Pratite nas

Vijesti

‘Mobiteli štete kao i cigarete, stavite oznake rizika na njih!’

Objavljeno

na

Dokazi o šteti sporo prodiru u javnost jer znanost i država imaju profit, tvrdi se

Jesu li mobiteli štetni za zdravlje? Na to pitanje još nema decidiranog odgovora ni gotovo 30 godina otkako se pojavila prva prava mogućnost telefoniranja “bez žice”. Dok jedni tvrde da takva opasnost ne postoji i da je sve to mantra za zaplašivanje, drugi ističu da se pravi podaci skrivaju i da ih je teško dobiti jer većinu studija o mogućem utjecaju mobitela na zdravlje financiraju proizvođači pokretnih telefona. Treći pak naglašavaju da je možda ipak prošlo premalo vremena da bi se mogle vidjeti sve nuspojave čestog prislanjanja mobitela na uho. Jedan od najžešćih britanskih aktivista u borbi za istinu o mobitelima, Neil Whitfield, iz vlastitog iskustva neprestano ponavlja da nas mobiteli polako ali sigurno ubijaju , no ta se istina skriva od javnosti.

mobile-radiationNaglašava da je 1996. godine dobio kompanijski mobitel. “To mi je bilo super. Imao sam sve brojeve na jednom mjestu, uvijek je bio pri ruci, odnosno ili u džepu ili na uhu”, kaže Whitfield. Dodaje da nije prošlo puno vremena i počeo je patiti od jakih glavobolja, pogoršao mu se sluh, počeo je zaboravljati…

Snimanje je pokazalo da ima akustični neurom, rijedak dobroćudni tumor na akustičnom živcu koji pomaže u kontroli sluha i ravnoteže. Bez operacije mogao je preživjeti oko pet godina. Whitfield je uspio riješti svoj zdravstveni problem, istina ne čuje na lijevo uho, a potom se pridružio grupi protivnika mobitela uvjerenih da nas mobiteli polako ali sigurno ubijaju poput cigareta.

Kažu – mobiteli zajedno s bežičnim telefonima i WiFi-jem djeluju kao minijaturni mikrovalni uređaji koji odašilju elektromagnetsko zračenje. Istina, to je zračenje preniske frekvencije da bi zagrijalo ljudsko tkivo, ali postoje brojni dokazi koji govore da bi mogli utjecati na zaštitnu barijeru između mozga i krvi omogućavajući da toksini ulaze i mijenjaju stanice mozga.

Popis loših utjecaja

Naglašava se da bi mobiteli mogli uništavati imunološki sustav, smanjiti količinu sperme, prouzročiti tumore, Alzheimerovu demenciju, autizam i moždani udar. U to nisu uvjereni samo pojedinci poput Whitfielda nego je prije dvije godine i Međunarodna organizacija za istraživanje raka (IARC), agencija Svjetske zdravstvene organizacije, objavila izvješće u kojem je mobitele prebacila iz kategorije zračenja 3- (nema nepobitnih dokaza) u kategoriju 2b – (moguće kancerogeno za ljude), zajedno s ispušnim plinovima, kloroformom, gorivom za zrakoplove, olovom, DDT-jem…

Zanimljivo je i mišljenje Sare Williams, više zdravstvene savjetnice britanske agencije za istraživanje raka, koja tvrdi da nema veze između raka i mobitela, ali se ipak ograđuje činjenicom “da je to relativno nova tehnologija”. Suprotni lobiji ističu da je prema propisima, odnosno načelu predostrožnosti EU nova tehnologija kriva dok se ne dokaže suprotno.

Na tom se načelu, čini se, temelji i prošlogodišnja presuda talijanskog vrhovnog suda prema kojem je jedan poduzetnik dobio spor tvrdeći da je njegov tumor na mozgu posljedica činjenice da je mobitel koristio pet-šest sati dnevno 12 godina. Williams također kaže da istraživanja nisu konačna te da su metaanalize koje su rađene pokazale da je gotovo jednak broj argumenta za jednu i drugu tezu.

No, dok se ne razriješi tko je u pravu, Britanci su izdali priopćenje prema kojem se djeci mlađoj od 12 godina treba ograničiti upotreba mobitela, a Francuzi su zabranili reklame za te uređaje koje bi bile usmjerene na djecu.

I fizičar te pročelnik Odjela za učinak zračenja na ljude Sveučilišta u Bristolu, Denis Henshaw, kaže da je ta nova tehnologija došla na tržište a da se prethodno nije ispitao njezin utjecaj na zdravlje, baš kao što je to davno bilo učinjeno s duhanom i azbestom.

No, činjenica je, dodaje, da vlade danas zarađuju milijarde na porezu od upotrebe mobilne tehnologije, a nova generacija uopće ne želi znati istinu .

Što još treba dokazati

Slično se događalo i s cigaretama Baš kao i tada s duhanskom industrijom, mnogi su znanstvenici danas povezani s mobilnom industrijom. Za konačni sud nedostaju jači dokazi da nas mobiteli mogu učiniti osjetljivijima na bolest točnije potvrda da mobitel može utjecati na biokemiju stanica i oštetiti ih.

7 milijardi ljudi ima 5,3 milijarde mobitela

  • – Francuska je zabranila reklame za mobitele namijenjene mlađima od 12 godina i obvezala da uz svaki mobitel na tržištu moraju biti slušalice
  • – Britanski nacionalni institut za zdravlje preporučuje ograničenu upotrebu mobitela djeci mlađoj od 12 godina
  • – Mobitele tijekom razgovora treba držati barem 15 milimetara od uha, a BlackBerry 25 milimetara
  • – Treba isključiti Wi-Fi rutere i bežične telefone noću
  • – Mobiteli bi trebali biti udaljeni od trbuha trudnica i tinejdžera
  • – Kanada i Rusija preporučuju ograničenu upotrebu mobitela
  • – Izrael razmatra stavljanje zdravstvenih upozoravajućih poruka na mobitele sličnih onima na kutijama cigareta
  • – Nekoliko zemalja razmatra zabranu Wi-Fi veza u školama

 

Jutarnji.hr

.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Hrvatska dobila zeleno svjetlo za Schengen

Objavljeno

na

Objavio

Europska komisija dala je u utorak zeleno svjetlo za ulazak Hrvatske u šengenski prostor bez unutarnjih graničnih kontrola što je hrvatski premijer nazvao još jednim velikim uspjehom Hrvatske, a pohvale su izrekli i visoki dužnosnici u Bruxellesu.

“Europska komisija smatra, na temelju rezultata šengenskog evaluacijskog procesa započetog 2016. godine, da je Hrvatska poduzela mjere koje su potrebne da bi se osigurali potrebni uvjeti za punu primjenu šengenskih pravila te da su standardi ispunjeni”, objavila je Komisija u priopćenju.

Poziva Hrvatsku da nastavi primjenjivati sve sadašnje aktivnosti, posebice upravljanje na vanjskim granicama kako bi osigurala da ti uvjeti budu i dalje ispunjeni.

“Ovo je važan dan i još jedan veliki europski uspjeh Hrvatske”, kazao je u izjavi novinarima u Zagrebu premijer Andrej Plenković.

Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Schengen nije dovoljna, ali je preduvjet da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor. Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica.

“Mi smo u tehničkom pogledu danas dobili objektivnu verifikaciju jedine institucije koja je za to zadužena, da smo spremni”, dodao je Plenković.

Na pitanje novinarke o datumu ulaska Hrvatske u šengenski prostor, odgovorio je da “ne želi spekulirati o preciznom datumu”, ali drži da “nije realno” da Hrvatska uđe u šengenski prostor za vrijeme predsjedanja EU-om.

Pohvale

Nakon objave ocjene EK-a Hrvatsku je pohvalio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izrazivši uvjerenje da će uloženi trud biti nagrađen.

“Vjerujem da će zemlje članice poduzeti prave korake kako bi Hrvatska uskoro postala punopravna članica Schengena”, rekao je, prema priopćenju, Juncker.

Pohvale je izrekao i povjerenik za unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos objasnivši zašto je to važno.

“Sada kada je Hrvatska poduzela mjere kako bi osigurala da su svi potrebni uvjeti ispunjeni, mi to moramo priznati”, rekao je.  “Kada postane punopravna članica Schengena, Hrvatska će pridonijeti daljnjem jačanju šengenskog prostora i osigurati da se vanjske granice EU-a bolje štite”.

Stalne evaluacije

Da bi mogla pristupiti šengenskom prostoru država mora dokazati da je u stanju preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica prostora u ime drugih država članica šengenskog prostora i za izdavanje ujednačenih viza za kratkotrajni boravak; učinkovito surađivati s drugim državama članicama šengenskog prostora kako bi održale visoku razinu sigurnosti nakon ukidanja unutarnjih granica; primjenjivati skup šengenskih pravila, poput pravila o kontrolama na kopnu, moru i u zračnim lukama, izdavanje viza, o policijskoj suradnji i zaštiti osobnih podataka te se povezati se na šengenski informacijski sustav (SIS) i Vizni informacijski sustav (VIS) i upotrebljavati ih.

U državama članicama šengenskog prostora provode se redovite evaluacije kako bi se provjerilo primjenjuju li ispravno pravila šengenskog prostora.

Što će sve utjecati na trenutak hrvatskog službenog ulaska u Šengensku zonu

Sam ulazak u Schengen, odnosno kada će biti donesena politička odluka, teško je predvidjeti iz više razloga: prvi je što se već nekoliko godina u EU-u pokušava dogovoriti reforma Dublinskog sustava, što je pitanje solidarnosti unutar Unije po pitanju migracija i o čemu još nema konsenzusa, drugi je što će se morati jačati šengenski sustav i treći što su ispred Hrvatske u čekaonici za Schengen Bugarska i Rumunjska.

Osim toga, Slovenija manje-više otvoreno najavljuje da će blokirati hrvatski ulazak povezujući to pitanje s neriješenim graničnim pitanjem.

Plenković se u izjavi novinarima osvrnuo i na moguće slovensko blokiranje ulaska u šengenski prostor kazavši da je  spor sa Slovenijom “bilateralnog karaktera”.

“Mi ćemo nastojati te teme (bilateralne) odvajati od ove teme, jer je to tema koju trebamo rješavati sa Slovenijom na drugi način, dijalogom i traženjem rješenja s kojim će obje strane biti zadovoljne”, poručio je premijer.

Arbitraža 

Slovenska vlada zadnjih mjeseci izražavala je dvojbe u to da je Hrvatska ispunila sve potrebne kriterije za ulazak u Šengen, a među argumentima koje je navela u tužbi protiv Hrvatske sudu EU u Luksemburgu zbog neprimjene arbitražne presude o granici napisala je da joj to onemogućava kontrolu šengenskog režima na moru, stvara teškoće za slovenske ribare, te da Hrvatska krši europsku pravnu regulativu.

Slovenska novinarka pitala je u utorak Plenković hoće li se pridržavati presude Europskog suda o arbitraži sa Slovenijom. Plenković je podsjetio da je Hrvatska izašla iz arbitražnog procesa, jer je bio kompromitiran zbog slovenskog utjecaja na suce.

“Ušli smo u to u dobroj vjeri”, kazao je Plenković i dodao da pitanje rješenja hrvatsko-slovenskog graničnog spora nije “ključno pitanje”.

“Nismo ni prvi ni zadnji koji imamo otvorena granična pitanja”, kazao je Plenković i dodao da ih Hrvatska i Slovenija trebaju rješavati u dobrosusjedskom duhu.

“Protiv smo blokada, a za dijalog”, kazao je.

Kratka povijest Schengena

Šengenski prostor trenutačno se sastoji od 26 europskih zemalja (od kojih su 22 države članice EU‑a: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovenija, Slovačka, Španjolska i  Švedska). Četiri zemlje koje nisu članice EU-a također su dio Schengena: Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.

Trenutačno je šest zemalja članica EU-a izvan Schengena. Velika Britanija nikada nije htjela biti članicom toga prostora, a slijedom toga i Republika Irska je morala ostati izvan, jer bi u suprotnom morala uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom, što je protivno mirovnom sporazumu iz 1998. Ciparska, međunarodno priznata vlada, ne kontrolira cijeli teritorij, na sjeveru otoka je samoproglašena Turska Republika Sjeverni Cipar, koju priznaje samo Turska. Bugarska i Rumunjska od 2011. godine imaju pozivnu ocjenu Europske komisije, ali još nema političke suglasnosti da ih se prime. Šesta je Hrvatska koja je upravo dobila pozitivnu ocjenu Europske komisije.

Priča sa prostorom bez unutarnjih graničnih kontrola počela je 14. lipnja 1985. kada je pet zemalja članica: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska potpisalo sporazum pored Schengena, malog mjesta u Luksemburgu. Međutim, provedba sporazuma počela je tek u ožujku 1995. kada se ukinute granične kontrole između zemalja potpisnica. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Plenković o odluci Komisije: ‘Ovo je veliki europski uspjeh Hrvatske’

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković ocijenio je u utorak, na novinskoj konferenciji u Banskim dvorima, kako je odluka Europske komisije da je Hrvatska ispunila sve uvjete za ulazak u šengenski prostor, “još jedan veliki europski uspjeh Hrvatske”, ali nije rekao kada očekuje da će Hrvatska pristupiti šengenskom prostoru.

“Ovo je važan dan i još jedan veliki europski uspjeh Hrvatske”, kazao je Plenković.

“Mi smo u tehničkom pogledu danas dobili objektivnu verifikaciju jedine institucije koja je za to zadužena, da smo spremni”, dodao je.

Europska komisija u utorak je ocijenila da je Hrvatska ispunila uvjete za ulazak u šengenski prostor.

“Europska komisija smatra, na temelju rezultata šengenskog evaluacijskog procesa započetog 2016. godine, da je Hrvatska poduzela mjere koje su potrebne da bi se osigurali potrebni uvjeti za punu primjenu šengenskih pravila te da su standardi ispunjeni”, objavila je Komisija u priopćenju.

Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica.

Na pitanje novinarke o datumu ulaska Hrvatske u šengenski prostor, Plenković je odgovorio da “ne želi spekulirati o preciznom datumu”, ali je rekao kako “nije realno” da Hrvatska uđe u šengenski prostor za vrijeme predsjedanja EU-om.

Plenković se referirao na moguće slovensko blokiranje ulaska u šengenski prostor te je kazao da je spor sa Slovenijom “bilateralnog karaktera”.

“Mi ćemo nastojati te teme (bilateralne) odvajati od ove teme, jer je to tema koju trebamo rješavati sa Slovenijom na drugi način, dijalogom i traženjem rješenja s kojim će obje strane biti zadovoljne”, poručio je premijer.

Plenković je istaknuo kao uspjeh činjenicu da Hrvatska nema dodatni mehanizam nadzora za ulazak u Schengen, koji su imali Rumunjska i Bugarska. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari