Pratite nas

Naši u svijetu

MOJ RASELJENI NAROD

Objavljeno

na

Hrvatski narod je raseljen na svih pet kontinenata i broji gotovo 4 milijuna iseljenika i njihovih potomaka. Početak iseljavanja Hrvata može se smatrati 15. stoljeće kao posljedica osmanijskog osvajanja.

U to vrijeme Hrvati su se najčešće iseljavali u Italiju, Austriju, Slovačku i Mađarsku.

Drugi val iseljavanja je krajem 19. i početkom 20. stoljeća u kome se hrvatski narod iseljava u Ameriku, Južnoafričku Republiku, Australiju i Novi Zeland.

Treći veliki val iseljavanja Hrvata su šezdesete i sedamdesete godine prošlog stoljeća kada iz ekonomskih i političkih razloga Hrvati napuštaju domovinu i sele se u zemlje Zapadne Europe, Australije, Kanade, Sjeverne i Južne Amerike.

Hrvatski narod je danas raseljen na svih pet kontinenata, te živi u sljedećim zemljama:

Hrvati u Argentini
Hrvati u Australiji
Hrvati u Austriji (Gradišćanski Hrvati)
Hrvati u Belgiji
Hrvati u Boliviji
Hrvati u Bosni i Hercegovini (Konsitutivni narod)
Hrvati u Brazilu
Hrvati u Bugarskoj
Hrvati u Češkoj (Moravski Hrvati)
Hrvati u Čileu
Hrvati u Crnoj Gori (Bokeljski Hrvati)
Hrvati u Danskoj
Hrvati u Egiptu
Hrvati u Ekvadoru
Hrvati u Francuskoj
Hrvati u Italiji (Moliški Hrvati)
Hrvati u Indiji
Hrvati u Južnoafričkoj Republici
Hrvati u Kanadi
Hrvati na Kosovu (Janjevci)
Hrvati u Kostarici
Hrvati u Kolumbiji
Hrvati u Luksemburgu
Hrvati u Mađarskoj (Bunjevački, Rački, Podravski i Pomurski Hrvati)
Hrvati u Makedoniji
Hrvati u Mozambiku
Hrvati u Nizozemskoj
Hrvati u Norveškoj
Hrvati na Novom Zelandu
Hrvati u Njemačkoj
Hrvati u Paragvaju
Hrvati u Panami
Hrvati u Peruu
Hrvati u Poljskoj
Hrvati u Portugalu
Hrvati u Rumunjskoj (Karaševci, Šokci, Turopoljci)
Hrvati u Rusiji
Hrvati u SAD-u
Hrvati u Siriji
Hrvati u Slovačkoj
Hrvati u Sloveniji
Hrvati u Srbiji – Vojvodini (Bunjevci, Šokci)
Hrvati u Sudanu
Hrvati u Švedskoj
Hrvati u Švicarskoj
Hrvati u Španjolskoj
Hrvati u Tunisu
Hrvati u Urugvaju
Hrvati u Ukrajini
Hrvati u Venezueli
Hrvati u Velikoj Britaniji
Hrvati u Zimbabveu

 

Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske procjenjuje brojčano stanje Hrvata i njihovih potomaka:

Argentina oko 250 000
Australija oko 250 000
Austrija oko 90 000
Belgija oko 6 000
Brazil oko 20 000
Bolivija oko 5 000
Čile oko 200 000
Danska oko 1 000
Ekvador oko 4 000
Francuska oko 40 000
Italija oko 60 000
Južnoafrička Republika oko 8 000
Kanada oko 250 000
Luksemburg oko 2 000
Nizozemska oko 10 000
Norveška oko 2 000
Novi Zeland oko 40 000
Njemačka oko 350 000
Paragvaj oko 5 000
Peru oko 6 000
Sjedinjene Američke Države oko 1 200 000
Švedska oko 35 000
Švicarska oko 80 000
Urugvaj oko 5 000
Velika Britanija oko 5 000
Venezuela oko 5 000

 

Ekonomski doprinos hrvatskog iseljeništva!

Kroz posjete matičnoj državi ili direktnim slanjem financijske pomoć članovima uže ili šire obitelji koji su ostali u domovini, hrvatsko iseljeništvo igra značajnu ulogu u ekonomiji Republike Hrvatske. Prema podacima Svjetske banke godišnja doznaka Hrvatskih iseljenika iznosila je u 2010. godini oko 1,5 milijardu američkih dolara.

U taj iznos nisu bile uračunate investicije u kupovini nekretnina i konzumacije tijekom godišnjih odmora. Doznake Hrvata iz iseljeništva se kreću od godine do godine između 2,5 i 3,0% BDP-a. Hrvatski svjetski kongres je procijenio da je hrvatsko iseljeništvo između 1991. i 2011. godine poslalo u Hrvatsku oko 100 milijardi eura.

Značajan prihod se ostvaruje i oporezivanjem mirovina koje su zarađene u inozemstvu (oko 162.000 mirovina). Portal “Dnevno HR” je prošle godine objavio članak sljedećeg sadržaja: “Ako imate stalnu adresu stanovanja u nekoj državi, dužni ste plaćati porez. Ipak, mislite li da je normalno plaćati porez od 40% ako vam je mirovina samo kunu veća od 6000 kn. Drugim riječima, ako imate pristojnu stranu mirovinu od 6001 kn, onda vam na kraju od nje ostane 3599 kn i 60 lipa, a ni onih 40 lipa vam neće oprostiti. Nekome tko je 35, 40 godina radio u SAD-u, Norveškoj, Švicarskoj ili Njemačkoj je nevjerojatno da država Hrvatska očekuje da ovdje plaća porez veći od onoga koji je plaćao u državi u kojoj je tu mirovinu zaradio. Čisto geografski podatak, ti isti građani bi u Austriji ili Sloveniji plaćali od 8 do 10% poreza.”

Hrvatske iseljeničke zajednice!

Najveće hrvatske iseljeničke zajednice možemo svrstati u sljedeće kategorije:

1. Zapadna Europa (Švicarska, Austrija, Italija, Francuska, Švedska)
2. Sjeverna Amerika (Mississippi, Kalifornija, Arizona, Nevada, Washinhton, Pennsylvanija)
3. Južna Amerika (Argentina, Cile, Brazil)
4. Savezna Republika Njemačka (Posebno pokraine Bayern i Baden-Württemberg)
5. Kanada
6. Australija
7. Juznoafrička Republika

Poveznica iseljene Hrvatske s domovinom!

1. “Ministarstvo iseljeništva” – “Uprava” – “Ured”

Prvo “Ministarstvo iseljeništva” uspostavljeno je 30. svibnja 1990., odmah nakon osnivanja prve Vlade Republike Hrvatske i postojalo je do 1995. godine. Prvi ministar iseljeništva bio je Gojko Šušak.

Peta Vlada Republike Hrvatske osniva 1995. godine “Ministarstvo povratka i useljeništva”. Prvi ministar je bio Marijan Petrović i ministarstvo je postojalo do 1999. godine.

Sedma Vlada Republike Hrvatske 2000. godine uspostavlja “Upravu za hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo” pri Ministarstvu vanjskih poslova.

21. listopada 2011. godine Hrvatski Sabor donosi zakon o osnivanju „Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske“ i „Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske“.

 

Na naslovnoj stranici Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske stoji slijedece:

Skoro 4 milijuna Hrvata živi izvan granica Republike Hrvatske. Ogroman je to i neprocjenjiv potencijal – ljudski, gospodarski!

Donošenjem Zakona koji predviđa jačanje međusobnih gospodarskih, kulturnih, znanstvenih, obrazovnih, sportskih i drugih veza te osnivanjem Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, svima Vama koji živite izvan granica Lijepe naše, Republika Hrvatska je poslala jasnu i nedvosmislenu poruku: Želimo jačati naše zajedništvo, graditi suradnju na načelima uzajamnog povjerenja i poštovanja, graditi partnerske odnose na institucionalnim temeljima.

Veliki je to iskorak. Dvadeset godina nakon hrvatske neovisnosti stvorene su temeljne pravne i institucionalne pretpostavke za izgradnju sustavne i učinkovite suradnje. Skrb za Hrvate izvan Republike Hrvatske sastavni je dio unutarnje i vanjske politike.

Naš strateški cilj je očuvanje, jačanje i razvoj hrvatskog zajedništva te gospodarski i opći napredak, kako Hrvata u domovini, tako i Hrvata koji žive u drugim zemljama.

S obzirom da u svijetu postoje različiti položaji hrvatskih zajednica s različitim potrebama i mogućnostima, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske će, kao središnje tijelo nadležno za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, sukladno tome prilagoditi svoj pristup svakoj hrvatskoj zajednici poštujuću njezine specifičnosti.

Osim toga, jačati ćemo hrvatske zajednice izvan Republike Hrvatske i njihov položaj i ulogu u sredinama u kojima žive, te osigurati uvjete za njihovo uključivanje u društveni i politički život Republike Hrvatske.

Iskreno vjerujem, da će i Vaša potpora, Vaš iskreni angažman, prijedlozi i sugestije, pa čak i dobronamjerne kritike dati krucijalni doprinos u ostvarivanju postavljenih ciljeva. Stoga Vas i ovim putem pozivam na konstruktivnu suradnju.

Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske biti će prva adresa za sve Vaše potrebe, za sve dobre, kvalitetne ideje i inicijative, davati ćemo snažnu potporu svim nastojanjima koja doprinose svekolikom povezivanju Hrvata, te ćemo biti čvrsta spona i most između Republike Hrvatske i Vas koji živite izvan njenih granica.“

mr.sc. Daria Krstičević, predstojnica

2. Zastupnici iseljeništva u Hrvatskom saboru!

Broj Zastupnika iseljenistva u Hrvatskom saboru se od 1990. godine stalno smanjivao. Od prvih 12 zastupnika za iseljeništvo smanjio se na sadašnjih 3 zastupnika.

Sadašnji (sedmi) saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 22. prosinca 2011. godine i sačinjava ga ukupno 151 zastupnik.

3. Hrvatska veleposlanstva u svijetu

Republika Hrvatska ima svoja veleposlanstva u drugim zemljama svijeta, te osim bilateralnih odnosa sa drugim zemljama preko veleposlanstava održava kontakt iseljene Hrvatske i domovine.

4. Hrvatske katoličke misije

To su crkvene organizacije katoličke crkve koje se brinu za vjeru, jezik, život, rad, sport i zabavu hrvatskog naroda u iseljeništvu. Hrvatske katoličke misije rasprostranjene su diljem svijeta i nalaze se u sljedećim zemljama: Juznoafrička Republika, Argentina, Peru, Kanada, Sjedinjene američke države, Australija, Novi Zeland, Njemačka, Francuska, Engleska, Švicarska, Austrija, itd.

6. Hrvatska Matica iseljenika

Hrvatska Matica iseljenika utemeljena je 1951. godine u Zagrebu pod nazivom „Matica iseljenika Hrvatske“, a danas djeluje u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj matici iseljenika.

Navodim nekoliko rečenica s naslovne stranice Hrvatske matice iseljenika!

…Misija Hrvatske matice iseljenika je očuvanje nacionalnoga i kulturnoga identiteta, materinskoga jezika te običaja Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska vaša je matična zemlja koja se obvezala na skrb za svoje iseljeništvo u četrdesetak zemalja – od Južne i Sjeverne Amerike, Afrike, Europe do Australije i Novog Zelanda. Prošlostoljetne karte u jednom smjeru, srećom, postale su naša prošlost…

Hrvatska matica iseljenika posve je spremna, ovisno o zemlji i kulturno-političko-povijesnom okružju u kojima žive naši građani i potomci hrvatskih iseljenika, bez obzira na vrijeme odlaska – učinkovitije se uključiti u sve projekte razvitka kulturnog i etničkog identiteta među Hrvatima u inozemstvu.

Želimo bolje upoznati kulture drugih naroda u kojima živite i unatoč razlikama stvarati nove projekte koji će, vjerujem, oplemeniti obje partnerske strane s ciljem očuvanja jezične i kulturne raznolikosti – kako najbližega europskog okruženja tako i dalekih prekooceanskih zemalja.

Domovina ili svijet, svijet i domovina – vaš izbor, vaša osobna odluka i odluka vaših obitelji za nas je nova vrijednost!“

7. Hrvatski studiji

Hrvatski studiji osnovani su na Sveučilistu u Zagrebu 1992. godine kao sveučilišni komparativni studij. Hrvatski studiji su na početku obuhvaćali smjerove filozofije i religijske kulture Filozofskog fakulteta Družbe Isusove. Hrvatski studiji su od 24. studenog 1995. godine ustrojeni kao Sveučilisni centar sa statusom podružnice. Senat Sveučilista je 27. veljače 1996. godine odlučio da se nakon završenih Hrvatskih studija:

  • na smjeru „Croaticum“ stječe stručni naziv kroatolog ili profesor hrvatske kulture
  • na smjeru „Filozofija“ stječe stručni naziv diplomirani filozof ili profesor filozofije
  • na smjeru „Društvo“ stječe stručni naziv diplomirani sociolog ili profesor sociologije
  • na smjeru „Religijska kulture“ diplomirani reliolog ili profesor religijske kulture

Misija Hrvatskih studija:

Hrvatski studiji ustrojavaju, izvode i koordiniraju znanstvenoistraživačke i znanstveno-nastavne projekte i programe u cjelini društvenog i humanističkog područja, kao i u relevantnim poljima interdisciplinarnog područja znanosti s posebnim interesom za proučavanje različitih sastavnica hrvatskog društva unutar i izvan Republike Hrvatske te za njihov dugoročno održiv i usklađen razvoj. Hrvatski studiji izvode i koordiniraju djelatnosti iz djelokruga Sveučilišta u Zagrebu, drugih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj i javnih istraživačkih instituta, kao i ustanova usmjerenih na proučavanje hrvatskog društva te na proučavanje i afirmaciju hrvatske kulture, obrazovanja i znanosti, te se angažiraju u uspostavi i povezivanju srodnih ustanova u Republici Hrvatskoj i u svijetu.
Hrvati su nakon Izraelaca najraseljeniji narod na svijetu. Poveznica između iseljene Hrvatske i domovine igra važnu ekonomsku, socijalnu i političku ulogu. Koliko će hrvatsko iseljeništvo biti prihvaćeno i cijenjeno u domovini ovisi velikim dijelom o političkim strukturama u Republici Hrvatskoj.

Hrvatsko iseljeništvo ima jaku ekonomsku, znanstvenu, sportsku, kulturološku i političku snagu. Koliko će domovina profitirati od iseljene Hrvatske ovisi prije svega o želji, ciljevima, planovima i stremljenjima Republike Hrvatske!

mr.sc. Drazen Katić, dipl.ing.

Što vi mislite o ovoj temi?

Naši u svijetu

Milas: optimist sam – važno je raditi zajedno i onako kako Bog zapovijeda

Objavljeno

na

Objavio

Završena 2. sjednica Drugog saziva Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Važno je da se možemo kritizirati, da možemo jedni drugima otvoreno u lice reći ono što nije dobro, ali i ono što je dobro zajedno zgrabiti i gurati naprijed u cilju boljitka i onih koji dolaze poslije nas, jer prema njima imamo obvezu i imamo naslijeđe koje čuvamo 800 godina. Sinoć sam rekao da nam je to bilo lakše dok nismo imali državu, dok smo živjeli izvan Domovine i u Hrvatskoj i iseljeništvu. Danas kad ju imamo imamo i naš savjet, naše divne ljude. Danas je to puno teže.  Danas imamo različite trendove, globalizaciju. Imamo puno stvari kojima pojedinac želi zasjeniti zajednicu. I ono što je najbitnije danas nemate vremena za sebe a kamoli za zajednicu za obitelj. Nemamo taj resurs za sve ono što čovjek želi i što mu treba i zato trebamo raditi zajedno i ka cilju kojega želimo ostvariti, kazao je Milas

Završena je druga sjednica Drugog saziva Svjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske koja je tijekom jučerašnjega dana započela u  Šibeniku. Nakon rasprava okupljenih predstavnika Hrvata izvan Domovine o vrlo značajnim temama državni tajnik i  ravnatelj Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas je, između ostaloga, kazao kako je za njega ova sjednica pokazala kako postoji razlog za optimizam.

Jučer smo raspravljali o iskoracima, i o pomacima, što znači da smo krenuli u pozitivnom smjeru. Postoji, dakle, otvoren kanal za komunikaciju i trebamo ga još graditi i učiniti boljim, jasnijim, sigurnijim, kako bi naš zadatak mogao biti još jednostavniji. Razgovarali smo otvoreno i jasno, čime smo pokazali da se prepoznajemo te da imamo kontinuitet čime vraćamo povjerenje. Svjesni smo činjenice da smo svi na istoj strani, te da smo pripadnici jednog naroda koji dijeli iste vrijednosti, a  mi želimo te vrijednosti vratiti među sve nas, kazao je Milas i istakao kako svi sudionici sjednice žele biti angažirani u postizanju zajedničkog cilja,a to je što bolja promjena Zakona o državljanstvu, zajedničkoga rada i komunikacije i dobra provedba projekata koji će doći iduće godine.

Ravnatelj Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Domovine je nakon ovoga kazao i to da je najvažnija činjenica, kako su svi sudionici svjesni da ovaj savjet ima smisla te da njihovo imenovanje u isti nije puka slučajnost, te da je to uvjet postizanju punog smisla, u koliko se cijeli posao radi zajedno i onako kako Bog zapovijeda.

Savjet za Hrvate izvan RH – Grubešić: Vide se pozitivni pomaci

Važno je da se možemo kritizirati, da možemo jedni drugima otvoreno u lice reći ono što nije dobro, ali i ono što je dobro zajedno zgrabiti i gurati naprijed u cilju boljitka i onih koji dolaze poslije nas, jer prema njima imamo obvezu i imamo naslijeđe koje čuvamo 800 godina. Sinoć sam rekao da nam je to bilo lakše dok nismo imali državu, dok smo živjeli izvan Domovine i u Hrvatskoj i iseljeništvu. Danas kad ju imamo imamo i naš savjet, naše divne ljude… Danas je to puno teže.  Danas imamo različite trendove, globalizaciju. Imamo puno stvari kojima pojedinac želi zasjeniti zajednicu. I ono što je najbitnije danas nemate vremena za sebe a kamoli za zajednicu, za obitelj. Nemamo taj resurs za sve ono što čovjek želi i što mu treba, kazao je Milas te istakao da nakon ova dva dana i ove sjednice savjeta misli kako ima mnogo razloga za optimizam:

Siguran sam da ćemo zajedno s ovim divnim Hrvatima i Hrvaticama ispuniti naš zadatak i unaprijed se radujem našem daljnem radu, istakao je Zvonko Milas, državni tajnik i Ravnatelj Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske a nakon završetka 2. sjednice Drugog saziva Savjeta za Hrvate izvan Domovine, koja je danas završena u Šibeniku.

Piše: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Savjet za Hrvate izvan RH-Milas: Povezuju nas zajednički projekti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Potrebna intenzivnija suradnja i jače povezivanje iseljene Hrvatske i Domovine

Objavljeno

na

Objavio

Iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske dobili smo obavijest o održavanju druge sjednice drugog saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a koja će se, prema toj obavijesti, održati 10. studenoga ove godine u Hotelu “Ivan” u Šibeniku.

Imajući u vidu, kako se na zadnjoj sjednici ovog savjeta održanoj u prosincu prošle godine predložilo jače i čvršće povezivanje Hrvata u iseljeništvu s Hrvatima u Domovini kroz nekoliko konkretnih projekata, susret članova Savjeta za osam dana bit će svojevrsna prigoda za malu analizu svega onoga što se učinilo sukladno donesenim zaključcima s toga sastanka.

Evidentno je kako je Središnji državni ured za Hrvate izvan Domovine, a sukladno zaključcima savjeta radio na pokretanju Hrvatske svjetske poslovne mreže koja bi trebala doprinijeti umrežavanju poduzetnika i gospodarstvenika.

U tom smislu konkretan korak učinjen je izradom pilot projekta Registra hrvatskih subjekata izvan Republike Hrvatske, a koji bi u ovom smislu trebao i odigrati ključnu ulogu. Registar znakovito nosi slogan “ Svjetski je biti Hrvat”, čime podstiče naše ljude u iseljeništvu na konkretne međusobne projekte s partnerima u Domovini. U Središnjem Uredu za Hrvate izvan Domovine potrošili su mnogo sati rada razvijajući ovaj projekt, pa je evidentno kako se očekuju i rezultati.  Rezultati su već vidljivi, jer Središnji državni Ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a prema procjeni brojnih neovisnih analitičara danas predstavlja jedan od najboljih i najučinkovitijih sastavnih dijelova Plenkovićeve Vlade. Dolaskom Zvonka Milasa na njegovo čelo  kao da je ubrizgana svježa krv te se počelo mnogo ozbiljnije i konkretnije djelovati. Naravno da još uvijek nije došlo vrijeme kada će rezultati toga rada steći uvjete za veću prepoznatljivost, koja bi upravo povezivanjem Hrvata u inozemstvu i onih u Domovini i dobila traženi epilog. U tom smislu Registar bi trebao odigrati glavnu ulogu.

Mnogo se očekuje od najavljene druge sjednice vladinog Savjeta,a razlog više pozitivnim očekivanjima jesu i brojne sugestije i prijedlozi koji se očekuju od članova, koji dolaze iz redova Hrvata iz BiH, hrvatskih manjina i hrvatskoga iseljeništva.

Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati