Pratite nas

Komentar

Višnja Starešina: Mogli smo biti spremni na val iz Srbije i imati bolje odnose sa Slovenijom

Objavljeno

na

Gosti u emisiji Otvoreno bili su član Vijeća za domovinsku sigurnost Filip Dragović, načelnik Uprave za granice MUP-a Zlatko Sokolar, Emina Bužinkić iz Inicijative za podršku izbjeglicama ‘Dobrodošli’ i kolumnistica Slobodne Dalmacije Višnja Starešina.

[ad id=”93788″]

Tema: Što će nova Vlada napraviti ako Njemačka odbije primati izbjeglice, a Slovenija za njih potpuno zatvori granicu? Treba li Hrvatska postaviti žicu na granici sa Srbijom između Dunava i Save?

Kakva je sad situacija na ‘balkanskoj ruti’?

“Činjenica je da je loše vrijeme prouzročilo mali zastoj, ali mi ne možemo čekati lijepo vrijeme. Stvorili smo uvjete za zimski prihvat, provodimo registraciju sukladno protokolu, prihvaćamo vlakom migrante u Šidu, transferiramo ih dalje”, kazao je Sokolar.

Slovenci sve primaju?

“Primaju. Postavili su određene uvjete za ljude koji ne ispunjavaju pretpostavke, i mi smo obavijestili o tome i kolege iz Srbije i iz Makedonije i oni su poduzeli određene mjere”, rekao je Zlatko Sokolar.

Imali ste 1900 ljudi danas u jeku zime? Što u proljeće, ako krene masovna seoba naroda?

“U okviru naše suradnje s Frontexom prikupljamo podatke i imali smo podatke da se može očekivati u proljeće daljnji nastavak migracijske krize i zbog toga su čelnici imali zajednički sastanak i u okviru njihovih zaključaka imamo rješenje”, smatra Sokolar.

“Ja ne vidim smirivanje. U Turskoj trenutno imamo oko tri milijuna. Stanje u Siriji se ne smiruje. Stanje u Afganistanu se pogoršava, Talibani pojačavaju napade. Dalje, Libija je također jedna zemlja gdje postoji momenat da ti ljudi krenu prema Europi i tu se vidi temeljni problem EU, a to je da EU nema zajedničku politiku. I uzrok ove krize je taj da EU nije imala rješenje i otvorila je koridore, migranti su krenuli”, proturječio mu je Dragović.

Danas svatko čuva svoju kožu, hoće li Hrvatska postati sabirni centar, treba li nam žica između Dunava i Save?

“Ja sam protiv. Ali, ukoliko dođe do zatvaranja od Slovenije, Austrije, Hrvatska nema izbora”, rekao je Dragović.

Kako ćete zatvoriti granicu?

“Postoje sustavi tehničke zaštite. Ne morate kontrolirati svaki metar zemlje. Imate ugovore o readmisiji.  Situacija koja je pogodovala ovom nekontroliranom priljevu je ta da su bili svjesni da ako ih ide tisuće da ih se ne može zaustaviti. To je kao i s golovima – ako ide jedna lopta, može se, ako ih ide više, ne može ih se zaustaviti”, smatra Filip Dragović.

Protiv žilet žice ste, a najizgledniji ste kandidat za ministra unutarnjih poslova?

“To je moj stav. Postoje sustavi tehničke zaštite. Može se staviti normalna ograda koja nije žilet žica. Nisam protivnik klasične ograde ukoliko dođe do situacije gdje kao jedna zemlja izvan Schengena, svi brane Schengen, a što to znači Hrvatskoj koja nije dio Schengena, a mora poštivati prava EU-a”, upitao je Dragović.

“Ja sam protiv žice. Njemačka neće staviti žicu, to bi bio povratak fašizma”, kazala je Bužinkić.

Austrija, Slovenija, Mađarska vraćaju fašizam onda?

“Da, to su zemlje koje su počele stavljati žicu i tu se radi o ugrozi ljudskog života. U Siriji, Afganistanu i Iraku je situacija grozna. To su ljudi koji odlaze iz ratom zahvaćenih područja. Oni se tamo ne mogu vratiti. Važan je aspekt posljedica njemačke politike. Njemačka je potaknula druge zemlje da stave žicu. Slovenija je to napravila, sad i Hrvatska to radi ovim ugovorom o readmisiji. Nekad se izbjeglice uspiju ukrcati u vlak, a onda ih hrvatska policija vraća u Srbiju. Takve politike, pred ugrozom ljudskog života, propagiraju fašizam”, rekla je Emina Bužinkić.

“Mislim da je opasno igrati se ovakvim floskulama kolegice Bužinkić. Koelnski slučaj nije nije bio izoliran. Isti napadi su sinkronizirano izvedeni u više njemačkih, švedskih i danskih gradova i to je pokazalo dimenzije problema. Kad se ti problemi gledaju pojednostavljeno kao humanitarni problemi, svaki humanitarni problem ima političke i sigurnosne uzroke. Ovo ima veze i s džihadističkim projektima. Pozvala bih se na Bernarda Lewisa – mi pokušavamo iz europskih vrijednosti razumjeti njihove motive. To je kao da iz pravila nogometa pokušavate razumjeti tenis. Njemačka policija se digla na noge jer su imali dojave da će biti napadi u Munchenu, a umjesto toga su se drugdje dogodili napadi na žene. U našoj vizuri je to zlostavljanje žena, a u njihovoj vizuri je pokazivanje nadmoći i ponižavanje protivnika. U Njemačkoj se sad izazivaju društveni sukobi. Sljedeća dimenzija tog problema – koliko ih možete kazniti, a imate ih tisuću? Zatvoriti ih? A zatvori su najveći rasadnici džihadista”, smatra Starešina.

“Kad se govori o tome kako će Hrvatska postupiti – temeljno je pitanje što se želi poduzeti s tim. Ovaj događaj u Koelnu, dok se ljudi osjećaju sigurno – stvari se drugačije gledaju. Kad vi ne možete otići na trg ne misleći što će vam se tamo dogoditi, onda to više nije isto. Izbjeglice moraju imati svu pomoć koju trebaju, međutim i oni moraju poštivati pravni red države u koju su primljeni. Ukoliko se to ne dogodi – onda imate reakciju društva i to samo može produbiti konflikt”, rekao je Dragović.

Jesu li ti napadi bili slučajni?

“Seksualno nasilje nije dopustivo i treba te ljude osuditi. Ali ne osuditi cijelu migrantsku zajednicu”, rekla je Bužinkić.

Ogroman broj tih napada su počinili migranti?

“Svatko od njih ima ime i prezime i trebaju biti kažnjeni. Njemačka policija zna što joj je činiti. Fašizam nije floskula i doveo je do ozbiljnih posljedica i mi moramo spriječiti povratak fašizma u Europu. Kao da smo se vratili u ratno stanje”, kazala je Bužinkić.

Oni koji osuđuju ove napade su fašisti?

“Nisam to rekla. Ako smo govorili o povratku fašizma u Europi, to je ozbiljan fenomen koji ima svoje posljedice i koje ne smijemo dopustiti. Hrvatska nema jaku političku snagu, ali mora ju graditi u EU jer i sama ima izbjegličko iskustvo. Slažem se da Hrvatska ne smije postati ‘hot spot’, iako EU to želi, kao što je to napravila s Grčkom. Mi to ne smijemo dopustiti”, smatra Emina Bužinkić.

Trebamo Slovencima zabraniti žicu?

“Zašto nismo”, upitala je Bužinkić.

Prešli su na naš teritorij?

“Odluke se donose političko-strateški. Napravljen je očevid”, kazao je Sokolar.

Niste dizali buku?

“U tom konkretnom dijelu granice, kod Harmice, faktički to nije bilo u našoj vlasti. Da se izbjegne daljnje suprotstavljanje policija, odustalo se od nekih nasilnih metoda”, rekao je Sokolar.

Poslali smo sedam ili osam protestnih nota?

“To se pokazalo bolje od nekakvih sukoba policija. Samo se Slovenija se odlučuje za micanje žice i postavljanje humanije”, kazao je Zlatko Sokolar.

Pala im je potpora za žicu?

“Svako pitanje o žici je o rješavanju posljedica posljedice. Hrvatska je imala nepostojeću politiku prema izbjeglicama. Imati politiku prema izbjeglica ne znači priječiti im da dođu nego pratiti događaje i pripremiti se za val, a to je izostalo. Hrvatska je već sebi dopustila da dobije žicu na granicama zapadnog Balkana. Kao država EU tim šalje lošu poruku. Mogla je voditi drugačiju politiku. Mogla je biti spremnija na val iz Srbije i imati bolje odnose sa Slovenijom. Ljudi koji su počinili napade u Njemačkoj gledaju na to kao na demonstraciju svoje moći. Nerazumijevanje cijelog projekta je dovodilo do njihove pobjede. Apelirala bih na ljude koji vole hrvatsku politiku da shvate to. Oni na to ne gledaju kao na seksualni zločin. Uspjeli su zato jer su ugrozili istinske izbjeglice, naveli su na njih bijes Nijemaca. Ne možemo razmatranje problema izbjeglica fokusirati na žicu i što će učiniti policija”, rekla je Starešina.

“Zato je važno misliti što s tih milijun ljudi koji su već došli, oni se ne mogu vratiti. Oni će ostati negdje na području EU. Male zemlje mogu dogovoriti nekakvu prelokaciju”, rekla je Emina Bužinkić.

Primjer Francuske, neka su predgrađa gorila doslovno? Te politike integracije su propale.

“Modeli integracije su bili asimilacijskog karaktera. Sve vrijednosti tog društva su postale vrijednosti onih koji su došli. Neisticanje vjerskih obilježja, kulturnih praksi”, kazala je Bužinkić.

Mislite na burke?

“U Nizozemskoj su ih zabranili na šalterima. Mnogi su bili ugnjetavani zbog svog vjerskog izbora. Trebamo razvijati drugačije imigracijske politike, treba poštovati multikulturalno društvo”, rekla je Emina Bužinkić.

“Treba se vratiti na početak. Smatrali su da će se to ‘na brzinu’ riješiti. A vidjelo se već početkom 2015. enorman priljev u Mađarsku. Trebali smo već tad imat konkretan plan, a ne dovesti se do toga da smo ostali izvan žice”, kazao je Dragović.

Ajde hipotetski, da postanete ministar – koliko vam treba da postavite žicu?

“Ne mogu vam to odgovoriti. Trebali su se na početku postaviti uvjeti i priljev bi bio manji”, smatra Dragović.

Kad je bio rat u Hrvatskoj i mi smo imali izbjeglice.

“Čekali su dopuštenje da idu u Njemačku. Zaprepastilo me razmišljanje kolegice Bužinkić. Nasilje se počelo pojavljivati masivnim džihadizmom. Koljevkom modernog džihadizma se smatra Bosna i Hercegovina, a ne izbjeglice koji se pokušavaju integrirati. Susrest ćemo se s problemom kulturnih različitosti. Ne znam kako bi reagirali da u Hrvatskoj nose burke”, rekla je Starešina.

“Imamo jednu takvu koja radi na šalteru i okolina to podržava”, odgovorila joj je Bužinkić.

“Pripremili smo određene planove, ali situacija se donekle preokrenula pozivom Njemačke. Odmah smo reagirali, formirali smo krizni stožer. Aktualan ministar je rekao: Ok, Njemačka je pozvala migrante, a ako oni jednog dana kažu ne – mi ćemo reagirati”, rekao je Sokolar.

“Nismo se dotakli važnih problema. Terorizam je povezan s ovim. Ne svi, manjina, ali ta manjina je povezana. Dobar dio ljudi koji su ušli neće naći posao, što kad se njihova očekivanja ne ispune”, upitao je Dragović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Damir Krstičević: Jedna izgubljena bitka ne znači izgubljen rat

Objavljeno

na

Objavio

Za mene nije legitimno da mi se donosi i uručuje maketa. To nije sportski, tako se ne radi sa vojnikom, ja sam ratnik i bivši vojnik, ja to ne bih nikad napravio. Ne bih nikad donio SDP-u maketu MiG-a 21.

Ja sam ratni general i sada sam ministar obrane. Što se tiče ovog projekta, učinio sam sve. Dvije godine smo vrlo intenzivno vodili projekt i sve smo učinili da Hrvatska vojska dobije avion koji zaslužuje. I sad, nakon toga svega dođe ti netko da se izruguje.

Jedna izgubljena bitka ne znači izgubljen rat. Vidjeli ste i u našoj operaciji Oluja, da bi pobijedili u Oluji trebalo je napraviti prethodno jako puno operacija Hrvatske vojske. To je stav i karakter hrvatskog vojnika.

 

Jan Ivanjek: Napokon je većina hrvatskog naroda svjesna da su novi lovci nužnost

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Jan Ivanjek: Napokon je većina hrvatskog naroda svjesna da su novi lovci nužnost

Objavljeno

na

Objavio

Brzina sazivanja izvanredne sjednice umjesto čekanja redovne da bi se poništio neuspjeli natječaj nabave Baraka svjedoči da najave o ustrajanju u kupovini lovaca za naše zrakoplovstvo nisu samo načelne izjave, već da je Vlada predana pozitivnom riješenju ovog kritičnog pitanja nacionalne sigurnosti i obrane.

Kako je cijeli slučaj postao goruća tema, taj se momentum treba iskoristiti. Napokon je većina hrvatskog naroda svjesna da su novi lovci nužnost, te su duboko razočarani propašću nabave Baraka.

Još uvijek postoji i politički konsenzus, unatoč smiješnim igricama Bernardića, koji u ožukju prošle godine traži ostavke zbog nabave Baraka, a ovih dana traži ostavke jer nabava nije uspjela.

Današnje besramno izrugivanje, od za obranu krajnje potkapacitiranog zastupnika, maketama aviona ministru Krstičeviću prenisko je za komentiranje.

Za sad još ne znamo u kojem obliku će biti proces nabave, no Krstičević je već izrazio osobnu želju da to budu novi F-16, dakle Block 70/72 u povoljnom aranžmanu, premda je premijer upozorio da još nema nikakvih odluka.

Novi avioni nabavljali bi se u dvije serije po manje primjeraka. To je izvedivo, no minimum za njihovu iskoristivost je 8 aviona prve serije i ispod toga se nikako ne bi smjelo ići.

Druga ključna stvar je da se neopozivo obveže, kroz ugovor ili zakon, na nabavu druge serije od 4 aviona. Jer dugoročno je 12 aviona minimum. A druga serija bi mogla uključivati i više aviona, primjerice 6, jer će dolaziti na izgrađeni sustav i cijena samih aviona će biti osjetno manja nego za prvu seriju.

Mora se onemogućiti da eventualnom promjenom vlasti ili sastava iste netko ne odluči odustati od druge serije, što bi bila katastrofa HRZ-a jer bi tako ostali osuđeni na simbolično zrakoplovstvo, što je za svoje vladavine SDP nametao kao jedino riješenje.

A sam novi F-16 je fantastičan lovac, te ga možemo smjestiti u 4,5. generaciju. Jedini je s prošlog natječaja ubojitiji od Baraka, nudi 12,000 sati naleta, a raspolaže avionikom, senzorima i tehnologijom razvijenim za F-35, od čega je najbitniji novi AESA radar APG-83.

Kabina je digitalna s 3 LCD prikaznika, a informacijska umreženost omogućuje potpuno uvezivanje s drugim platformama. Može ponijeti gotovo svo američko oružje, od raketa zrak-zrak, preko običnih i navođenih bombi serija Paveway i JDAM, do proturadarskih raketa HARM i protuoklopnih Maverick.

Također je za razliku od Baraka kompatibilan s konformalnim spremnicima za gorivo, koji ne zauzimaju podvjesnu točku za oružje a daju dodatnih 3,400 litara goriva. Kada nije prošlo s jeftinim i rabljenim, vrijeme je da se plati najbolje i tako na 50 godina riješi HRZ.

 

Jan Ivanjek: Prijetnje s kojima će se Hrvatska i hrvatski narod u idućim desetljećima suočiti brojne su i složene

 

 

 

Jan Ivanjek: Nama treba borbeno zrakoplovstvo s punim spektrom sposobnosti (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari