Pratite nas

Magazin

Mladi zagrebački informatičari najbolji na državnom natjecanju

Objavljeno

na

Zagrebački računalni savez

Da su mladi zagrebački informatičari neki od najboljih u Hrvatskoj nije neka tajna, ali uspjesi koje su ove godine postigli na državnom natjecanju zaista spadaju u rubriku “vjerovali ili ne”. Deset od dvanaest prvih mjesta, sedam drugih i trinaest trećih rezultati su koji su neviđeni već više od 10 godina. Svi su đaci članovi Zagrebačkog računalnog saveza, a proteklog su se vikenda u Primoštenu natjecali u kategorijama Logo i Primjena algoritama. Fran Babić, Marko Dorčić, Patrik Pavić, Krešimir Nežmah te djevojčice Lara Semeš i Lana Škarica neki su od CRO spirala koji su “razvalili” ovo državno natjecanje, što im i zapravo nije neka novost jer već godinama nižu uspjeh za uspjehom, odnosno i medalju za medaljom, piše VečernjiList.

– Naša Lara počela je prije dvije godine na Jarunu u C++ početnici, a sada je već dvostruka državna pobjednica i sudionica JHIO juniorske hrvatske olimpijade – ponosna je Larina majka Milena Semeš. I ostali državni pobjednici, njih desetero, među kojima su i vrlo ozbiljni kandidati za seniorsku i juniorsku reprezentaciju imali su sličan početak. Tako je maturant Dominik Fistrić počeo prije 12 godina u Domu tehnike na Jarunu u sklopu Programerske vijuge kao učenik razredne nastave, dok je njegov kolega Krešimir Nežmah programirati počeo nakon trećeg razreda osnovne škole.

– Krešimir se iznenadio kada mu je na dan natjecanja u siječnju 2013. rečeno da ne može pristupiti dok ne upiše 5. razred. No dočekao je svoje vrijeme da zasja jer je kasnije postao osvajač prvog juniorskog europskog zlata u povijesti, a ove je godine pobijedio među drugim razredima srednjih škola – prisjetio se Škokić.

Patrik Pavić, koji bilježi izvanserijske uspjehe,  uključio se u rad Saveza u šestom razredu i preskočio vršnjake i dotadašnje ZRS-ove zvijezde. Pobijedio je na državnom natjecanju i trenutno je najbolje rangirani hrvatski programer, a osvojio je i dva srebra na europskoj juniorskoj olimpijadi.

Osim Lare, vrlo izgledni kandidati za juniorsku olimpijadu su i Marko Dorčić i Fran Babić. Oni su se uključili u rad saveza prije pet odnosno tri godine. Renato Krpan je jedan od tri najbolja državna natjecatelja, s osvojenim prvim i drugim mjestom. Počeo je programirati u trećem razredu, a Vlatko Borevković i njegova sestra Ema još kao prvašići.

– Svatko može bar nešto naučiti od Ante Kostelića, Ivice i Janice,  ako želi – komentirao je Škokić.

Zagrebački računalni savez, inače, neprofitna je organizacija koja okuplja školsku djecu i mladež.

U ljeto 1999. krenuli su s projektom „Za hrvatsku darovitost“, a životna misija im je ostvariti Centar mladih programera.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Škoro: ‘U Hrvatskoj treba biti Dan antifašističke borbe, zar ćemo se dičiti nečim drugim’

Objavljeno

na

Objavio

U emisiji urednika Željka Matića na Z1 televiziji Dogmatica u četvrtak gostovao je predsjednički kandidat dr. sc. Miroslav Škoro.

Na početku emisije istaknuo je da nije zabrinut trenutačnim stanjem prema anketama, jer kada je riječ o statistici, kaže da je najviše volio jednu knjižicu koja se zvala ‘Kako lagati statistikom’. Podsjetio je na nedavne rezultate europskih izbora i ankete čije se prognoze nisu baš ostvarile.

“Valja ih pogledati, voditi računa o tome, ali kako je govorila moja pokojna majka, ‘nije važno baš toliko što se govori nego tko govori’”, kaže Škoro i zahvaljuje svima koji mu pomažu u kampanji.

O antifašizmu i komunizmu

“Ta Europa je vrlo ponosna na svoj antifašizam i ako se ne varam – i mi smo. Silno smo ponosni na to. I ta Europa donijela je barem dvije vrlo bitne Rezolucije u kojima se osuđuju totalitarni režimi. Međutim, gle čuda, stavili su istoznačnicu između fašizma i komunizma. I traže od zemalja da otvore arhive, da se suoče s tom svojom prošlošću i da na neki način pomognu u rasvjetljavanju tih svih zločina. Jer žrtva je žrtva. Posebice ako se dogodila bez suda. A kod nas je jako puno toga. Mi smo narod koji je u puno toga podijeljen, ali ovo je primarna podjela, u kojoj mi nismo napravili ništa. Europa nam je dala da ideološki raščistimo, ali nismo htjeli. Sad imamo Rezoluciju iz 9. mjeseca, o njoj se kod nas niti ne zna. Mi se još uvijek svađamo oko nekih stvari. Na kraju kad pogledate objektivno, percepcija, pogotovo u medijima, da nakon svega, jedino je Hrvatska nekakva fašistička tvorevina. To se javno govori, javno u političkom prostoru, i nitko drugi ništa s fašizmom nema, pa niti Španjolci koji su imali fašistički režim do ’75.-’76. – samo mi imamo, samo smo mi u tom problemu. Ali nikako da se suočimo s komunističkim zločinima i svime onime što se dogodilo. U ovom slučaju treba uistinu poslušati Europu i provesti te dvije Rezolucije. Svi su to napravili osim nas i Slovenaca. Pa čak i nekakvu laganu lustraciju i Makedonci – mi nismo.

Voditelj ga je pitao treba li 22. lipnja, Dan antifašizma ostaviti kao blagdan, neradni dan.

“Smatram da u Hrvatskoj treba biti Dan borbe protiv antifašizma(vjerojatno Lapsus linguae – greška u govoru, op. a.)”, kaže Škoro i apsolutno se slaže da treba biti blagdan kao što je bilo.

“Sad, je li to taj dan ili neki drugi, to trebaju odgovoriti neki puno kompetentniji ljudi od mene, jer dovoljno o tome ne znam. Dopustite da predsjednički kandidat može kazati da o nečemu ne zna. Dan antifašističke borbe, apsolutno da, i to je u hrvatskoj tradiciji i tradiciji Europe kojoj mi pripadamo. Zar ćemo se dičiti nečim drugim?”

O agencijama

“Uloga agencija nije da oblikuju javnost već da istražuju, a meni se čini, kao i većini analitičara, da agencije pokušavaju oblikovati stvarnost na način da bi glasačima HDZ-a trebalo skrenuti pozornost da ja ne mogu dobiti i ući u drugi krug, a meni skrenuti pozornost da bih se trebao baviti tematikom i protukandidatom Mislavom Kolakušićem. To neće proći i to je moje mišljenje”.

“Ne mislim se baviti s nikim od protukandidata. Ušao sam u kampanju kao čovjek koji želi određene promjene. U fokusu mi je generalno situacija u Hrvatskoj. Moj fokus nisu protukandidati.”

“Puno je toga izgovoreno na moj račun i račun moje obitelji. Pokušavaju me diskreditirati kao osobu. Čovjek sam iz realnog sektora, ništa ne skrivam s kim sam radio, ne skrivam svoju imovinu, ne bježim od ideologija, to nas i čini različitima, pokušavam biti realan. Politika je premrežila sve, gospodarstvo, država je najveći poslodavac.”

O Zoranu Milanoviću

“Kandidat koji mi prigovara, tvrdi da je on meni našao posao, a doveo me je u situaciju da se ja sada stidim, zato što je bio u stanju prodati cijelu državu za ulazak u EU zbog dvojice ljudi koji su pravomoćno osuđeni na doživotni zatvor. Osim što nas je zadužio za dodatnih 80 milijardi kuna, za njegovog mandata napravljene su tzv. predstečajne nagodbe. To je bio najveći udar na malo i srednje poduzetništvo u RH u povijesti ove naše države.

O političkim trgovinama

“U saboru se događa čista trgovina, ljudi za koje ste glasovali, jednostavno promijene stranu. Zadnjih tri godine imamo Vladu koja nema kredibilitet. S javnim poduzećima upravlja se isto kao prije u Savezu Komunista. Nema odgovornosti, a čine se štete i povlače potezi s dalekosežnim posljedicama.” . Pogledajte cijeli intervju:

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Roman Leljak – Zbrinjavanje djece stradale tijekom Drugog svjetskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Što je istina o zbrinjavanju ratom stradale djece tijekom Drugog svjetskog rata u Nezavisnoj državi Hrvatskoj?

Tko se o njima brinuo? Zašto su ostali bez doma i roditelja? Koliko ih je preminulo? Što je tomu uzrok?

O temi zbog koje vladaju mnogi prijepori, u “Mojoj Hrvatskoj” govorio je slovenski istraživač i publicist Roman Leljak.

Emisiju uređuje i vodi Nada Prkačin. (Laudato.tv)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari