučaj i kod ljudi koji, kao i ja, čak i nisu konzumenti te biljke.”

Neki novi klinci

Ivan Vilibor Sinčić, 24- godišnjak koji je na prošlim lokalnim izborima predvodio listu Saveza za promjene u Karlovcu tada nije uspio polučiti zamjetne rezultate, no na predsjedničkim izborima to se promijenilo. Ima li podršku među mladima, može se samo špekulirati, no jedno je sigurno, većini građana je Sinčić prije predsjedničkih izbora bio potpuni anonimac, što mu je dalo plus pokraj postojećih kandidata etabliranih i istrošenih opcija. “Vjerojatno je da je Sinčić, slično OraH-u na izborima za Europski parlament, privukao dio mlađeg biračkog tijela koji inače apstinira na izborima jer ih ne privlače tradicionalne vrijednosne orijentacije i političke podjele koje su dominirale svim kampanjama do sada”, kazala je Širinić za Deutsche Welle.

Još jedan mogući razlog Sinčićeve potpore među biračkim tijelom leži i u samoj prirodi predsjedničkih izbora. Manji broj kandidata daje dovoljno medijskog prostora za predstavljanje političkih ideja široj javnosti, a time posljedično i privlačenje novih kandidata. Je li 24-godišnji predsjednički kandidat potaknuo mlade da se uključe u političke procese, postat će jasno već na sljedećim, parlamentarnim izborima. Kako spomenuta istraživanja pokazuju, mladi od 18 do 24 godine u Hrvatskoj uglavnom ne sudjeluju u političkim procesima. “Ja nisam nikada glasovao iz uvjerenja već zato što je to ‘manje zlo’ i imam osjećaj da je tako većini mladih, barem onima koji izlaze na izbore”, kazao je apsolvent Sven Janovski.

Slično govori i diplomirani student politologije, Tomislav Leko. Nada se da će ove novosti u obliku OraH-a i predsjedničkog kandidata Ivana Vilibora Sinčića dovesti do trenda promjena, što bi automatski dovelo i promjena kod etabliranih političkih opcija u Hrvatskoj. “Možda bi onda te promjene u stranačkim strukturama mogle dati veću ulogu mladima i profilirati ih pa da se i oni aktivno uključe u političke promjene”, kazao je Leko i dodao da bi budućnosti hrvatskog društva najviše godilo profiliranje većeg broja kvalitetnih mladih kandidata koji bi se uključili u političke promjene. Jer, kako smatra ovaj mladi politolog, tako bi se štitili interesi mladih birača, kojima bi onda i politika postala atraktivnija.
izvor:DW.DE

[ad id=”40551″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Politika

SDP i Most idu na sastanak s premijerom, Škoro će pričekati poziv?

Objavljeno

na

Objavio

Premda Most ide na sastanak, Nikola Grmoja kaže da je to “Plenkovićev folklor” i da “nema stvarne volje da se sasluša opozicija”.

Zvat će ih kako bi “razgovarali o njihovu viđenju ključnih izazova koji su pred Hrvatskom”. Najavili su tako iz Vlade sastanak premijera Plenkovića i svih parlamentarnih stranaka zbog predstojeće gospodarske krize koji bi se trebao održati sljedećeg tjedna, a tko će se i hoće li se itko uopće na brifing odazvati, pitali smo upravo one koje će se pozivati. Neki još nisu sigurni, drugi se već pripremaju, a treći neće sigurno dok im se ne uputi službeni poziv.

Moratorij na kamate i kredite

Iz SDP-a su Večernjem listu potvrdili da na sastanak sigurno dolaze. – U idućim ćemo danima odlučiti tko će točno ići, ali v.d. predsjednika stranke Zlatko Komadina već je kazao da SDP dolazi – kažu nam u partiji, a na pitanja hoće li odmah donijeti i neke prijedloge, kažu da će prvo vidjeti koje će se teme točno “pokriti” pa nakon toga odlučiti o naglascima.

Da treba ići “korak po korak”, smatra koalicija Stranke s imenom i prezimenom, Fokusa i Pametnog. – Ovo nisu teme oko kojih se na temelju članka u novinama može bilo što reći.

Postoje elementarna demokratska pravila i standardi, prvo se treba vidjeti tko je mandatar za sastavljanje Vlade, onda se ona mora formirati, nakon čega se upućuje službeni poziv u kojem stoji tko, koga, s kojim ciljem i zašto poziva, nakon toga mi možemo dati odgovor dolazimo li – kaže Dalija Orešković iz Stranke s imenom i prezimenom dodajući da od dijaloga njena koalicija ne bježi, ali “minimum demokratskog standarda mora postojati”. Što se Mosta tiče, oni idu, kaže nam tako politički tajnik stranke Nikola Grmoja.

– Ovaj je sastanak Plenkovićev folklor, stvarne volje da se sasluša opozicija nema. Mi ćemo svakako predložiti opet moratorij na kamate i kredite, što se on nije usudio uvesti jer ne želi sukob s bankama. Ako opet uzme naš prijedlog kao svoj, kao što je napravio s otpisom, a ne na kraju odgodom obveza, slobodno – kaže Nikola Grmoja.

Oni koji su se odlučili na nešto drugačiji pristup jest zeleno-lijeva koalicija, odnosno politička platforma Možemo!, iz koje nam kažu da će se o potencijalnom odlasku na sastanak prvo konzultirati s opozicijom.

Možemo! se konzultira s oporbom

– Moramo početi surađivati – objasnila je ovaj “friški” način rada Rada Borić iz Nove ljevice. Iz Domovinskog pokreta Miroslava Škore govore  da bi se oni “držali procedure”. – Poziv na sastanak nismo primili, kad ga dobijemo, na njega ćemo se i očitovati – kazali su Večernjem listu iz Domovinskog pokreta.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Hrvoje Zekanović: Na Plenkoviću je hoće li Hasanbegovića ili Zekanovića,odnosno Pupovca ili Kajtazija…

Objavljeno

na

Objavio

Hrvoje Zekanović, izabrani saborski zastupnik, u N1 Studiju uživo govorio je o tome kako ocjenjuje koaliranje HDZ-a s manjinskim zastupnicima, što misli o rezultatu Domovinskog pokreta, kao i kako gleda na prosvjede u Srbiji.

Što se tiče špekulacija oko toga da se koalicija s Domovinski pokretom raspada, rekao je kako nema ništa od raspada koalicije.

“Koalicija je čvrsta kao što je bila. Žao mi je što ovakvu medijsku pozornost nismo imali u kampanji, a govori se o pitanju kojeg nema. Mi ćemo samo djelovati u dva kluba, kao što i Restart i HDZ nastupaju u nekoliko klubova”, rekao je Hrvoje Zekanović.

Kazao je kako je rezultatom ostvarenim na izborima zadovoljan.

“Uvijek se može više, no objektivno – mi smo treća snaga u Hrvatskoj. Imamo kontinuitet na troje zadnjih izbora. Uvijek se može bolje, ali sve stranke koje su lošije od nas, kada bi i pitali bi li se mijenjali za naš rezultat – svi bi se mijenjali”, rekao je Zekanović.

Marko Milanović Litre ide u Sabor umjesto Ruže Tomašić, je li u redu da se na liste stavljaju ljudi koji neće ići u Sabor?

“U Saboru nakon što Ruža Tomašić prisegne, netko iz redova HKS će ju zamijeniti, ali to smo ranije već dogovorili.

Svaka stranka stavlja na liste najjače kandidate, pa je i Ruža Tomašić jedan od najistaknutijih kandidata Suverenista. To rade sve stranke, u tome ne vidim ništa sporno. Ruža Tomašić će se, nakon što odradi mandat u EP, vjerojatno vratiti Sabor. Ne radi se o prevari birača, kao što će Andrej Plenković ljude koji su ili izvan politike ili su osvojili svega par stotina glasova staviti za ministre.

Neke stranke bježe od vlasti kao vrag od tamjana, a nama je vlast nešto čemu težimo. Ovdje je odluka na Plenkoviću, hoće li Zekanovića ili Hasanbegovića, odnosno Pupovca ili Kajtazija. Problem je kako su ti ljudi došli do mandata, oni nisu u izbornoj utrci kao svi ostali došli do mandata, nego po posebnom načinu biranja”.

Ovo nije programska, nego interesna koalicija, kaže Zekanović.

Legalno je da Plenković i Pupovac iz proračuna zapošljavaju ljude i troše milijune kuna. Na legalan, ali nemoralan način zaposlili su velik broj ljudi u hrvatskim institucijama. Hrvatska nacionalna manjina u Srbiji je obespravljena, kada bi Hrvati u Srbiji imali stoti dio prava koju Srbi imaju u Hrvatskoj, oni bi bili zadovoljni. Plenković gleda što mu prijatelj Vučić radi, ima njegovu podršku, on će Vučiću biti podrška za ulazak Srbije u Europsku Uniju. Kod pristupnih pregovora Srbije u EU postoji poglavlje o odnosu s Kosovom, a nema poglavlja o odnosu s Hrvatskom”, kazao je Zekanović.

Hoće li EU stati na stranu srpskih prosvjednika ili politike Aleksandra Vučića, koji je legitimno izabran?

“Baš me briga što se radi u Srbiji, istočno od Dunava moj interes prestaje. Moj interes će se pojaviti kada se srpska vlast ispriča za sve što su učinili u devedesetim i kada se nadoknadi šteta.

Mislim da se ništa neće dogoditi, podržavat će Vučića kao dio EPP-a, u kojoj su i HDZ i SNS”, rekao je Zekanović.

Na pitanje o tome da je Vučić rekao da odgovornost za prosvjede nose i strane službea, on kaže kako se u Srbiji zazivaju protuhrvatske ideje.

“U Srbiji se narod homogenizira oko protuhrvatske ideje, i kada on (Vučić) napadne Hrvatsku, svi će ustati protiv ustaša. To je velik spin, ali to je u prešutnom dogovoru s Plenkovićem. Nisam vidio da je Plenković reagirao.

Plenković gleda prije svega interes Bruxellesa i uhljebljeničkih struktura, širi hrvatski interes ne gleda”, kazao je Zekanović.

Što se tiče njegovog rada u Saboru, kazao je kako će, ako se slaže s prijedlogom koji daje neka strana, dati svoju podršku.

“Sve što sa strane Andreja Plenkovića bude dobro doneseno, ja ću podržati. Referendum o euru, zaštita života od začeća… Ali to se neće dogoditi. No ne znam da će se u Saboru raditi preko ljeta, jer postoji ljetna stanka propisana Ustavom.

Plenković je imao vrijeme za donošenje Zakona o obnovi Zagreba u prošlom sazivu sabora, ali je srljao na izbore. Prioritet je bio sam sebi, odnosno njegova stranka, a ne građani Zagreba i svih građana u Hrvatskoj. Ne znam hoće li ukidanjem ljetne stanke Plenković još jednom kršiti Ustav”, zaključio je Zekanović.

Molim Domovinski pokret i MOST da s HDZ-om naprave veliku koaliciju

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari