Pratite nas

Gospodarstvo

MMF podigao procjenu rasta BDP-a Hrvatske

Objavljeno

na

MMF podigao procjenu rasta BDP-a Hrvatske

Misija MMF-a, koja je proteklih deset dana boravila u Hrvatskoj, u svojoj zaključnoj izjavi podigla je procjene rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini s ranije prognoziranih 2,9 posto na 3,1 posto, ali je upozorila da će rast u srednjoročnom razdoblju usporiti prema 2 posto ne provedu li se ključne strukturne reforme.

“Članovi Misije predviđaju da će realni BDP porasti 3,1 posto u 2017. i 2,8 posto u 2018. Najveći poticaj rastu daju privatna potrošnja i turizam.

Investicije su usporene, ali predviđa se da će se povećati u idućem razdoblju, kako se bude poboljšavala apsorpcija sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova EU-a i postupno privodilo kraju razduživanje privatnog sektora. (…) Unatoč oporavku, BDP po stanovniku i zaposlenost nisu još dosegnuli razine na kojima su bili prije globalne financijske krize.

Ako se ne provedu ključne strukturne reforme, predviđa se da će se rast u srednjoročnom razdoblju usporiti prema potencijalnoj stopi od približno 2 posto, što je niže od rasta u usporedivim zemljama”, stoji u zaključnoj izjavi.

Izjava je objavljena nakon što su se članovi Misije MMF-a, predvođeni Khaledom Sakrom, od 17. do 27. listopada u Zagrebu susreli s ministrom financija Zdravkom Marićem, ministricom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nadom Murganić, guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem, Povjerenstvom za fiskalnu politiku Sabora te drugim dužnosnicima i predstavnicima poslovne zajednice, sindikata i akademske zajednice.

Ističe se da postoje i pozitivni rizici za projekcije, ali da ravnoteža rizika ima negativan predznak, ponaprije zbog rizika Agrokora i kašnjenja reformi.

“Privatna potrošnja, turizam i povoljni uvjeti u zemljama trgovinskim partnerima mogli bi i nadalje rezultirati nepredviđenim pozitivnim utjecajima. Utjecaj krize Agrokora zasad je pod kontrolom, ali njegovo restrukturiranje i dalje traje, pa bi se još uvijek mogli pojaviti negativni rizici.

Ostali negativni rizici uključuju daljnje kašnjenje s provedbom strukturnih i fiskalnih reformi. Predviđa se nastavak smanjenja vanjskog duga, javnog duga i potreba za financiranjem. Međutim, isti će ostati znatni, zbog čega će gospodarstvo i nadalje biti ranjivo prema povećanju globalnih kamatnih stopa”, ocjenjuju iz MMF-a.

Članovi Misije predviđaju i da će manjak proračuna opće države u 2017. iznositi približno 0,9 posto BDP-a, ali navode i da je “nužno iskoristiti svaku priliku za racionalizaciju rashoda u preostalom dijelu godine”.

“Uspješna provedba proračuna za 2018. rezultirala bi uglavnom sličnim ukupnim proračunskim manjkom (0,8 posto BDP-a). Članovi Misije predviđaju da bi se postupnom konsolidacijom, predviđenom u Programu konvergencije hrvatskih vlasti, manjak mogao naposljetku pretvoriti u blagi višak i javni dug smanjiti na približno 65 posto BDP-a do 2022.”, stoji u izjavi.

Ističe se i da bi, s obzirom na relativno dobre izglede za rast u kratkoročnom razdoblju, “bilo poželjno, zbog negativnih rizika, težiti bržem smanjenju i nadalje visokog javnog duga u idućem razdoblju, što bi pomoglo stvaranju fiskalnog prostora koji se može iskoristiti u slučaju usporavanja gospodarske aktivnosti” te stoga preporučuju dodatne mjere, kojima bi se javni dug do 2022. godine smanjio ispod 60 posto BDP-a.

Dodatnu konsolidaciju, ističu, trebalo bi pratiti poboljšanje strukture prihoda i rashoda kako bi se potpomogao rast i stvaranje radnih mjesta.

Osvrću se i na pitanje poreza na nekretnine, navodeći da bi “suvremen i pravedniji porez na imovinu mogao omogućiti smanjenje poreza koji su manje poticajni za rast”. “Suvremen i dobro osmišljen porez na nekretnine, zasnovan na objektivnim kriterijima, bio bi pravedniji i stvorio bi veće prihode u odnosu na postojeću komunalnu naknadu. Tim bi se dodatnim prihodima moglo kompenzirati daljnje smanjenje opterećenja porezom na dohodak, parafiskalnih nameta, pa i PDV-a. Važno je da svako smanjenje poreznih stopa ima neutralan učinak na prihode”, drže u MMF-u.

U izjavi se hrvatsku vlast potiče na “ograničavanje rasta već ionako visoke mase plaća, koja zahtijeva provedbu reforme državne uprave kojom bi se postupno smanjio velik broj zaposlenih u javnom sektoru i omogućilo nagrađivanje prema učinku te time pridonijelo poboljšanju pružanja javnih usluga”.

Povećati doprinose za dopunsko zdravstveno; transparentno obavještavati javnost o Agrokoru

U javnom se sektoru posebno naglašava potreba reformi u zdravstvenom sektoru, kako bi on prestao akumulirati nove i smanjio dospjele neplaćene obveze. Smatraju i da treba povećati doprinose za dopunsko osiguranje i poboljšati njihovo prikupljanje ukidanjem izuzeća, a ističu i da se učinkovitost tog sektora treba unaprijediti smanjenjem velikog broja specijaliziranih centara i centralizacijom nabave.

“Također, treba razmotriti vraćanje zavoda za zdravstveno osiguranje u okvire državne riznice da bi se postigla bolja kontrola nad dospjelim neplaćenim obvezama”, preporučuju iz MMF-a.

Ocjenjuju da niti hrvatski mirovinski sustav nije na održivoj putanji te kažu da je i tu nužno provesti ključne reforme da bi se riješile stalno prisutne neravnoteže, posebice postupno povećati dob za umirovljenje i “smanjiti izdašne poticaje za prijevremeno umirovljenje”.

Uz ocjenu stanja u bankovnog sustava članovi Misije MMF-a ocjenjuju, uz ostalo, da su “bonitetna ograničenja izloženosti doprinijela ograničavanju utjecaja krize Agrokora”.

No, iz MMF-a ističu da bi, “iako je stečajno zakonodavstvo za velika poduzeća poboljšano u sklopu reakcije na krizu Agrokora, bilo korisno identificirati i ukloniti sve preostale manjkavosti koje utječu na korporativno upravljanje, računovodstvene i revizijske standarde te insolventnost i prava vjerovnika”.
“U međuvremenu, u cilju ograničavanja izazova vezanih uz Agrokor, važno je nastaviti s napretkom u njegovom restrukturiranju i o tome pravodobno i transparentno obavještavati javnost”, drže u MMF-u.

Iskoristiti uzlet za reforme

Osvrću se i na pokretanje javne rasprave o prednostima i nedostacima uvođenja eura, navodeći da, “iako bi uvođenje eura eliminiralo sadašnju ograničenu neovisnost monetarne politike”, tečajni rizik bi se u velikoj mjeri smanjio, a snizili bi se i transakcijski troškovi.

“Međutim, kako bi se što je više moguće povećale koristi i smanjili rizici od priključivanja valutnoj uniji, ključno je povećati dinamiku i otpornost gospodarstva ubrzanjem strukturnih reformi. Također je nužno brzo smanjiti javni dug da bi se stvorio fiskalni prostor pomoću kojega bi se mogao podupirati rast u budućim razdobljima usporavanja gospodarske aktivnosti”, poručuju iz MMF-a.

“Trenutačni uzlet trebalo bi iskoristiti za daljnju provedbu strukturnih reformi. Te se reforme provode sporo, što je najveća prepreka poboljšanju konkurentnosti i povećanju razine dohotka Hrvatske. Kako bi se potaknula ulaganja, uključujući inozemna izravna ulaganja, potencijalni rast i stvaranje radnih mjesta, nužno je smanjiti administrativno opterećenje poslovanja, povećati fleksibilnost tržišta rada, povećati učinkovitost javnog sektora te unaprijediti vlasnička prava i sudske postupke”, zaključuje se u izjavi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Ispred dvorca Kerestinec 2020. trebala bi početi gradnja Rimac Campusa

Objavljeno

na

Objavio

Tvrtka Rimac Automobili koja je nedavno objavila kako su Hyundai Motor Company i Kia Motors Corporation odlučili uložiti 600 milijuna kuna u kapital te tvrtke kreće u projekt razvoja investicije koja se mjeri između 80 i 100 milijuna eura – u projekt Rimac Campus, objavio je u nedjelju Jutarnji list.

Taj budući prostor, kako navode, bit će središte tvrtke u kojem će raditi više od dvije tisuće ljudi.

Tamo će se smjestiti razvojno-istraživački centar, proizvodnja, testiranje, prostor za edukacije, kinodvorana, bit će i hotel za goste i zaposlenike koji dolaze izvana, vrtići za djecu zaposlenika, restorani, proizvodnja hrane, frizeri, sportski objekti, startup inkubator, ali i golemi park na kojem će zaposlenici, ali i posjetitelji moći slobodno raditi i uživati.

Vlasnik kompanije Mate Rimac želi integrirani objekt, no ne želi otkriti samu lokaciju kampusa, piše Jutarnji list.

Campus će po njegovim riječima biti u blizini Zagreba, nekoliko lokacija je već pogledano, iako je većina onoga što nude lokalni načelnici vrlo limitirana.

“Nije baš neko natjecanje” – objasnio je za Jutarnji list Rimac, koji je uvjeren da bi gradnja mogla početi početkom 2020. godine, a njegov je cilj do kraja 2021. godine završiti ovaj veliki projekt. Mnogo je realnije da će to ipak biti 2022. ili 2023. godina s obzirom na opseg Rimac Campusa, navodi dnevnik.

Jutarnji navodi da bi novi kampus mogao biti u blizini dvorca u Kerestincu te da je Rimac već dao precizne upute arhitektima, a navodno se vodio izgledima središta drugih sličnih tehnoloških kompanija.

(Hina)

 

Mate Rimac: Sedam posto tvrtke dat ću zaposlenicima, od čistačice do direktora

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

U stečaj ide i krovna tvrtka Uljanik grupe – Uljanik d.d.

Objavljeno

na

Objavio

Trgovački sud u Pazinu u petak odlučio je otvoriti stečaj Uljanika d.d.

Uljanik d.d. krovno je društvo Uljanik grupe i stopostotni vlasnik 11 tvrtki u okviru grupe, a većinski je vlasnik i riječkog 3. maj Brodogradilišta, u kojemu drži 87 posto dionica. “Razlozi za stečaj su toliko očiti da, nažalost, nema mogućnosti druge odluke”, kazao je sudac.

U stečaj ide i krovna tvrtka Uljanik grupe – Uljanik d.d., odlučio je Trgovački sud u Pazinu. Uljanik d.d. u neprekidnoj je blokadi 199 dana i račun mu je, po najnovijim podacima, blokiran zbog duga od 98 milijuna kuna, istaknuto je na današnjem ročištu u sklopu prethodnog postupka radi utvrđivanja pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka.

Sudac Damir Rabar rekao je kako nema olakotnih okolnosti, nema prostora da se situacija u tvrtki poboljša.

Predsjednik Uprave Uljanika Emil Bulić istaknuo je kako od kineskih partnera nije pristigla nikakva ponuda osim najave dolaska tehničkog tima njihovim inženjerima radi razmatranja buduće tehničke suradnje. Po riječima suca Rabara, ta suradnja može se ostvariti i nastaviti i u stečaju.

Otvaranjem stečaja Uljanika d.d. sve ovlasti u tvrtki, koja ima 20 zaposlenih, preuzima stečajni upravitelj Damir Majstorović.

“Dogodio se stečaj, neki sada trljaju ruke, misle da nema ni sindikata i da mogu što hoće, lešinari sad trljaju ruke… Neka računaju da sindikat neće tek tako dozvoliti da uđu u Uljanik i pustiti ih da rade sto hoće, sindikat je tu”, rekao je predsjednik Jadranskog sindikata Boris Cerovac nakon ročišta, piše N1.

Na pitanje tko su lešinari, Cerovac je rekao: “O tom, potom.”

“U tom nekom razdoblju Uljanik d.d. trebao bi profunkcionirati po stečajnom zakonu. Postoji okvir prema kojem će tvrtka funkcionirati da se sustav koliko-toliko održi i da se sačuva imovina.  Vjerujem da je značajno za sve vjerovnike i za hrvatsku državu da se brodovi održe. Vodimo pregovore sa svim naručiteljima…”, kazao je Emil Bulić.

Uljanik d.d. krovno je društvo Uljanik grupe i stopostotni vlasnik 11 tvrtki u okviru grupe, a većinski je vlasnik i riječkog Brodogradilišta 3. maj , u kojemu drži 87 posto dionica.

Djelatnost Uljanika d.d. isključivo je upravljačka pa ustvari i ovisi o radu ostalih članica grupe, a stečaj nad tom krovnom tvrtkom otvoren je nakon što je nekoliko članica već završilo u stečaju. Tako je početkom tjedna stečaj otvoren nad jednom od najvažnijih tvrtki iz sastava grupe – Uljanik Brodogradilištem.

Hoće li i nad drugim brodogradilištem iz sastava grupe, riječkim 3. majem biti otvoren stečaj, znat će se na ročištu koje je na Trgovačkom sudu u Rijeci zakazano za 5. lipnja.

Prijedlog za otvaranje stečaja nad Uljanikom d. d. podnijela je 5. ožujka Fina i to zbog evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana, a račun je tada bio blokiran zbog dugovanja u iznosu od 28,2 milijuna kuna.

Privremeni stečajni upravitelj Uljanika d.d. Damir Majstorović u svom je izvješću od 24. travnja utvrdio da ta krovna tvrtka Uljanik grupe ispunjava oba razloga za otvaranje stečajnog postupka – nesposoban je za plaćanje i prezadužen.

O pokretanju stečaja nad Uljanikom d.d. trebalo se odlučivati i na ročištu održanom 3. svibnja, ali je to ročište odgođeno za 17. svibnja kako bi se dobila konačna odluka potencijalnog kineskog partnera za pulsko i riječko brodogradilište.

Naime, krajem travnja i početkom svibnja Uljanik i 3. maj posjetilo je izaslanstvo China Shipbuilding Industry Corporationa (CSIC), a iako se njihova odluka očekivala u roku desetak dana, ona još nije poznata.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari