Pratite nas

Politika

Mladi u Hrvatskoj ‘otkrivaju’ politiku?

Objavljeno

na

Pojava mladog Ivana Vilibora Sinčića na političkoj sceni otvara pitanja o participaciji hrvatskih mladih birača. Mnogi i dalje ne razumiju političke procese, a oni koji razumiju ipak preferiraju alternativne pristupe. Na hrvatskoj političkoj sceni su se u prošlogodišnjim izborima za Europski parlament i na nedavnim predsjedničkim izborima pojavile nove opcije za hrvatske birače, ORaH s Mirelom Holy odnosno Ivan Vilibor Sinčić iz udruge Živi zid. ORaH je u hrvatskom javnom diskursu pokrenuo teme koje do tada nisu imale glasne zagovornike, poput održivog razvoja, obnovljivih izvora energije ili proaktivne okolišne politike, dok je Ivan Vilibor Sinčić pobudio interes za vlastiti lik na predsjedničkim izborima prvenstveno ciljajući na probleme brojnih hrvatskih građana.Tako je često spominjao deložacije u kojima se i sam pojavio u ulozi pomagača na terenu te si naposljetku i osigurao potporu od 300 tisuća glasova među hrvatskim biračkim tijelom. Ivan Vilibor Sinčić ima 24 godine i zasigurno je i zbog toga mnogima u prvom krugu predsjedničkih izbora bio zanimljiv, jer je novo i svježe lice na hrvatskoj političkoj sceni.

No je li Sinčić zbog svojih godina animirao mlade hrvatske birače da izađu na izbore i ima li uopće podrške među mladima? Koliko su hrvatski mladi birači uključeni u kreiranje hrvatske politike i tko im je na političkoj sceni najzanimljiviji?

Alternativnim pristupom do glasova mladih

sinčićIstraživanja koja se bave isključivo ponašanjem mladih birača su vrlo rijetka. Na osnovu nekih drugih istraživanja i rada na terenu, stručnjaci pak tvrde kako većina hrvatske mladeži ne razumije političke procese. “Generalno se može reći kako mladi pokazuju nerazumijevanje političkog pluralizma i demokratskih procesa, odnosno svoje shvaćanje demokracije vezuju uz konsenzus i crno-bijelo shvaćanje političkih procesa”, smatra Dunja Potočnik iz Instituta za društvena istraživanja iz Zagreba.Sinčić je ‘uzdrmao’ političku pozornicu već činjenicom da je privukao mlade birače. Pritom spominje Istraživanje na nacionalno reprezentativnom uzroku iz 2012. godine koje pokazuje kako preko trećine mladih s pravom glasa (dobna skupina od 18 do 24 godine) nije nikada glasalo, a daljnja trećina je to dosad činila vrlo rijetko. Osim toga, preko polovice mladih s pravom glasa u 2012. godini niti nije znalo koju političku opciju bi odabrali.

Dvije godine kasnije, na izborima za Europski parlament ipak je primjetna promjena u ponašanju mladih birača u Hrvatskoj. Dva tjedna nakon izbora za Europski parlament 2014. godine prikupljeni su podatci o odazivu na izbore u sklopu projekta “Studija izbora za Europski parlament 2014”. Danijela Širinić, suradnica Fakulteta političkih znanosti napravila je analizu podataka za Hrvatsku koja je pokazala kako su se mladi u Hrvatskoj u većem broju odazvali na europske izbore nego na prethodne parlamentarne izbore. Zanimljivo je pritom da su oni u većem broju glasovali, s jedne strane za kandidate HDZ-a sa 48 posto i s druge za kandidate ORaH-a s gotovo 30 posto.

Mladi ne razumiju socijaldemokrate

Podrška socijaldemokratskoj ili „Kukuriku“ opciji je, što su potvrdili i posljednji, predsjednički izbori, je s 18 posto više nego suzdržana. “Sve manji broj mladeži je spreman dati svoj glas SDP-u. Ovaj trend je djelomično posljedica pojave ORaH-a koji je uspio mobilizirati mlađe građane, koji su često kritičniji prema strankama na vlasti od pripadnika ostalih dobnih skupina”, objašnjava ove rezultate Daniela Širinić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Podršku OraH-u su neki mladi dali i zbog nekonvencionalnog programa, smatra Sven Janovski, apsolvent novinarstva i potpredsjednik Mreže mladih Hrvatske: “Mislim da je za to primarno zaslužna Mirela Holy koja svojim alternativnim izgledom, netradicionalnim i neautoritarnim ponašanjem imponira mladima. Mladima koji su liberalnijeg društvenog svjetonazora imponirao je i tolerantan stav Holy o kanabisu, što mislim da je slučaj i kod ljudi koji, kao i ja, čak i nisu konzumenti te biljke.”

Neki novi klinci

Ivan Vilibor Sinčić, 24- godišnjak koji je na prošlim lokalnim izborima predvodio listu Saveza za promjene u Karlovcu tada nije uspio polučiti zamjetne rezultate, no na predsjedničkim izborima to se promijenilo. Ima li podršku među mladima, može se samo špekulirati, no jedno je sigurno, većini građana je Sinčić prije predsjedničkih izbora bio potpuni anonimac, što mu je dalo plus pokraj postojećih kandidata etabliranih i istrošenih opcija. “Vjerojatno je da je Sinčić, slično OraH-u na izborima za Europski parlament, privukao dio mlađeg biračkog tijela koji inače apstinira na izborima jer ih ne privlače tradicionalne vrijednosne orijentacije i političke podjele koje su dominirale svim kampanjama do sada”, kazala je Širinić za Deutsche Welle.

Još jedan mogući razlog Sinčićeve potpore među biračkim tijelom leži i u samoj prirodi predsjedničkih izbora. Manji broj kandidata daje dovoljno medijskog prostora za predstavljanje političkih ideja široj javnosti, a time posljedično i privlačenje novih kandidata. Je li 24-godišnji predsjednički kandidat potaknuo mlade da se uključe u političke procese, postat će jasno već na sljedećim, parlamentarnim izborima. Kako spomenuta istraživanja pokazuju, mladi od 18 do 24 godine u Hrvatskoj uglavnom ne sudjeluju u političkim procesima. “Ja nisam nikada glasovao iz uvjerenja već zato što je to ‘manje zlo’ i imam osjećaj da je tako većini mladih, barem onima koji izlaze na izbore”, kazao je apsolvent Sven Janovski.

Slično govori i diplomirani student politologije, Tomislav Leko. Nada se da će ove novosti u obliku OraH-a i predsjedničkog kandidata Ivana Vilibora Sinčića dovesti do trenda promjena, što bi automatski dovelo i promjena kod etabliranih političkih opcija u Hrvatskoj. “Možda bi onda te promjene u stranačkim strukturama mogle dati veću ulogu mladima i profilirati ih pa da se i oni aktivno uključe u političke promjene”, kazao je Leko i dodao da bi budućnosti hrvatskog društva najviše godilo profiliranje većeg broja kvalitetnih mladih kandidata koji bi se uključili u političke promjene. Jer, kako smatra ovaj mladi politolog, tako bi se štitili interesi mladih birača, kojima bi onda i politika postala atraktivnija.
izvor:DW.DE

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Rajko Ostojić: SDP može sa svima, osim s HDZ-om i HNS-om

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Pixsell

“SDP se ne osipa, neki nam pojedinci odlaze. Veliki je to gubitak, ali ako vas novo vodstvo ne izabere ne odlazite – nego ostanete u stranci jer niste u njoj zbog fotelje”, kazao je Rajko Ostojić i radijskoj emisiji Intervju tjedna. Rejting stranke je oko stabilnih 22 posto, ali Ostojić očekuje da će ih građani prepoznati i da će on rasti.

O stanju u vukovarskom SDP-u Ostojić je kazao kako Željko Sabo ima svoje zasluge, ali da će Zlatko Komadina, Ivo Jelušić i Predrag Matić otići tamo kako bi procijenili kakvo je stanje. O Goranu Koturu, kojeg su izabrali splitski SDP-ovci, a kojega je potpredsjednica Glavnog odbora optužila za nasilje rekao je kako se objektivno mora utvrditi činjenično stanje. “Moraju se čuti sve strane, a posljedica će biti ako se utvrdi i da je bilo naznaka nasilja ili blaćenja”, kazao je.

Na pitanje hoće li SDP prestati nuditi koalicije svima redom, Ostojić je odgovorio kako SDP može koalirati sa svima, osim s HDZ-om i HNS-om. Za liberalnu koaliciju GLAS-IDS-Pametno rekao je kako je dobro da se bore za liberalne ideje, ali nije dobro da se GLAS etablira napadajući SDP. S IDS-om su odnosi odlični. “Ne zaboravite da su na listama SDP-ove koalicije za EU izbore bili i Radoš i Jakovčić. Uvjeren sam da će Pupovac, budući da jako podupire Plenkovićevu vladu, biti na HDZ-ovim ulaznim listama ze euroizbore”, kazao je Ostojić. Dodao je kako je stranka po tom pitanju ‘široke ruke’.

Za Most je kazao kako ima desni i liberalni lijevi dio, a s SDP-om su bili na istoj liniji vezano za Agrokor. “Ali oni moraju shvatiti da su bili u vlasti, da su imali premijera, predsjednika Sabora i ključne ministre – a da ništa nisu napravili”, dodao je. SDP i Most su bili na istoj liniji vezano za Agrokor.

Josip Jović: Koalicija iz Amsterdama

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Sabor imenovao tri od četiri člana Nadzornog odbora HRT-a

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski sabor u petak je imenovao dio, odnosno tri od četiri člana Nadzornog odbora HRT-a – Mladena Čuturu, Moranu Paliković Gruden i Maju Martinović, prihvatio prijedlog Odbora za medije i povukao imenovanje Eduarda Kunšteka, te odbio SDP-ov amandman da u NO ‘uđe’ Miroslav Grgić, član bivšeg, u srpnju razriješenog Nadzornog odbora.

Odluku o imenovanju, Sabor je donio jednoglasno, sa 77 glasova, jednim više od potrebnih 76. SDP u glasovanju o članovima novog NO HRT-a nije sudjelovao.

Nećemo u tome sudjelovati, kad se u NO već biraju samo predstavnici većine, neka ih bira samo većina, objasnio je Arsen Bauk (SDP) poslije zataržene stanke.

Mikulić: Slobodno mjesto potencijalno za kandidata manjine

Predsjednik Odbora za medije Andrija Mikulić (HDZ) izvijestio je da Odbor povlači prijedlog o Kunštekovu imenovanju, predlaže da se imenuju samo tri od četiri člana, da se ide na ponovljeni natječaj, a slobodno mjesto je potencijalno za kandidata paralmentrane manjine.

Partneri u saborskoj većini zadovoljni su prijedlogom Odbora, a oporba, konkretno SDP, nezadovoljna je što većina nije prihvatila ime kandidata oporbe.

SDSS je zadovoljan što je Odbor otvorio prostor da se postigne dogovor većine i opozicije oko četvrtog člana koji bi pripadao opoziciji, kaže Milorad Pupovac koji poručuje da ono što pripada većini ne bi trebala određivati opozicija i obrnuto.

Furio Radin (Klub nacionalnih manjina) dodaje kako je prijedog Odbora logičan slijed razgovora u parlamentu, a promjenu njegove ranije odluke vidi kao pobjedu parlamentarizma, te ne spori potrebu da se ostavi mjesto parlamentranoj opoziciji.

Stazić: prihvaćen naš argument da je Kunštek u sukobu interesa

Drago nam je da je većina prihvatila naše argumente da je Kunštek u sukobu interesa, kaže Nenad Stazić (SDP). Saborska većina, dodaje, nije prihvatila kandidata manjine, ali je donekle prihvatila princip da ne bira sva četiri, nego samo tri ‘svoja’ člana NO, dok se za četvrtog otvara novi javni poziv. Prihvatit ćemo to kao nastavak dobre paralmentrane prakse, poručuje Stazić.

Ostajemo pri tome da nije dobra praksa da većina određuje tko će u okviru opozicije biti njihov predstavnik, ustrajava Bauk.

HDZ-ov Branko Bačić odbija SDP-ovu argumentaciju. Vladajući ne ulaze u izbor kandidata oporbe, no za nas je neprihvatljivo da u NO imenujemo bilo koga od članova prijašnjeg NO, jer su četiri puta institucije utvrdile da taj NO nije poštivao zakone, tumači Bačić.

Pernar: Kad ŽZ dođe na vlast Maja Sever će dobiti emisiju natrag

Živi zid, kaže Ivan Pernar, ne može podržati kandidirane, jer smatra da neovisno o tome tko u NO sjedio ništa se neće promijeniti, a Živi zid će i dalje biti nepoželjan.

Princip 3+1 je dobar, no problem je što je u vrijeme kad ga je vodio SDP HRT bio partijska televizija, cenzura je bila takva da je ukinuto predizborno sučeljavanje, i HDZ-ov model je u biti cenzura, samo su metode profinjenije, tvrdi taj zastupnik.

Problematizirao je ukidanje emisije Hrvatska uživo urednice Maja Sever, pa joj obećao da će, čim Živi zid dođe na vlast, dobiti emisiju natrag.

Vi ste gori i od HDZ-a i SDP-a, kroz smijeh mu je uzvratio predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Jandroković: Čestitke zastupnicima i građanima

Odluka o NO HRT-a bila je posljednja odluka Sabora prije zimskog odmora koji će, najavio je Jandroković, završiti 17. siječnja iduće godine.

Svim zastupnicima čestitao je Božić i zaželio sretnu Novu godinu.

U ime svih, svim građanima Republike Hrvatske i svima koji nas prate diljem svijeta, također upućujem najiskrenije čestitke, rekao je Jandroković. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari