Pratite nas

Gospodarstvo

MMF: Utjecaj krize u Agrokoru na gospodarstvo u RH je pod kontrolom

Objavljeno

na

Međunarodni monetarni fond predviđa hrvatskom gospodarstvu pozitivne trendove: rast od 2,9% u ovoj godini i 2,7% za 2018. godinu.

Turizam, izvoz i povećanje potrošnje građana glavni su razlozi za gospodarski rast. Nezaposlenost, osobito mladih i visok javni dug glavne su slabosti nacionalne ekonomije.

Utjecaj krize u Agrokoru na cjelokupno gospodarstvo, prema tumačenju MMF-a, za sada je pod kontrolom.

U projekcije rasta MMF-a za hrvatsko gospodarstvo kriza u Agrokoru već je uključena. Utjecaj Agrokora na hrvatsko gospodarstvo za sada je ograničen. Naravno da postoje prijetnje za rast zbog krize, za sada su one ograničene.

Da bi se nastavio takav trend, bitno je da se kriza i dalje rješava na miran način. Dakle, problemi se moraju rješavati brzo, a napredak u rješavanju krize mora i dalje biti transparentan, kazao je Khaled Sakr, šef Misije MMF-a za Hrvatsku.

Naglasio bih da je jedan od razloga što je utjecaj Agrokora na rast hrvatskoga gospodarstva bio ograničen i politika HNB-a koji je svojim mjerama uspio spriječiti izloženost bankarskog sektora jednom velikom vjerovniku, dodao je Sakr.

Napomenuo je da je iznimno važno zadržati trend rasta. Sve zemlje u regiji koje su bile pogođene globalnom krizom imale su pad BDP-a. Hrvatskoj će trebati deset godina da se vrati na poziciju prije početka globalne krize, dvostruko dulje nego zemljama u regiji.

Zato je važno nastaviti rast, smanjiti nezaposlenost čija je stopa visoka posebno među mladima, ženama i ljudima srednje dobi. Važno je nastaviti rast, smanjiti nezaposlenost i oživiti program nacionalnih reformi, istaknuo je Sakr.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Moratorij nije besplatan – iznos koji ćete vratiti banci bit će veći

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo 40.000 građana zatražilo je od banaka moratorij na otplatu kredita zbog pandemije koronavirusa. Do sada je određena polovica zahtjeva, a banke su nudile najmanje tri, a najčešće i do šest mjeseci počeka. Međutim, moratorij nije besplatan pa će iznos koji ćete na kraju vratiti banci ipak biti veći.

Dijana Dorontić dobro zna da moratorij ima svoju cijenu pa ga u ovoj situaciji ipak nije tražila.

– Postoje dodatni troškovi na koje ljudi nisu računali koji će im se pokazati kasnije kroz anuitete jer taj moratorij je samo dio koji se odnosi na dio glavnice, a kamatu morate i dalje plaćati, kazala je Dorontić za HRT.

Upravo zbog toga moratorij su tražili samo oni koji su to morali zbog svoje situacije.

– Oni kojima je plaća smanjena, oni su u obiteljskom krugu pokušavali naći način da ne uzmu moratorij kad su vidjeli troškove povećanja ukupne cijene kredita koja će se u konačnici dogoditi, kaže Sandra Žiga, voditeljica Udruge “Franak”.

Korisnik kredita za vrijeme moratora može plaćati samo kamate. U slučaju da nema novca, sad ne plaća ništa, no povećava mu se za iznos kamate glavnica nakon isteka moratorija što znači ili će mu mjesečni obrok biti veći ili će iznos platiti na kraju otplate kredita.

– Kamate se ne naplaćuju sad, one će se obračunavati i građani će to platiti, ali kod stambenog kredita to stiže tek za 10 godina. Znači, što ga dulje produljujete, nažalost, trošak moratorija mora biti veći, objašnjava Zdenko Adrović iz Hrvatske udruge banaka.

Kad je riječ o moratoriju, u povoljnijem su položaju oni koji su se manje zadužili, na kraće razdoblje i pri kraju su otplate.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Lipanj spašen, očekuje se dolazak do milijun gostiju

Objavljeno

na

Objavio

Lipanj bi prema opreznim prognostičarima mogao donijeti desetak posto, a prema optimističnijima i do 30 posto prometa iz lanjskog šestog mjeseca, kad je Hrvatska imala više od tri milijuna turista i 15 milijuna noćenja, piše u petak Večernji list.

Hoće li Jadran na kraju u lipnju ugostiti tristotinjak tisuća ili se možda približiti i cijelom milijunu turista ovisi o puno faktora, od razvoja epidemiološke situacije do brzine reakcije, fleksibilnosti i volje u europskim državama da omoguće inozemna putovanja.

Prije mjesec dana lipanj je bio posve prekrižen i činilo se da će biti super ako turisti počnu pristizati i u srpnju. Ali čini se da ni šesti mjesec ipak nije posve izgubljen. Otkaza ima i dalje, no lavina je zaustavljena, a kapne i pokoja nova rezervacija, piše dnevnik.

Led će sada u svibnju probiti poslovni gosti i vlasnici kuća za odmor, plovila i nešto malo mobilnih kamp-kućica jer se kampovi tek počinju otvarati. No, nastavi li se situacija s koronavirusom smirivati, lipanj bi, prema opreznim prognostičarima, mogao donijeti desetak posto, a prema optimističnijima i do 30 posto turističkog prometa iz lanjskog šestog mjeseca kad je Hrvatska upisala nešto više od tri milijuna turista i oko 15 milijuna noćenja.

Hoće li jadranski domaćini na kraju u lipnju ugostiti tristotinjak tisuća ili se možda čak približiti i cijelom milijunu turista, ovisi o puno faktora, od razvoja epidemiološke situacije do brzine reakcije, fleksibilnosti i volje u europskim državama da omoguće inozemna putovanja.

Kako bilo, nada se budi da bi turistički gubici ove godine mogli biti nešto manji nego se činilo u prvi mah kad je COVID-19 buknuo u Europi. Ali paralelno raste i lagana nelagoda od tog priželjkivanog turističkog vala i pandemija jadranske domaćine dovodi u jednu pomalo shizofrenu situaciju: vape za gostima, a istovremeno se, pogotovo u obiteljskom smještaju, pribojavaju primiti ih pod svoj krov.

Turistički profesionalci, s iskustvom vođenja i velikih hotelskih kompanija i kuća za iznajmljivanje, na to imaju reći samo jedno: “Naši su epidemiolozi odradili odličan posao. I nadalje trebamo imati povjerenja u njihove odluke. Oni će znati kako treba reagirati i u nekoj eventualnoj situaciji vezano uz turizam. Na nama je samo da se pridržavamo onog što kažu. Vraćanje u normalu nosi neki rizik, ali našem gospodarstvu treba restart, a tko ga u Hrvatskoj može pokrenuti ako ne turizam”, piše u petak Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari