Pratite nas

Politika

Mladi u Hrvatskoj ‘otkrivaju’ politiku?

Objavljeno

na

Pojava mladog Ivana Vilibora Sinčića na političkoj sceni otvara pitanja o participaciji hrvatskih mladih birača. Mnogi i dalje ne razumiju političke procese, a oni koji razumiju ipak preferiraju alternativne pristupe. Na hrvatskoj političkoj sceni su se u prošlogodišnjim izborima za Europski parlament i na nedavnim predsjedničkim izborima pojavile nove opcije za hrvatske birače, ORaH s Mirelom Holy odnosno Ivan Vilibor Sinčić iz udruge Živi zid. ORaH je u hrvatskom javnom diskursu pokrenuo teme koje do tada nisu imale glasne zagovornike, poput održivog razvoja, obnovljivih izvora energije ili proaktivne okolišne politike, dok je Ivan Vilibor Sinčić pobudio interes za vlastiti lik na predsjedničkim izborima prvenstveno ciljajući na probleme brojnih hrvatskih građana.Tako je često spominjao deložacije u kojima se i sam pojavio u ulozi pomagača na terenu te si naposljetku i osigurao potporu od 300 tisuća glasova među hrvatskim biračkim tijelom. Ivan Vilibor Sinčić ima 24 godine i zasigurno je i zbog toga mnogima u prvom krugu predsjedničkih izbora bio zanimljiv, jer je novo i svježe lice na hrvatskoj političkoj sceni.

No je li Sinčić zbog svojih godina animirao mlade hrvatske birače da izađu na izbore i ima li uopće podrške među mladima? Koliko su hrvatski mladi birači uključeni u kreiranje hrvatske politike i tko im je na političkoj sceni najzanimljiviji?

Alternativnim pristupom do glasova mladih

sinčićIstraživanja koja se bave isključivo ponašanjem mladih birača su vrlo rijetka. Na osnovu nekih drugih istraživanja i rada na terenu, stručnjaci pak tvrde kako većina hrvatske mladeži ne razumije političke procese. “Generalno se može reći kako mladi pokazuju nerazumijevanje političkog pluralizma i demokratskih procesa, odnosno svoje shvaćanje demokracije vezuju uz konsenzus i crno-bijelo shvaćanje političkih procesa”, smatra Dunja Potočnik iz Instituta za društvena istraživanja iz Zagreba.Sinčić je ‘uzdrmao’ političku pozornicu već činjenicom da je privukao mlade birače. Pritom spominje Istraživanje na nacionalno reprezentativnom uzroku iz 2012. godine koje pokazuje kako preko trećine mladih s pravom glasa (dobna skupina od 18 do 24 godine) nije nikada glasalo, a daljnja trećina je to dosad činila vrlo rijetko. Osim toga, preko polovice mladih s pravom glasa u 2012. godini niti nije znalo koju političku opciju bi odabrali.

Dvije godine kasnije, na izborima za Europski parlament ipak je primjetna promjena u ponašanju mladih birača u Hrvatskoj. Dva tjedna nakon izbora za Europski parlament 2014. godine prikupljeni su podatci o odazivu na izbore u sklopu projekta “Studija izbora za Europski parlament 2014”. Danijela Širinić, suradnica Fakulteta političkih znanosti napravila je analizu podataka za Hrvatsku koja je pokazala kako su se mladi u Hrvatskoj u većem broju odazvali na europske izbore nego na prethodne parlamentarne izbore. Zanimljivo je pritom da su oni u većem broju glasovali, s jedne strane za kandidate HDZ-a sa 48 posto i s druge za kandidate ORaH-a s gotovo 30 posto.

Mladi ne razumiju socijaldemokrate

Podrška socijaldemokratskoj ili „Kukuriku“ opciji je, što su potvrdili i posljednji, predsjednički izbori, je s 18 posto više nego suzdržana. “Sve manji broj mladeži je spreman dati svoj glas SDP-u. Ovaj trend je djelomično posljedica pojave ORaH-a koji je uspio mobilizirati mlađe građane, koji su često kritičniji prema strankama na vlasti od pripadnika ostalih dobnih skupina”, objašnjava ove rezultate Daniela Širinić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Podršku OraH-u su neki mladi dali i zbog nekonvencionalnog programa, smatra Sven Janovski, apsolvent novinarstva i potpredsjednik Mreže mladih Hrvatske: “Mislim da je za to primarno zaslužna Mirela Holy koja svojim alternativnim izgledom, netradicionalnim i neautoritarnim ponašanjem imponira mladima. Mladima koji su liberalnijeg društvenog svjetonazora imponirao je i tolerantan stav Holy o kanabisu, što mislim da je slučaj i kod ljudi koji, kao i ja, čak i nisu konzumenti te biljke.”

Neki novi klinci

Ivan Vilibor Sinčić, 24- godišnjak koji je na prošlim lokalnim izborima predvodio listu Saveza za promjene u Karlovcu tada nije uspio polučiti zamjetne rezultate, no na predsjedničkim izborima to se promijenilo. Ima li podršku među mladima, može se samo špekulirati, no jedno je sigurno, većini građana je Sinčić prije predsjedničkih izbora bio potpuni anonimac, što mu je dalo plus pokraj postojećih kandidata etabliranih i istrošenih opcija. “Vjerojatno je da je Sinčić, slično OraH-u na izborima za Europski parlament, privukao dio mlađeg biračkog tijela koji inače apstinira na izborima jer ih ne privlače tradicionalne vrijednosne orijentacije i političke podjele koje su dominirale svim kampanjama do sada”, kazala je Širinić za Deutsche Welle.

Još jedan mogući razlog Sinčićeve potpore među biračkim tijelom leži i u samoj prirodi predsjedničkih izbora. Manji broj kandidata daje dovoljno medijskog prostora za predstavljanje političkih ideja široj javnosti, a time posljedično i privlačenje novih kandidata. Je li 24-godišnji predsjednički kandidat potaknuo mlade da se uključe u političke procese, postat će jasno već na sljedećim, parlamentarnim izborima. Kako spomenuta istraživanja pokazuju, mladi od 18 do 24 godine u Hrvatskoj uglavnom ne sudjeluju u političkim procesima. “Ja nisam nikada glasovao iz uvjerenja već zato što je to ‘manje zlo’ i imam osjećaj da je tako većini mladih, barem onima koji izlaze na izbore”, kazao je apsolvent Sven Janovski.

Slično govori i diplomirani student politologije, Tomislav Leko. Nada se da će ove novosti u obliku OraH-a i predsjedničkog kandidata Ivana Vilibora Sinčića dovesti do trenda promjena, što bi automatski dovelo i promjena kod etabliranih političkih opcija u Hrvatskoj. “Možda bi onda te promjene u stranačkim strukturama mogle dati veću ulogu mladima i profilirati ih pa da se i oni aktivno uključe u političke promjene”, kazao je Leko i dodao da bi budućnosti hrvatskog društva najviše godilo profiliranje većeg broja kvalitetnih mladih kandidata koji bi se uključili u političke promjene. Jer, kako smatra ovaj mladi politolog, tako bi se štitili interesi mladih birača, kojima bi onda i politika postala atraktivnija.
izvor:DW.DE

[ad id=”40551″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Anto Đapić: Uloga predsjednika države je simbol hrvatske državnosti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednički kandidat Demokratskog saveza nacionalne obnove (DESNO) Anto Đapić u subotu je predstavio svoj izborni program i istaknuo da je uloga predsjednika države simbol hrvatske državnosti, a ta državnost je upravljanje hrvatskom slobodom koja je nakon smrti predsjednika Tuđmana ušla u slijepu ulicu.

„Ta državnost je upravljanje hrvatskom slobodom, a upravljanje tom slobodom nakon smrti predsjednika Franje Tuđmana ušla je u slijepu ulicu“, rekao je Đapić u Osijeku.

Po njegovim riječima, prozivali su ga da govori o temama koje su stvar prošlosti i da se vraća na teme koje danas nisu relevantne, no smatra da hrvatsko društvo ne može ići naprijed sve dok se raščiste odnosi koji opterećuju hrvatsko društvo.

„Dok ne raščistimo odnose koji opterećuju hrvatsko društvo, ne možemo ići prema naprijed. Onaj tko nije sudjelovao u stvaranju hrvatske države ne može znati što to znači. Nije nevažno tko je gdje bio 1991. godine, smatram da tko je god 1991. bio vojni obveznik, a takvih je nekoliko među predsjedničkim kandidatima, a nije se stavio na raspolaganje, ne može biti zapovjednik Hrvatske vojske“, ocijenio je.

Naglasio je i kako je potrebno promijeniti izborni sustav kojeg je ocijenio jako lošim, te da tko god bude predsjednik mora intervenirati da prestane dezintegracija Hrvatske koju imamo zbog 12 izbornih jedinica.

„Zbog toga Hrvatska treba biti jedna izborna jedinica. Imamo nakaradnu situacija da nam u Sabor ulazi osam predstavnika nacionalnih manjina i s te pozicije kreiraju parlamentarnu većinu i sve što je uz to bilo negativno došlo je od SDSS-a i Milorada Pupovca”, ustvrdio je.

Zbog toga, kaže, “tražimo jednu izbornu jedinicu u kojoj će na političko tržište svi pod jednakim uvjetima, a ne da se sa dvadesetak tisuća glasova bira osam zastupnika koji imaju velik utjecaj na hrvatsku politiku”.

“To je diskriminacija nacionalne većine“, zaključio je Đapić dodavši kako Hrvatskoj treba novi zakon o državljanstvu koji će štititi državljanstvo kao najveću blagodat.

Konstatirao je i kako su brojne nelogičnosti u Ustavu RH ocijenivši kako se u njemu ne ističu hrvatske nacionalne vrijednosti.

Ako bude izabran za predsjednika, zalagat će se da se u Ustav vrate kršćanske vrijednosti kao stup hrvatskog identiteta. „To je ono što nas je očuvalo u vladavini komunizma kada su obitelj, dom i vjera bili oslonac opstanka hrvatskog društva. Naši su problemi počeli onda kad smo se odmakli od tih temeljnih vrijednosti“, ocijenio je Đapić.

Upozorio je i kako je odnos prema Domovinskom ratu „nakaradan“ jer se on kriminalizira, a hrvatske branitelje se ponižava.

„Ne može nikakva priča o antifašizmu nadjačati temelj hrvatske države, a to je Domovinski rat. Ne može nitko osporiti pravo hrvatskim postrojbama pozdrav ‘za dom spremni’ s kojim su na usnama ginuli hrvatski mladići. Ne možemo govoriti o pijetetu Vukovara ili bilo koje drugog grada dok ulicama hodaju silovatelji hrvatskih žena i ubojice, a politika diktira procese kojima se traži skidanje spomenika sa oznakama HOS-a“, rekao je Đapić.

Po njegovim riječima, „neprirodno je da se kao vrijednosni sustav hrvatske države tretira nekakav antifašizam koji je velika srpska podvala kojom se hrvatski narod drži okovan u kandžama takozvanog Jasenovca i time nam se ne dopušta da razvijamo svoju slobodu onako kako mi želimo“, naglasio je.

Poručio je da su važna pitanja koji je odnos prema našim temeljnim vrijednostima, prema migrantskoj krizi, koja u valovima ide prema Hrvatskoj i prema položaju Hrvata u BiH.

„Status Hrvata u BiH je od krucijalnog značaja za opstanak hrvatske države. Stoga smatram da je formiranje hrvatske republike u BiH nužno“, zaključio je Đapić.

Smatra da predsjednik države mora imati jasnije pozicije nego što ih ima danas jer je razvlašćen je institutom supotpisa, što je, po Đapiću, besmislica. Drži da predsjednik mora imati i mogućnost nadzora i utjecaja na procese u Hrvatskoj vojsci te autonomnog odlučivanja o imenovanju šefova obavještajne zajednice i veleposlanika.

Poručio je da u Hrvatskoj “ne mogu postojati dvije Hrvatske, ona koja je bila u ratu i ona koja nije”.

„Slavonija ne smije biti u poziciji da u razvoju kaska za ostatkom države jer nije ona odgovorna što je velik broj radno sposobne obrazovane populacije odselio. Slavoniji treba pomoći promjenom porezne i gospodarske politike“.

Đapić je istaknuo kako je “logično da službenu kampanju počne u gradu koji je obilježio njegov život”.

“Osijek je u više navrata pokazao sklonost prema meni. Iz osječke izborne baze sam pet puta osvajao saborski mandat a u dva navrata sam bio gradonačelnik Osijeka“, rekao je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Bivši dopredsjednik Mladeži HDZ-a podnio kaznenu prijavu protiv Škore zbog dezerterstva

Objavljeno

na

Objavio

Višeslav Dokoza iz Starigrada poslao je Zadarskom listu priopćenje u kojem je naveo kako je pod punom odgovornošću, svojom voljom i kao izraz svoje domoljubne dužnosti na Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske u Zagrebu u četvrtak, 5. prosinca podigao kaznenu prijavu protiv pjevača Miroslava Škore zbog kaznenog djela ratnog dezerterstva. Dokoza je bivši dopredsjednik Mladeži HDZ-a RH-a i bivši direktor komunalnog poduzeća T.D. »Argyruntum« d.o.o. iz Starigrada- Paklenice.

Naime, Škoro se nije, kako navodi Dokoza, odazvao pozivu za obranom domovine Hrvatske koja je 1991. godine bila izložena općem napadu daleko nadmoćnijeg velikosrpskog agresora i srpskih pobunjenika u Hrvatskoj koji su još od ‘Načertanija’ iz 1844. i memoranduma SANU-a sustavno pripremali teren za otvorenu i brutalnu agresiju s ciljem da stvore zločinačku Veliku Srbiju na granici: Karlobag – Karlovac – Virovitica.

Pjevao u SAD-u

Međutim, prijavljenik Škoro je uvidjevši da će Milošević pokrenuti sveopću agresiju na Hrvatsku netragom nestao iz njegovog rodnog Osijeka, iako je bio vojni obveznik i potpuno zdrav, te je pobjegao u SAD u grad Pittsburgh, čime je odbio domoljubnu dužnost i zapovijed vrhovnog zapovjednika dr. Tuđmana da se stavi na raspoložbu u obranu domovine, a nije se odazvao ni na poziv za općom mobilizacijom, što je mu je bila obveza.

Da apsurd bude još veći tada 28-godišnji Škoro pjeva po SAD-u u raznim klubovima ne mareći za sudbinu svoje hrvatske domovine. Viđaju ga i po jugoslavenskim klubovima gdje pjeva kao da se u Hrvatskoj ne događa brutalna agresija i kao da to nema nikakve veze s njime.

Deseci tisuća poginulih, sto tisuća ranjenih i invalida, milijun prognanika njega nimalo nisu zanimali jer je bio uvjeren da Hrvatska nema nikakve šanse da se obrani od daleko nadmoćnijeg velikosrpskog agresora.

U SAD u piše pjesmu »Ne dirajte mi ravnicu« te se 1992. vraća u Hrvatsku nakon međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, kad je uvidio da Hrvatska nije izgubila rat i da je pitanje trenutak kada će Hrvatska okupirana područja biti oslobođena na čelu s najvećom žrtvom Domovinskog rata svakog hrvatskom domoljubu svetim Vukovarom, gdje je pobijeno na tisuće ljudi, a grad od 40 tisuća stanovnika sravnjen sa zemljom.

Imidž domoljubnog pjevača

No, Škoro ne staje na tome, već smišljeno gradi imidž domoljubnog pjevača te piše između ostalih pjesme: »Matu«, »Sude mi«.
Hrvatskom narodu opterećenom ratnim stradanjima i postratnim strahotama u srce ulazi nekoliko njegovih pjesama poistovjećujući te pjesme sa sudbinom i golgotom hrvatskog naroda. No, s vremenom se dolazi do spoznaje da je to sve Škorina farsa i da on te pjesme nije pisao domovini Hrvatskoj ni svome narodu. Ovaj pjevač je tako izjavio: »Znam da me bije glas nekoga tko pjeva pjesme koje pozivaju na ovo ili ono, ali ja nikada nisam iskoristio riječ Hrvatska u svojoj pjesmi, čak ni imena gradova ili ljudi. Govorim generalno o ljubavi, domovini, vjeri.

Bio je vojni obveznik i potpuno zdrav te je pobjegao u SAD, čime je odbio domoljubnu dužnost i zapovijed da se stavi na raspoložbu u obranu domovine, a nije se odazvao ni na poziv za općom mobilizacijom

Nikada nisam rekao da to mora biti katolička vjera, hrvatska domovina ili određeni narod. Svatko normalan se tu može prepoznati jer kad pjevam » Sude mi«, sude svima. Nisam rekao: »Sude Anti Gotovini«, ali ljudi to zlonamjerno iščitavaju kako im paše«, izjavio je svojedobno Škoro.

Miroslav Škoro vješt je manipulator koji se svo ovo vrijeme igrao s emocijama napaćenog hrvatskog naroda, ali i svih onih kojima je Hrvatska u srcu.
Naime, Hrvatsku su branili i dragovoljci iz 40 zemalja svijeta, među kojima i legendarni Francuz Jean Michele Nicolier u Vukovaru i mnogi te čak i treća generacija naših iseljenika iz svih država svijeta.

No, umjesto da je i Škoro makar bio u umjetničkoj satniji ili da je makar sudjelovao u pjesmi: »Moja domovina« u kojoj su sudjelovali svi naši umjetnici kojima je Hrvatska u srcu, on je ratnim dezerterstvom direktno pomagao velikosrpskog agresora jer je time oslabio našu obrambenu moć, a svaki čovjek i svaki metak bili su od neprocjenjivog značaja za obranu.

Miroslav Škoro izgradio je poslovno carstvo na leđima našeg napaćenog naroda zavaravajući naš narod da pjesme piše i pjeva domovini i našim herojima.

No ni tu ne staje Škoro, pa se kuje plan kako da postane predsjednik Republike Hrvatske, a time i vrhovni zapovjednik Hrvatske vojske.

Zavođenje slatkorječivošću

Zar nije čudno da na dočeku generala Ante Gotovine nije bio nazočan niti je otpjevao iti jednu pjesmu. Sve je jasno.

Podmuklo je kovao plan kako i na koji način da izmanipulira hrvatski narod i da ga na prevaru zavede slatkorječivošću i njegovim dječačkim osmjehom iza kojeg se krije licemjerje, laž i obmana.

Škoro je mislio da će se zaboraviti da je ratni dezerter i da to više nitko neće spominjati. Međutim prevario se. Uostalom u njegovom rodnom Višnjevcu pored Osijeka od četiri tisuće žitelja dobio je 33 potpisa (za predsjedničku kandidaturu, op.u.), a predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović 650.

Pored navedenog Škoro otvoreno priziva rušenje nezakonitim metodama legalno i legitimno izabrane hrvatske vlasti, kao i da će raspustiti Hrvatski sabor ako postane predsjednik.

S obzirom da sam od ranog djetinjstva svoj život podario brizi za domovini i dao zavjet sveti mojim precima, obitelji, ocu hrvatske države dr. Tuđmanu i svima koji su dali živote za Hrvatsku, ali i svima koji su na bilo koji način doprinijeli stvaranju Hrvatske, osjećao sam domoljubnu obvezu da g. Škoru kazneno prijavim kako bi se do kraja raskrinkala njegova nečasna uloga u presudnim vremenima za opstojnost hrvatskog naroda i svete nam domovine Hrvatske.

Više cijenim bilo kojeg od deset tisuća pripadnika srpske nacionalne manjine koji su bili u redovima Hrvatske vojske nego čitav život Miroslava Škore.

Pozivam ovom prigodom sve domoljube u Hrvatskoj i po cijelom svijetu da ne nasjedaju na njegovu manipulaciju jer je njemu mjesto na optuženičkoj klupi za ratno dezerterstvo i jedva čekam da se sučelimo pred istražnim organima vezano za navedeno, a moje navode ću dodatno potkrijepiti tijekom postupka svim materijalnim dokazima, kao i brojnim svjedocima.

Isti taj Škoro imao je desetak godina apartman u rodnom mjestu mojih roditelja kada sam ga i upoznao.

Miroslave Škoro izdao si Hrvatsku, a 22. 12. 2019. sudit će ti hrvatski narod i svi kojima je Hrvatska u srcu pokazati što misle o tebi, a misle sve najgore jer izdati domovinu se ne oprašta niti zaboravlja, zaključuje se u priopćenju Višeslava Dokoze.

Tražeći komentar podnošenja kaznene prijave ovakvog sadržaja Zadarski list se obratio i stožeru Miroslava Škore, ali do zaključenja ovoga broja nisu ga dobili.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari