Pratite nas

Gospodarstvo

MMF podigao procjene rasta hrvatskog gospodarstva za ovu i iduću godinu

Objavljeno

na

Međunarodni monetarni fond (MMF) povisio je procjene rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini, koje bi prema njihovim procjenama u 2019. trebalo rasti gotovo dvostruko snažnije nego šira skupina europskih gospodarstava u nastajanju i razvoju.

Ove bi godine tako hrvatsko gospodarstvo trebalo porasti tri posto, procjenjuje MMF u redovnim jesenjim prognozama za svjetsko gospodarstvo (WEO), povisivši travanjsku prognozu za 0,4 postotna boda.

Podignuta je i projekcija rasta u 2020., za 0,2 postotna boda, na 2,7 posto.

Blago su pak snizili procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u prošloj godini, za 0,1 postotni bod, na 2,6 posto.

Najnovije MMF-ove procjene pokazuju da bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo rasti gotovo dvostruko snažnije od prosjeka skupine europskih gospodarstava u nastajanju, u koju MMF još svrstava Rusiju, Tursku, Poljsku, Rumunjsku, Ukrajinu, Mađarsku, Bjelorusiju, Bugarsku i Srbiju.

U MMF-u predviđaju da će gospodarstvo te skupine u prosjeku ove godine rasti 1,8 posto. U 2020. stopa njegova rasta trebala bi se gotovo izjednačiti s onom prognoziranom za Hrvatsku i iznositi 2,5 posto, procjenjuju u MMF-u.

Glavni je razlog gotovo stagnacija turskog gospodarstva u ovoj godini, prema procjenama MMF-a, koja neutralizira visoke procijenjene stope rasta za Mađarsku, od 4,6 posto te Poljsku i Rumunjsku, od 4,0 posto.

Još je veća razlika između prognoziranih stopa rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini i onih gospodarstva eurozone. Tako bi gospodarske aktivnosti u zoni primjene zajedničke europske valute prema najnovijim MMF-ovim procjenama ove godine u prosjeku trebale rasti 1,2 posto. Iduće godine rast bi trebao ubrzati na 1,4 posto.

Snižena procjena inflacije i viška u bilanci plaćanja u Hrvatskoj
Procjena stope nezaposlenosti u ovoj godini potvrđena je na 9,0 posto, a u 2020. trebala bi kliznuti na 8,0 posto.

U 2018. iznosila je 9,9 posto, čime je MMF snizio procjenu iz travnja za 0,1 postotni bod.

Snižene su i procjene stope inflacije u 2019. i 2020., za pola, odnosno za 0,4 postotna boda. Tako bi prema MMF-ovim procjenama potrošačke cijene ove godine trebale porasti 1,0, a iduće 1,2 posto.

Prošle su godine prema njihovim izračunima cijene porasle 1,5 posto, u skladu s procjenom iz travanjskog izvješća.

Procjena ovogodišnjeg viška na tekućem računu platne bilance, iskazanog udjelom u BDP-u, snižena je za 0,4 postotna boda, na 1,7 posto. U idućoj godini višak bi trebao kliznuti na jedan posto, čime je procjena iz travanjskog izvješća snižena za 0,6 postotnih bodova.

U 2018. višak je iznosio 2,5 posto, što je za 0,4 postotna boda manje no što su u MMF-u procijenili u travnju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Dosad 13. plaću dobilo više od pola milijuna zaposlenih

Objavljeno

na

Objavio

Trinaestu plaću u prvih deset mjeseci ove godine već je dobilo više od pola milijuna zaposlenih, a u dva mjeseca više od 115 tisuća radnika počelo je dobivati naknadu za topli obrok, piše u srijedu Večernji list.

S približno 6400 kuna neto i oko 8800 kuna prosječne bruto plaće Hrvatska se nalazi na trećem mjestu po visini plaća među tranzicijskim zemljama iza Slovenije (1726 eura bruto) i Češke (1330 eura), navodi dnevnik.

Za vratom nam pušu Poljska, Slovačka, Mađarska i Rumunjska, čije su bruto plaće premašile tisuću eura mjesečno. Od iduće godine u toj bi utakmici Hrvatska mogla popraviti svoju poziciju jer se priprema promjena metodologije statističkog iskazivanja plaća na način da će se u primanja zaposlenih uključiti i neoporezive naknade kao što su božićnice, regresi, trinaesta plaća, topli obrok…

Od početka rujna, kad je topli obrok postao neoporeziva naknada, počelo ga je isplaćivati 11.615 poslodavaca za 115.697 zaposlenih radnika. Svi oni ukupno su dobili 133 milijuna kuna. Jednako tako 1192 tvrtke počele su plaćati trošak vrtića za 1588 zaposlenih, na što je otišlo 3,6 milijuna kuna.

Nova je mogućnost plaćanje smještaja za radnika, što je iskoristilo 187 tvrtki za 426 zaposlenih radnika (1,3 milijuna kuna), odgovorili su iz Porezne uprave. Veliko je iznenađenje podatak da je 32.850 tvrtki već isplatilo 1,28 milijardi kuna bonusa za 518.918 zaposlenih radnika, iz čega proizlazi da je svaki radnik dobio oko 2500 kuna bonusa, donosi Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Ministar Horvat: Danas počinjemo razgovore s Merkel o dolasku Volkswagena u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska Vlada u srijedu otvara razgovore s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel o dolasku Volkswagena u Hrvatsku. Objavio je to jučer u Varaždinu na HUP-ovoj konferenciji “Industrija 4.0 – prilika i / ili izazov” ministar gospodarstva Darko Horvat.

Iako je prije tri tjedna šef proizvodnje VW-a Andreas Tostmann izjavio za Reuters da ne traže alternativnu lokaciju za svoju milijardu i pol eura vrijednu novu tvornicu, mimo turskog Izmira, ministar Horvat tvrdi da je Vlada pripremila ponudu njemačkom investitoru i da je odlučna u tome da se ta investicija realizira u Hrvatskoj.

Horvat navodi da je Vlada prethodno dobila i obradila sve zahtjeve menadžmenta Volkswagena te pronašla i tri potencijalne lokacije za tvornicu.

– Sutra počinju razgovori s gospođom Merkel o tome da VW realizira svoju investiciju u Hrvatskoj, a Vlada je sastavila ponudu za VW te pronašla tri lokacije na kojima postoji spremnih milijun kvadrata zemljišta i svi drugi uvjeti, a traženo je 40 parametara, da se ta investicija ostvari – rekao je jučer Horvat, prenosi VL

Dodao je da su tri lokacije za tvornicu: Varaždin, Ivanić-Grad i Dugo Selo. Niti u jednom drugom dijelu Hrvatske nisu pronašli toliko slobodnog zemljišta spremnog za investiciju u kombinaciji s drugim uvjetima, poput ljudskih i obrazovnih kapaciteta i planova razvoja za idućih 20 godina.

– Želimo Hrvatsku brendirati kao destinaciju izvrsnosti i ili ćemo si sami stvoriti takve prilike ili ćemo ostati na prodaji sunca i čistog mora, ili pak zdrave hrane, iako smo svjesni da dobar dio hrane zapravo uvozimo – kaže Horvat.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari