Pratite nas

Komentar

Moderna Hrvatska država nije utemeljena na antifašizmu

Objavljeno

na

Još u ožujku 2017.godine napisala sam da se u Ustavu RH, ne spominje antifašizam! Dodala sam neka svi koji govore da je država Hrvatska utemeljena na antifašizmu pročitaju Ustav RH. Međutim i dalje SDP-ovci, i sve stranke iz Amsterdamske koalicije ponavljaju tu mantru. Stoga ponavljam uz govor dr. Hasanbegovića u Saboru RH, i citiranjem preambule Ustava RH;

MODERNA HRVATSKA DRŽAVA, NEOVISNA REPUBLIKA HRVATSKA NIJE UTEMELJENA NA  ANTIFAŠIZMU. RIJEČ ANTIFAŠIZAM SE NE SPOMINJE U USTAVNOM TEKSTU

Izvorišne osnove Ustava RH vjerovali ili ne većina tzv “antifašista” u nas od vrlih povjesničara, kolumnista, novinara i političara vode rasprave o antifašizmu pozivajući se na izvorišne osnove Ustava RH, koje očito nikad nisu niti pročitali.Pozivam ih da bi bilo profesionalno da ih bar pročitaju.!!!

Ustav RH – Izvorišne osnove

Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrđenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo:

– u stvaranju hrvatskih kneževina u VII. stoljeću;

– u srednjovjekovnoj samostalnoj državi Hrvatskoj utemeljenoj u IX. stoljeću;

– u Kraljevstvu Hrvata uspostavljenome u X. stoljeću;

– u održanju hrvatskoga državnog subjektiviteta u hrvatsko-ugarskoj personalnoj uniji;

– u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora godine 1527. o izboru kralja iz Habsburške dinastije;

– u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora o pragmatičnoj sankciji iz godine 1712.;

– u zaključcima Hrvatskoga sabora godine 1848. o obnovi cjelovitosti Trojedne Kraljevine Hrvatske pod banskom vlašću, na temelju povijesnoga, državnoga i prirodnoga prava hrvatskog naroda;

– u Hrvatsko-ugarskoj nagodbi 1868. godine o uređenju odnosa između Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske na temelju pravnih tradicija obiju država i Pragmatičke sankcije iz godine 1712.;

– u odluci Hrvatskoga sabora 29. listopada godine 1918. o raskidanju državnopravnih odnosa Hrvatske s Austro-Ugarskom te o istodobnu pristupanju samostalne Hrvatske, s pozivom na povijesno i prirodno nacionalno pravo, Državi Slovenaca, Hrvata i Srba, proglašenoj na dotadašnjem teritoriju Habsburške Monarhije;

– u činjenici da odluku Narodnoga vijeća Države SHS o ujedinjenju sa Srbijom i Crnom Gorom u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1. prosinca 1918. godine), poslije (3. listopada 1929. godine) proglašenoj Kraljevinom Jugoslavijom, Hrvatski sabor nikada nije sankcionirao;

– u osnutku Banovine Hrvatske godine 1939. kojom je obnovljena hrvatska državna samobitnost u Kraljevini Jugoslaviji;

– u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963. – 1990.), na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost.

– u novom Ustavu Republike Hrvatske (1990.) i pobjedi hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu (1991. – 1995.) kojima je hrvatski narod iskazao svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države.

Polazeći od iznesenih povijesnih činjenica, te općeprihvaćenih načela u suvremenu svijetu i neotuđivosti i nedjeljivosti, neprenosivosti i nepotrošivosti prava na samoodređenje i državnu suverenost hrvatskog naroda, uključujući i neokrnjeno pravo na odcjepljenje i udruživanje, kao osnovnih preduvjeta za mir i stabilnost međunarodnog poretka, Republika Hrvatska ustanovljuje se kao nacionalna država hrvatskoga naroda i država pripadnika nacionalnih manjina: Srba, Čeha, Slovaka, Talijana, Mađara, Židova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina, Bošnjaka, Slovenaca, Crnogoraca, Makedonaca, Rusa, Bugara, Poljaka, Roma, Rumunja, Turaka, Vlaha, Albanaca i drugih, koji su njezini državljani, kojima se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN-a i zemalja slobodnoga svijeta.

Poštujući, na slobodnim izborima odlučno izraženu volju hrvatskoga naroda i svih građana, Republika Hrvatska oblikuje se i razvija kao suverena i demokratska država u kojoj se jamče i osiguravaju ravnopravnost, slobode i prava čovjeka i državljanina, te promiče njihov gospodarski i kulturni napredak i socijalno blagostanje.

NE SRAMOTITE SE VIŠE, PISMENI STE!

Lili Benčik

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Marijana Petir: Vladin prijedlog zakona o trgovini smatram pozitivnim korakom – nedjelja je dan za obitelj

Objavljeno

na

Objavio

Bivša hrvatska eurozastupnica Marijana Petir, komentirala je Vladinu najavu prijedloga zakona po kojemu će trgovine moći biti otvorene samo 14 nedjelja u godini.

Za uvođenje slobodne nedjelje i dostojanstvenog radnog vremena, posebno za one koji rade u trgovini, zalagala sam se još kao zastupnica u Hrvatskom saboru kada sam predlagala izmjene Zakona o trgovini (2003. i 2009. godine) kako bi se radnicama/ima osigurala slobodna nedjelja i dostojanstveno radno vrijeme. Izmjene su prihvaćene, no odredbe toga zakona zbog prigovora trgovačkih lanaca Ustavni je sud oba puta stavio van snage.

Povod toj mojoj inicijativi bila je činjenica da žene koje rade u trgovinama često rade i po tri tjedna bez prekida za minimalnu plaću. U rijetkim slučajevima kada u zamjenu za rad nedjeljom dobiju neki drugi slobodni dan u tjednu, to ne može biti adekvatna zamjena jer drugi članovi obitelji taj dan nemaju slobodan.

Prijedlog Zakona o trgovini koji je ovih dana najavila Vlada Republike Hrvatske po kojem će poslodavci moći birati određeni broj nedjelja kada će raditi dok će većina nedjelja biti slobodna, smatram pozitivnim korakom prema pronalaženju trajnog rješenja ovog pitanja koje je između ostalog i civilizacijsko.

Zakonodavstvo i praksa, kako u Europskoj uniji, tako i državama članicama trebaju pružiti veću zaštitu zdravlja, sigurnosti i dostojanstva zaposlenih te se mora aktivnije promovirati ravnoteža između obitelji i privatnog života s jedne strane i posla s druge. Europa pa sukladno tome i Hrvatska se danas nalaze pred nekoliko bitnih izazova koji će u velikoj mjeri utjecati na našu budućnost, a jedan od tih izazova svakako je i demografski izazov u kojemu nesigurnost posla i teški i neprimjereni radni uvjeti imaju negativan utjecaj na postizanje ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života.

Ako se izuzmu dani tjednog odmora i dani godišnjeg odmora, svaki radnik u trgovini preostalih 282 dana u godini odradi 141 sat više od redovnog radnog vremena. To pokazuje da radnik i država izgube na godišnjoj razini gotovo jednu mjesečnu satnicu, radnik plaću, država doprinose i poreze.

Nasuprot tvrdnji da će se kroz rad trgovina nedjeljom povećati broj zaposlenih u uslužnom sektoru, dolazi do suprotne pojave. Nespecijalizirane maloprodajne trgovine ne mogu se boriti s rastućom konkurencijom velikih lanaca te su mali trgovci prisiljeni zatvarati svoje trgovine. Očigledno je da rad trgovina nedjeljom prvenstveno pogoduje velikim trgovačkim lancima, često u stranom vlasništvu, a na štetu malih, domaćih trgovaca u specijaliziranim trgovinama koji su i najugroženija skupina trgovaca.

Unatoč tvrdnji pojedinih trgovaca i trgovačkih lanaca kako im je promet nedjeljom najveći i ukoliko se ukine radna nedjelja da će bilježiti značajne gubitke te da će morati otpuštati radnike, demantiraju ih podaci Porezne uprave koja je zabilježila da je promet ako gledamo sve pravne osobe ukupno najveći petkom te da je nedjeljom gotovo 50% manji promet u odnosu na petak.

Nedjelja je dan za obitelj – upravo to su kao najčešći razlog za uvođenje slobodne nedjelje navodili hrvatski građani koji su sudjelovali u istraživanju kojega sam provela u veljači 2019. godine kao hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, a koje je pokazalo da se više od 80% hrvatskih građana zalaže za uvođenje neradne nedjelje. Istraživanje koje sam provela 2018. godine, pokazalo je da 50% zaposlenih u Hrvatskoj radi prekovremeno, a najveći problem uočen je upravo u sektoru trgovine.

Brojna istraživanja potvrdila su da rad nedjeljom negativno utječe na zdravlje radnika: uzrokuje emocionalnu iscrpljenost, konstantan stres i psihosomatske smetnje. Sve se to negativno održava na obiteljske i međuljudske odnose, stoga treba potaknuti sve poslodavce da poštuju ljudsko dostojanstvo svojih radnika, ne prisiljavaju ih da rade prekovremeno te im osiguraju slobodnu nedjelju koju će provesti sa svojim obiteljima i prijateljima, komentirala je Marijana Petir na facebooku
#freesunday #slobodnanedjelja

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Plenković oštro prema Raspudiću: ‘Nisam primijetio da je nekog štedio. Neće sad valjda zaplakati…’

Objavljeno

na

Objavio

Plenković objasnio koja je bit Jandrokovićeve poruke Nini Raspudiću

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na svečanosti uručenja ugovora važnih za Grad Zadar. Tom je prilikom odgovarao i na pitanja novinara i komentirao kampanju za predstojeće parlamentarne izbore, koji će se održati 5. srpnja.

Plenković je komentirao reakciju predsjednika Sabora, Gordana Jandrokovića, koji je na izjavu Nina Raspudića da ulazi u politiku i da će loviti Jandrokovića, rekao da on ima troje djece s istom ženom.

“Nisam ja primijetio da gospodin, dok je bio u poziciji van politike i kritike, da je štedio bilo koga u politici pa pretpostavljam da neće valjda prvi dan zaplakati ako dobije neki odgovor”, rekao je Plenković, prenosi N1

“Pročitajte što je pisao o Jandrokoviću i meni, kad to vidite, onda ćete znati o čemu govorim. Riječ je o licemjerstvu, to je bit Jandrokovićeve poruke”, istaknuo je Plenković.

Raspudić u Nu2: ‘Ulazim u politiku’ – Ne želim biti ‘idiot’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori