Pratite nas

Iz Svijeta

Mobilizacija u Ukrajini: Rusi idu prema granici, pobunjenici kreću u novu ofenzivu?

Objavljeno

na

KIJEV – Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko naredio je u utorak hitnu mobilizaciju vojske u ključnim južnim i istočnim gradovima u slučaju da proruski pobunjenici krenu u novu ofenzivu, o čemu su počele špekulacije nakon što su u odmetnutom Donjecku i Lugansku proteklog vikenda održani izbori, za koje Kijev i Zapad tvrde da nisu legitimni.

Kako izvještava BBC, Porošenko je izjavio da su dodatne borbene jedinice poslane kako bi štitile Mariupolj, Berdjansk, Harkov i područje sjeverno od Luganska. To je rekao nakon sastanka sa svojim timom za nacionalnu sigurnost.

Napomenuo je da ne odustaje od mirovnog procesa, koji je dogovoren još početkom rujna, ali je predložio ukidanje ključne točke tog plana, koji je usuglašen s Moskvom, a to je da regije Luganska i Donjecka dobiju unutar Ukrajine poseban status.

To je Porošenkova reakcija na upravo održane izbore i na činjenicu da je Moskva u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda uložila veto na predloženu rezoluciju kojim bi se ti izbori proglasili nelegitimnima.

U međuvremenu, Europska je unija u utorak upozorila da izbori na istoku Ukrajine predstavljaju opasnost za ukrajinski mir. Predstavnica EU za vanjsku politiku Federica Mogherini kazala je da izbori sa sobom nose rizik narušavanja dijaloga između suprotstavljenih snaga unutar Ukrajine.

Novi glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kazao je da se ruske trupe sve više približavaju ukrajinskoj granici, nakon što ih je prije nekog vremena Vladimir Putin bio povukao.

Inače, za predsjednika samoproglašene Donjecke Narodne Republike prisegnuo je pobjednik spornih izbora Aleksander Zaharčenko, dok je šefom Luganske Narodne Republike imenovan Igor Plotnicki, javlja JutarnjiList.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Haaški sud pustio Simatovića na privremenu slobodu

Objavljeno

na

Objavio

Simatović će na privremenoj slobodi u Srbiji ostati do 19. siječnja.

Međunarodni sud u Haagu pustio je na privremenu slobodu bivšeg operativca Službe državne sigornosti Srbije Franka Simatovića-Frenkija, kome sudi po optužnici za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH, 1991-95. godine.

Kako je danas priopćio taj sud, Simatović će na privremenoj slobodi u Srbiji ostati do 19. siječnja.  Iz odluke suca, s koje je danas skinuta oznaka povjerljivosti, proizlazi da je Simatović pušten iz pritvora u Sheveningenu (Scheweningen) 8. prosinca, prenosi Beta.

U ponovljenom haaškom procesu Simatoviću i prvooptuženom Jovici Stanišiću, bivšem šefu SDB Srbije, danas je nastupila pauza zbog Božića i Nove godine. Suđenje će, kako se očekuje, biti nastavljeno u trećem tjednu siječnja. Tužitelji su danas zatražili da proces Stanišiću i Simatoviću tada bude ubrzan dodavanjem još jednog radnog dana.

Zbog bolesti prvooptuženog Stanišića, suđenje se, od početka u lipnju do sada, odvijalo tri dana tjedno po tri sata. Budući da je, po odluci suda, Stanišić na privremenoj slobodi u Srbiji od kraja lipnja, tužitelji zahtjevaju da u siječnju broj radnih dana i radnih sati svakog dana bude povećan na četiri. U podnesku raspravnom veću predsjedatelja Burtona Halla, tužitelji ocjenjuju da je dosadašnji raspored rada “neefikasan” i da “nepotrebno produžava proces”.

Od početka ponovljenog suđenja Stanišiću i Simatoviću, 13. lipnja, tužitelji su pred raspravno vijeće, na javnim sjednicama, izveli dvadesetak svjedoka, većinom o zločinima u Hrvatskoj.

Po optužnici, ta zlodjela počinile su formacije pod kontrolom SDB Srbije, odnosno Stanišića i Simatovića, poput Crvenih beretki i Srpske dobrovoljačke garde koju je vodio Željko Ražnatović-Arkan. Stanišića (67), koji je od 1992. bio šef SDB Srbije, i njegovog pomoćnika Simatovića (67) optužnica tereti za progon, ubojstva, deportacije i prisilno premještanje hrvatskih i muslimanskih civila tijekom ratova u Hrvatskoj i BiH, 1991-95. U četiri točke optuženi su za zločine protiv čovječnosti, a po petoj za kršenje zakona i običaja ratovanja.

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

EUROPSKA OBRAMBENA UNIJA: 25 članica EU-a dogovorilo obrambenu suradnju

Objavljeno

na

Objavio

Dvadeset i pet članica Europske unije donijelo je u ponedjeljak formalnu odluku o uspostavi nove mreže za suradnju na području obrane i sigurnosti, postavivši temelje za Europsku obrambenu uniju.

Odluka europskih ministara vanjskih poslova, koju je visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini nazvala “povijesnom”, omogućuje bolju sigurnosnu suradnju i izgradnju vojnih kapaciteta na EU razini, čime bi EU trebao smanjiti svoju ovisnost o SAD-u na tom području.

Sudjelovanje u tzv. Stalnoj strukturiranoj suradnji (PESCO) dobrovoljno je, no samo su Danska, Malta i Britanija odlučile da u tome neće sudjelovati.

Suradnja će početi sa 17 konkretnih projekata, koji uključuju uspostavu sanitetske postrojbe, logističkog centra, centra za misije obuke i razvoj zajedničkih standarda za vojnu radijsku komunikaciju.

Ministri vanjskih poslova EU-a donijeli su formalnu odluku o uspostavi PESCO-a nakon što su 23 zemlje članice prošli mjesec potpisale notifikaciju svoje namjere da uspostave obrambenu suradnju. U međuvremenu su im se pridružile Irska i Portugal. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari